Teewu mboɗeewu kala moƴƴaani e cellal

0
2762

Teewu mboɗeewu kala moƴƴaani e cellal, no ngu foti fof, e ko ngu waawi wonde fof. Maa wood wiyɓe « ɗum ko maayka, min njaɓaani, wonaa goonga ». Ɓe pelnaaki, sibu ko ɓuri heewde e nguura yimɓe ko teewu. Teewu mboɗeewu woni teewu ndariindi ko wayi no na’i e baali e be’i e gelooɗi ekn… Teewu ndiwri (gertogal ekn) walla liɗɗi wonaa teewu mboɗeewu.

Caggal wiɗto juutngo, duɗal toowngal to Amerik, biyeteengal ‘Harvard School of Public Health’ hollitii wonde «ñaamde teewu mboɗeewu mbaawngu wonde fof, ina usta balɗe ». Haa e ooɗoo sahaa, annduɓe ina mbiyatnoo wonde ɓuri bonde ñaamde ko teewu mbaylaangu. Kono jooni, ɓe mbiyi ko tebbuuli boɗeeji kala ngoni ko moƴƴaani e cellal. Ɓe mbiyi, hay sinno tan ko ko foti e kettel 85 g (fotde pakket karte), batte mum e cellal neɗɗo moƴƴaani, ina usta ɗum fotde 13% ; so tawii noon ko teewu mbaylaangu ko fotde 20%. So teewu mboɗeewu ɓooyii yooɓtoreede addude jabet e ñawbuuli ɗaɗngaanndiiji, wiɗto ɓeeɗoo annduɓe, wiɗto jarribaango ko ɓuri duuɓi 20, toɗɗiingo ko ina ɓura 110 000 neɗɗo, ina hollita wonde so neɗɗo woppii teewu mboɗeewu, ɗuum ina waawi ɓeydude ɗamaawu nguurndam makko. E wiyde wiɗtooɓe ɓee « gertogal e gaweeje timmuɗe ina ɓeyda balɗe fotde 14%, kocce kuuytaaɗe walla sewo-sewo ina ɓeyda ɗum fotde 10%, liɗɗi ina ɓeyda ɗum fotde 7% ».

Ɓe ɓeydi heen noon : « so tawii oɗon njiɗi ñaamde tewbuuli boɗeeji, ñaamee ɗi mbaylaaka ɗii, tee mbaason diwde ketton seeɗa laabi ɗiɗi haa tati e yontere kala. Ɗuum maa battin no feewi e cellal renndo »

Ƴogirde : http://blog.slate.fr/bien-manger/2012/03/13/viande-rouge-sante/.