Wolde Gaawol Suwees

0
1807
canal1.jpg

Haa hannde en njaltaani Misra. E winndannde men yawtunde faatunde e Gaawol Suees, en njoopinooma heen wolde saabinoonde uddugol gaawol ngol fotde duuɓi …, nde Gamaal Abdel Naseer felliti waɗtude ngol jeyi leydi Misra. Jooni nduttano-ɗen wolde ndee, ngam ɓeydaade humpitaade sababuuji mayre, hol waddatnooɓe, hol nde yahri e hol batte mayre e gaawol hee e leyɗe kaɓatnooɗe ɗee.

Haa hannde en njaltaani Misra. E winndannde men yawtunde faatunde e Gaawol Suees, en njoopinooma heen wolde saabinoonde uddugol gaawol ngol fotde duuɓi …, nde Gamaal Abdel Naseer felliti waɗtude ngol jeyi leydi Misra. Jooni nduttano-ɗen wolde ndee, ngam ɓeydaade humpitaade sababuuji mayre, hol waddatnooɓe, hol nde yahri e hol batte mayre e gaawol hee e leyɗe kaɓatnooɗe ɗee.

Wolde gaawol Suees (ko anndiraa kadi iiñcuru walla kampaañ Suees) ko wolde huɓɓunoonde e nder leydi Misra e hitaande 1956. Kayre woni “wolde ɗiɗmere hakkunde aarabeeɓe e israayiilnaaɓe”. Huccondirnoo e mayre ko Misra bannge, e bannge goɗɗo oo maalde suuɗiinde renndinnoonde « nanondiral Sèvres » hono Dowla Israayiil, Farayse, Angalteer caggal nde Misra jeytini gaawol ngol.

Maalde hakkunde leyɗe Orop ɗee e Israayiil ina faamoroo jiidude ɗe nafooje : leyɗe Orop ɗee ina njoginoo e gaawol hee nafooje politik e faggudu e njulaagu, Israayiil ina hatojinnoo e udditgol gaawol ngol ngam waawde wefaade e geec. Kono hujja mo Israayiil feeñnini, ko wiyde woni ko e haɓtaade fedayiin en yanatnooɓe e leydi mum.

Fedayiin ko helmere Arab firoore “yarlitiiɓe maayde”. Ko goomuuji palestinnaaɓe ɗi keptinaano Israayiil, ƴettunooɗi petelaaji ngam haɓde e mum. Ko wayi no Hamaas en e Jihaad-islamik en ko e ɗiin goomuuji ngummii.

No mbiyruno-ɗen, gaawol Suees ko sodorde hakkunde geec Boɗeejo e geec Mediteraane. Ngol udditaa ko 1869. Ko Farayse e laamu Misra mahi ngol. Caggal ɗuum Angalteer soodti juuɗe (geɗal) Misra joginoo heen. Nafoore maggol ɓurnoo teeŋtande ko njulaagu petroŋ.

Luural ngal fuɗɗii ko e 1952 nde « ofiseeji dimɗuɗi » (officiers libres) konu Misra liɓi laamu Faaruk I. Ko ndee waklitere itti laamu hoorameewu e ngardiigu leydi Misra. Idii ardaade ndee dillere ko seneraal Negib, caggal ɗuum lietnaa colonel Naseer. Nde etotonoo ko haɓaade imperiyaalisma. Nii woni, laamu kesu nguu woppi denndaangal nanondire baɗdanooɗe e leyɗe Orop. Ɗum addi luurondiral e Farayse e Angalteer ko faati e gaawol ngol, gonnongol e juuɗe jom kaalisaaji en faraysenaaɓe e engelenaaɓe. E oon sahaa nii, konu Angalteer ko ɗoon tuddinnoo e nokku gaawol ngol, haa e feebariyee 1956, hay so tawii noon ndeenka engele en e dow Misra iwii gila nde heɓi hoore mum e hitaande 1936. E hitaande 1956, Misra (Naseer) uddi sorfundu Aqaba haɗi laaɗe Israayiil rewde e gaawol hee. O fawti heen heɓtinde leydi Siin kominist. Amerik mettini, itti kala kaalis waɗnoo e peewnugol uddo Asuwan ñalnde 19 sulyee. Naseer jaaɓtorii ɗum jeytingol (nationalisation) gaawol Suees, bolol teeŋtungol e faggudu Farayse e Angalteer. Ɓeen ne nawti haralleeɓe mum en fof, ɓe Misra lomtiniri haralleeɓe “leyɗe ɗe ndeftaaki” (non-alignés), haa teeŋti noon e Inndonaaɓe.

Hooreejo Biritaniyaa hono Anthony Eden sikki Naseer ko jiɗɗo baɗtaade Mosku, woni e heblude yimɓe mum e wolde feewde e Misra. E nder ɗuum, o yahi haa o nanndini Naseer e Musolini e Hitleer, ɗum fof ngam ƴeefnude ɓerɗe yimɓe makko e jaɓnude ɗum en ndeen wolde.

To Farayse, Naseer yiyraa ko no luulndiiɗo koloñaal e emperiyaalisma, ko neɗɗo Ceer-Mond, sosiyaalist, ngenndiijo, daraniiɗo aarabaagal, ɗum noon ko o gaño. E oon sahaa kadi, joɗnde FLN Alaseri kaɓatnooɗo Farayse ngam jeytaare leydi mum, wonnoo ko Keer, tee Misra ina wammbi ɗum, ina wallita ɗum e kaɓirɗe haa arti noon e njogitaaje. Guy Mollet, gardinooɗo guwarnama Farayse e oon sahaa jeyaa ko e yiɗɓe naattinde Alaseri e nder Farayse, ɗum noon wonani ko yo Israayiil wallite.

Sarwis ñukkindo leydi Farayse etii huutoraade Akwaan muslimiin en ngam warde Naseer walla posnude ɗum. Engele enne to bannge mum en ngoni e sakkude peeje no mbardi mo, kono peeje maɓɓe kala ngalli, haa teeŋti noon sabu ballal KGB (sarwiis ñukkindo Riisi).

Ñalnde 26 sulyee Naseer jeytini gaawol Suees, heɓti denndaangal jawdi kompaañi kuuɓtodinɗo gaawol Suees (compagnie universelle du canal de Suez) kuufnooɗo ɗum oo. O noosi ɗum ko e rajo, o wiyi « gacce ngalaa e wonde baasɗo, hersinii ko siiɓaade ɓesnguuji janani . Ko min keɓtooɓe hakkeeji amen kala, sibu ko minen njeyi ɗii ngaluuji fof, ngol gaawol ko jeyi Misra (…). Guwarnama Misra fawii junngo mum hannde e kompaañi Gaawol ngol. »

Gaa ɗum, wonii duuɓi ko Misra yiɗi mahde uddo to Asuwaan ngam reende leyɗe ndema e ile Niil e yeñtinde yiite. Ɗuum noon ina ɗaɓɓunoo ngalu, tee leyɗe hirnaange, e fawaade e dalillaaji keewɗi, ndartinii balle mum en, haa teeŋti noon nde teskii Misra waɗtii heɓde njogitaaje ummoraade e haɓɓere Fuɗnaange (Bloc de l’Est).

Angalteer idorii ko nangtaade e ngaluuji Misra ngonnoongu e leydi mum, caggal ɗum nodditi haralleeɓe mum gollotonooɓe toon. Fawtii heen ñalnde 28 sulyee ɓe udditi rajo waɗiraango ñiŋde Naseer, hollitoowo “ko o kuutorgal Sowiyetnaaɓe, jamfiiɗo nafooje aarabeeɓe, tee ballitoowo Israayiil”. Wiɗto haralleeɓe joofiima ngoon rajo sompanoo ko e saraaji Pari.

Feere Engele en adannde wonnoo ko uddude maayo Niil, tolnde Uganndaa mbele na haɗa ndema Misra ndiyam ilnirɗam. Kono ɓe kaayti sibu maɓɓe hulde laawaare yimɓe ɓee e baɗte mum ɗe moƴƴaani e Kenyaa e Uganndaa.

Ɓe miijii yo gooto e senerooji maɓɓe rewru Aleksanndiri, heɓta Keer, liɓa Naseer ko yaawi, wonta taƴii fiɓotaako. Ndeen feere woppaa. Ɓe mbaɗtini ko telloraade Port Said sibu faandaare njanngu maɓɓe e Misra, ko idii fof ko faandaare faggudu, ko heɓtude gaawol ngol.

155 laana wolde e doondotooɗe diwooje 5 (porte-avions) njolnaa e geec tiindii Misra. Heen 103 ko konu Engele njeyi, 52 ko konu Farayse, keddiiɗe ɗee, fotde 100 ko gumminaaɗe e nokkuuji goɗɗi, tawi heen 53 ko Farayse.

29 oktoobar Israayiil heɓti lefol Gasaa e Sinay, ɗoon e ɗoon yettii gaawol ngol. Hono no eɓɓiranoo e nanondiral maɓɓe nii, Farayse e Angalteer njeertini waɗdooɓe ɓee yo ngoɗɗito kam en fof gaawol ngol hakke kilooji 15. Naseer riiwti ɗuum. Ɗuum woni hujja mo konuuji Orop njiylotonoo ngam tawtoyde Israayiil ngam heɓtude gaawol ngol e liɓde Naseer. Ñalnde 31 oktoobar Farayse e Angalteer puɗɗii bommbude Misra ngam waawnude uddditgol gaawol ngol. Ɓe mbommbi boowe diwooje Misra, ɓe mbonni fotde 260 ndiwoowa. Jordaani jogodiiɗo e Angalteer nanondiral, haɗi diwooje konu Misra huutoraade weeyo mum ñalnde 1 noowammbar.

Diwooje Farayse keewɗe ina njeyaa e bommbuɗe Misra tawi noon ina cuuɗii e maande laaɗe Israayiil. Ñalnde 5 noowammbar paaraaji Farayse njippiima e hawngooji gaawol ngol, worgo Port-Said, tiindii kanndaa Al-Gamil ngam hisnude laaɗe garooje semmbinde doole maɓɓe konuyeeje. Ñalnde 2 noowammbar ko komaandooji konu diƴƴe Engele en kuurii e tufɗe ɗee. Oon sahaa laaɗe maɓɓe ina mbommba kaɓirɗe konu Misra. Bonannde ndee yettiima wuro Port-Said, galleeji e isinaaji keewɗi cumi heen.

Koninkooɓe tuubakooɓe naatirnooɓe koyɗe mum gure, ndonki ɓennude sabu fellooɓe misranaaɓe tuntiniiɓe e rukkuuji. Kono nde tawnoo tuubakooɓe ɓee mballitoriima elikopteeruuji hare, konu Misra ñoolaa, yahri caggal. Nii ɓe keɓtiri saraaji gaawol ngol, ɓe njaaɓani wuro Keer ngoo.

Farayse e Angalteer calii heɗanaade winndere ndee, ngoni e heblude njangu ɓurngu mawnude. Oon sahaa Amerik ina woni e woote, ronki fellitde ɗooftaade gootal e Piɓondire Atalantik. Ñalnde 26 ut konuuji diƴƴe e leydi (fotde 60 000 kooninke) ngiƴƴii.

Daawal gadanal njangu e Misra fuɗɗorii ñalnde 31 oktoobar bommbooji diwooje ummoriiɗe Malte e Chypre. Ɓe calii ɗooftaade yamiroore Fedde Ngenndiije Dentuɗe (ONU) kam e Amerik e Riisi fof. Daawal ɗiɗmal ngal rewi heen ñalnde 5 noowammbar, woni diwgol paaraaji saraaji Port Said. Daawal tataɓal ngal woni ƴeeŋtugol e njoorndi ñalnde 6 e 7 noowammbar.

Aduna oo fof heedi bannge ngam waawnude Farayse e Angalteer dartingol wolde. Konuuji ONU njettii toon ñalnde 27 noowammbar. Ñalnde 27 noowammbar konuuji njiimaandi njalti Misra. Ɗi ɗali toon maayɓe 33 (11 faraysenaajo e 22 Engeleejo), nawtori 130 gaañiiɗo.

Ko ɓuri heewde e maayɓe misranaaɓe ko siwil en (hakkunde 750 e 1 000 neɗɗo) e saraaji gaawol ngol. Israayiil waasii heen fotde 176 soldaat.

To Farayse, ko ɓuri heewde e jagge ina ngondunoo e laamu nguu, kono to Angalteer ko ɓuri heen heewde ndartiima, ceyfitii laamu nguu e wolde mum « koloñaal keso ».

So a yiyii noon leyɗe Orop ɗiɗi ɗee njowii jaynge, waɗi noon ko Dental Sowiyet (Riisi), sibu ndeen Israayiil heɓtii Sinay arii haa e gaawol hee, Riisi gijii ɓe, wiyi yo ɓe ndutto. Nii woni ɓe nduttii haa e keerol maɓɓe 1949. Riisi haaɗaani ɗoon sibu ɓe ngijoriima Farayse e Angalteer huutoraade kaɓirgal nikleyeer. OTAN ne siftini Riisi so waɗii ɗuum, kañum ne maa jaabtoro hono ɗuum. Ɗum addani Dental Dowlaaji Amerik teeŋtinde yo Farayse e Angalteer njaltu Misra. Ɓe njahii haa ɓe pawi kuuge faggudu e Angalteer, ɓe neldi laaɗe ndiyam mbele ina telɓina gollondiral hakkunde leyɗe ɗiɗi ɗee, ɓe kaɗi Farayse huutoraade kaɓirɗe coodiranooɗe kaalis maɓɓe.

Batu kuuɓtodinngu Fedde Ngenndiije Dentuɗe (ONU) njooɗinoongu ñalnde 2 haa 10 noowammbar 1956, yamiri neldugol konu mum (FUNU) ngam lomtaade konuuji Farayse e Angalteer e artirde deeƴre e nokku hee. Ko ɗoon « Casques bleus » puɗɗii.

Caggal wolde ndee, yahuud en wuurnooɓe e leydi hee ko ina ɓura duuɓi 2 000, ndiiwaa, sibu ñalnde 23 noowammbar 1956 konngol ministeer geɗe caggal leydi wiyi « Yahuud en kala ko Siyoniste (sahyuunii en) en, añɓe Leydi ». Ujunaaɓe yahuud en njalti leydi ndii alaa ko mbeelnii so wonaa wolison mum en, jawdi mum en fof « ngoppiri » laamu Misra. Heen 35 000 mooloyii Israayiil, 10 000 to Farayse, 15 000 to Beresiil, 9 000 to Dental Dowlaaji Amerik e 9 000 to Arsantiin.

Caggal ndee wolde, doole e faayiida laamu Misra ɓeydiima, kañum fof e fooleede e wolde hee. Gallugol Farayse e Angalteer to bannge politik semmbinii kadi FLN e nder hare mum jeytaare Alaseri. Ko noon kadi faayiida Riisi ɓeydorii e diiwaan hee. Laaɓii kadi hankadi, winndere ndee yaltii jamaanu koloñaal, tee Farayse e Angalteer ndeestiima, alaa kadi ko kewata hankati tawa Riisi e Amerik tawaaka.

Gila ndeen Angalteer kañum suɓii reftaade Amerik, wonti gollodiiɗo mum to Orop ɓurɗo ɓadtaade. Farayse noon suɓii faggaade doole e lelnude tuugnorgal peewnugol kaɓirgal nikleyeer ngam reentoraade. Jokkondiral mayri e Israayiil ɓeydii tiiɗde, hade politik De Galle e “wolde balɗe jeegom” bonnude ngal. E nder diiwaan hee, Israayiil wonti leydi ɓurndi doolnude to bannge konu, nde tawnoo Misra tolsinaama no feewi to oon bannge, ko heewi e njogitaaje mum bonnaama.

Bookara Aamadu Bah