FAGGUDU : Hugo Chavez ina yiɗi mahde isin ciggoowo petroŋ e nder Muritani

0
1935

 

Hugo Chavez, hooreejo leydi Venuzuela, wiyi ina heɓii mahde e nder Muritani isin ciggoowo petroŋ ngam huuɓnude soklaaji mum ko fayti e isaas e gasuwaal, e waɗtude yeeyoyde ɗum to Mali e Niiseer. Ɗum ɗoon noon so woodii wonde ina ɗaminaa maa waɗ ngartam moƴƴam e leydi ndi :

to bannge ndimaagu mum, to bannge gollingol yimɓe e to bannge coodgu, sibu ina waawi njaru mum ustoo, haa teeŋti noon, so tawii ko petroŋ men ƴoogeteeɗo ɗo o, wayletee e oon isin. O wiyi « ma min mah siggirde e Muritani, ngam waylude denndaangal petroŋ maɓɓe, walla nii min itta mo to Venuzuela min mbayla mo e oon isin ». O fawti heen : « Muritani ina yeñtina fotde 18 000 baril ñalawma kala. Ko sosiyatee gooto nawata ɗum, wayloya ɗum to mi anndaa. Ma min ndokkit petroŋ e nder Muritani, e to Mali, e to Niiseer. Huunde e leyɗe Afrik ina njokkondiri hannde e Venuzuela walla ina njiɗi ɓallitaade Alba (Alliance bolivarienne)”.

Ina gasa tawa ngoo miijo arani mo ko Tiripoli to o yahnoo tawtoroyeede Batu Dental Afrik, ɗo o fotti e Wul Abdel Asiis, hooreejo leydi Muritani. Leydi makko ina foti kadi yuɓɓinde batu hakkunde Afrik e Amerik worgo e maayirɗe lewru settaambar.

Ina wiyee wonde Venuzuela ina yeñtina fotde miliyoŋaaji tati baril e nder ñalawma gooto. Ndii leydi jeyaa ko e leyɗe ɓurɗe heewde petroŋ. E ndi yeeyaa petroŋ mo waylaaka e «coodgu yiɗande» maayngu e nder leyɗe 17 Amerik hakkundeejo e Karayb (Caraibes), gila 2005.

BAB

Kaɓɓondiral Boliwi wonande ɓesnguuji – Nanondiral njulaagu ɓesngu (L’Alliance Bolivarienne pour les peuples d’Amérique – Traité de commerce de la Population (ALBA – TCP) (Alianza Bolivariana para los Pueblos de Nuestra América – Tratado de Comercio de los Pueblos e ɗemngal Españool)  ko fedde politik, renndoyankeere, fagguduyankoore ngam ƴellitde gollondiral hakkunde leyɗe sosiyaalist gonɗo to Amerik Latin e Karayb. Albaa sosaa ko e lewru Abriil 2005, nde Cuba e Wenusuela ciifondiri nanondiral biyeteengal « Nanondiral njulaagu ɓesnguuji ». Caggal ɗuum ɗeeɗoo leyɗe, hono Nikaraguwaa, Dominik, e Honduraas njanti e maɓɓe. Hannde, leyɗe jeyaaɗe e ngalɗoo dental ko jeenay.

Tesko : Coodgu yiɗande : (prix préférentiel)