Likseyba : dokkitgol seedanteeje
Min kabriino on e Fooyre Ɓamtaare toŋ 52 marse 2008, wonde Catal Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani to Likseyba heɓiino jokkondirde e Fedde winndereyankoore lollirnde FLM e catal jooɗingal to Kayhayɗi, laamorgo diiwaan Gorgol. Jokkondiral ngal ko e yeeso haɓaade humambinnagu nde tawnoo ndee hare ko hare nde FƁPM seeraani e haɓeede gila 1974, hitaande cosgol Fedde nde kam e darnde Catal Likseyba gila sosaa e hitaande 1980.
Tinndol : Ñamlel ko joɓel
Ñalawma gooto e ñalawmaaji, ñalɗi Alla ina keewi limotaako, saqqa heɓi gorko gooto, saqqa jippaade ndaɗɗudi nattugol ngoraagu. Gorko oo ko desɗo rewɓe tato sukaaɓe, tee o jibidinii e gooto heen fof. Nde saqqa oo juuti e makko o renndini rewɓe ɓee o haalani ɓe ko heɓtii-mo ko. O holli ɓe joɗnde alanaa-mo ko o jahoowo safroyaade haa ɗo o dañoyi jam fof. Ɗuum noon o waawaa happande ɓe nde o artata ɓayri ko noon ɗum siforii, o naamnii ɓe heen miijo maɓɓe. Kamɓe rewɓe ɓee fof ɓe mbaɗti konngol ngol e jeewo o.
Gine : Feere Kompaaworee, feere hersiniinde
Jonte ɗiɗi ko adii nde ɓe mbarata koye, ɓe moññi yimɓe, hoohooɓe laamu Farayse njiyndirii e lappol koninkooɓe Gine e nder sirlu to Farayse. Habri ɗum ko jaaynde wiyeteende The New York Times. Ɗumɗoon haawnaaki. Afriknaaɓe ina nganndi wonde, wonande Farayse, senngo laamuuji jaasɗi ɓuri waawde huuɓnude nafooje maɓɓe e Iraaniyoom mo Niiseer walla petroŋ Gabon, walla tufɗe Kamaruun e Togo, walla boksit Gine, maa jamaŋ Santarafrik, walla, hol ko haɗata, buhe jooɗɗe won ɓeen rewɓe Senegaalnaaɓe.
Santarafrik : Fulɓe haɓtortooɓe laañe
Ko ina wona jooni duuɓi 15, taƴooɓe wiyeteeɓe Saraginas en ko ko owni beeli yimɓe to rewo Santarafrik. Fulɓe aynaaɓe wuurɓe e ooɗo nokku ko ina ɓura jooni 100 hitaande, njeyaa ko e ɓurɓe tampude heen, nde tawnoo aɓe ngalɗi sibu aɓe njogii jawdi ndariindi. Taƴooɓe ɓe ceerataa e yande e maɓɓe e honde na’i maɓɓe e dahde sukaaɓe maɓɓe. Heen sahaaji ma ɓe njoɓa kaalis keewɗo nde ɓe mbaawa heɓtude sukaaɓe
Oɗon njiɗi Google wona e Pulaar ! Fof fawii ko e mon !

Google newnanii en golle : Google rokkii en fartaŋŋe firde ɗum kam e hoyre mum e denndaangal ɗemɗe winndere nde e rewrude e tuugnorgal mum biyeteengal « Google in Your Language – GIYL – (Google e ɗemngal ma). Kala jiɗɗo wallitde fulde Google, maa sosa tawo konte mum google (yeru neɗɗo@gmail.com). So a yettiima e kelle firo ɗe, ko Google e hoore mum hollitu ma
Nguurndam Tomaa Sankara
Banndiraaɓe, yeewtere men hannde toɗɗii ko nguurndam gooto e daarorɗe yontaaji, sagata timmuɗo basorɗo, keccel laaɓa juuɗe, jaayre e nder yontaaɓe. Nanngaten hannde ko nguurndam oo mo ngannduɗaa, wuuri ko seeɗa, laamii kadi ko seeɗa kono ñalaaɗe mum e ñaam golluuje mum njiƴƴata ko e njuuteendi aduna. Nanngaten hannde ko nguurndam Tomaa sankara. Eɗen nganndi ko ñalnde alkamisa 15 nduuɗoo lewru kawle ndu ngonɗen, hitaande 1987, o jamfanoo, o waraa, heedde 16w30. Hikka kadi e ndeeɗoo hitaande 2009, ñalawma artii banndi mum, ñalawma alkamisa o hawri ko e 15.
"Ko ronaa ko, tiiɗaani" : Sammbayel ɓiy gujjo taani mum penoowo
Meeɗii waɗde e sahaaji jawtuɗi, gorko gooto ganndo, ko o gujjo, ko o tiiɗɗo, ko o bonɗo. So o wujjanii ma, so a haalii, o war maa. Ndeen falnde fof ina anndi mo, ina huli mo no feewi. E oon sahaa, alaa fof ko o wujjaani e aduna. Hombo resi debbo, Alla waɗi debbo o woni cowiiɗo haa fuɗɗii teddude, gujjo o rafaa cellal haa o tampi. Omo joginoo sehil makko gooto, o noddi ɗum, o wiyi ɗum :
Abdullaay Wad kanndidaa e woote gardagol leydi Senegaal 2012.
Ko Abdullaay Wad kam e hoore mum saakti oo kabaaru e rajo biyeteeɗo «Voix de l’Amérique (VOA)» nde o wiyata «ko mi kanndidaa e woote 2012 so Alla jaɓii. So Alla rokkii kam balɗe juutɗe, woppidii kam e hakkille am e cellal am, ko mi gonoowo kanndidaa ». Haala ɓurataa ɗo laaɓtude. O haali ɗum ko tawi omo yahi Dental Amerik ngam siifde ballal kaalis ummoraade e Millenium Challenge Corporation.
Usmaan Sammba Joŋ e Jaŋde Pulaar
Gorko ngenndiyanke jaɓɗo janngude e jannginde Pulaar mo hono mum weeɓaani, gorko mo Siñtu Buubu Maka (jaraale Siñtu Buubu Maka : Siñtu Buubu Maka e wuro Buubu, ƴiɗɓe e ƴiiwoole wuro ƴiiwaata nayi mbewla, baltungel wali kaŋŋe. Nawel Baaba Yero, takkii baari huñnjooɓe bubduɓel e dow laabi diidee e yommbayru beeli. Naatirgol jarli, jaltirgol gayi, dimmaaɗi. Bargo tokooso e mawngo. Hurmbusel e dow laabi. Ladee sori e suudu baawe, sabbundu ŋaakooje. Beelel dulli e gawduule. Koyli siloodu, gesel baaba Yero, takkii jeyi Ñokkannaaɓe. Baari sago e dow laai. Caltol e dow ruus, mawndu beeli.
