Palee palee ownooɓe nder Nuwaasoot

0
1978

Doggol e nder juuɗe laamu ko wayno kasoŋ maa walla ñaawirɗe e nder Moritani wonaa gadanol; sibu hay gooto yejjitaani yimɓe “islaamist” en nde njagga noo ɗo e dumunna ɓennuɗo e sahaa laamu mawuya nde.Ko e ñalawma naange e hoyre gooto e maɓɓe, dognaa e nder “pirisoŋ” mawɗo to.Ko arnooɓe juuraade mo ɓe, yantude e maalde waɗdaande e gollotooɓe e nder to, sibu nde o dogata nde, ko ɓurtungal e melfe e conci kidiiɗi o ɓoornaa e nder toon , o juuwi gardeeɓe e poliseeji fof, tawi oto ina fadi mo boowal e sokkii e mbolo, hay gooto wiyataa ma mi yiyi mo ɗo walla gaay!

Hay gooto kadi yejjitaani e sahaa maawuya, ofisee biyateeɗo Eli wul Dah no dogniraa e nder juuɗe ñaawoore faraysenaaɓe!

Ko maalde tan dogni oo siidi e nder ñaawirde nuwaasoot, etee so tawii lepte caɗtuɗe mbaɗetaake e joom mum en , jokkat tan.

Piyanɗe e nder Nuwaasoot

Hedde w6ɓo kikiiɗe ñalnde 7/04/08 :

Yimɓe heewɓe ceedtiima wonde piyanɗe nanaama e nder wuro Nuwaasoot, laawol fayde Nuwaadibu. Ina wiyee wonde waɗii maayɗe, tawi heen gooto ko polisiyee.

Hedde w22ɓo e h25 jamma ñalnde 7/04/08 :

Tele Muritani mawɗo o habrii e wonde polis yiytii e ñalawma he galle ɗo Siidi wul Siidinaa suɗii ɗo. Poliseeji ɗi e wonɓe nder galle to pellondirii ko juuti. E wiyde Rajo Muritani, waɗii maayɓe ɗiɗo : gooto e ownooɓe ɓe e polisiyee gooto, gooto e maɓɓe kamɓe ownooɓe ɓe gaañiima.

Tele o hollitii ko ina wona hojomaaji ɗiɗi, pellondiral ngal. Kamɓe polisiyeeji ɗi, eɓe uddi galle o haa e sahaa.

Pellondiral hanki : huunde soklinnnde

Subaka hannde (talaata 08 mars 2008), nde polis Muritani felliti naatde galle juuknoo gila hanki jamma, aɓe njaakorinoo tawde toon jihaadiyankooɓe. Kono, hay mbuubu ɓe tawaani toon : ɓeen ulliima e sooynde ndeke gila hanki ! Ɓe mbaali ndeke uddude ko huɓeere mehre; woni, tuuba leppii, liingel maayaani ! maayɓe ɗiɗo e gaañiiɓe 7.

So tawii ko ooɗoo polis halfinaa kisal Muritaninaaɓe, aɓe poti faayde, sibu no Siidi moccitorii ɓe nii e no ɓe ndonkiri marde goomuyel tokosel e nder hare, ina firta ko heewi.

Yo Alla danndu en e polis men.

Hanki 9-04-08, e winndannde men “pellondiral Nuwaasoot, huunde soklinnde”, en nduwinooma “yo Alla danndu en polis men”. Duwaawu o jaabaaka tawo, sibu hannde, e fawaade e kabaaruuji keɓ-ɗen, caggal tisibaar seeɗa, polis uddii galle gooto to leegal biyeteengal Sukuk to Liksaar.

Wonnoo e galle he ko sanɗaaji janngooji e Duɗal Lislaam Toowngal (ISERI). Caggal ɗum ɓe pelli ɓe. Sanɗaaji ɗiɗi piɗaa : biyeteeɗo Muhammed wul Ahmed Baabe (duuɓi 22) e Aali wul Mustafa (duuɓi 20). Ɓe njaggii toon yimɓe tato. E wiyde maɓɓe, sukaaɓe ɓe ina njokkondiri e salaafiste en.

Kikiiɗe hannde, Ardorde kisal Dowla o heptinii wonde ndeeɗoo fiyannde ko juumre. Ɓe njaafniima sibu suka gooto biyeteeɗo Muhammed wul Talebna sankiima heen.

Ɗum ina addana en jokkude duwaade haa hannde kadi : yo Alla danndu en e polis men ! Sibu ko wayi nii saabotoo ɗum ko kulol ɓurtungol e ŋakkeende teylaare

Maaruuf tawtii Shabarnoo

Soumis par admin le jeu, 04/10/2008 – 23:29.

Hannde (10-04-08), naange hoore kellew, Maaruuf wul Habiib, jahdiiɗo Siidi wul Siidinaa, biyetenooɗo woni ko Mali, jaggaama e mbeddaaji Nuwaasoot, to leega Bagdaad-Socogim PS. O jolnoo ko e taksi, omo ɓoornii melfe. Joom taksi o, nde yiyi mo tan jeertii, ari haa hedde sardiŋŋaaji Bagdaad ɗo (Centrale chinoise), dartii ngam habrude sehil mum gooto garde. Ndeen Maaruuf faayii ko jogorɗo nanngeede tan, sortii, dogi. Omo waɗnoo gaŋuuji, o itti o werlii, o wiicii ladde melfe ɗe, ɗo o wiyata omo jola e oto ɗo tan, tawi suka gorko gooto wiyii e makko teeɓ, tawi garde o yettiima, ɓe kaɓɓi mo.

O nawaa komisariyaa Socogim ɗo, o uddaa ɗoon hade makko naweede bannge goɗɗo.

Ina wiyee wonde kanko oo Maaruuf wonnoo mawɗo goomu salaafiyankooɓe warnooɓe tuubakooɓe Farayse e lewru desammbar saraaji Eeleega. Hannde, ina wayi no kamɓe fof ɓe nanngaama haa heddii Siidi wul Siidinaa ɓocciinooɗo kam ne naange e hoyre kellew e juuɗe poliseeji.

BAB