Naalaŋkaagal e ñeeñal : fedde “Liɓtugu” to Niiseer

0
2681

Fedde wiyeteende «Fedde Liɓtugu» ina woodi to Ñaamee nder leydi Niijeer. Nde toppitiii ko ko fayti e pinal e ñeeñal, haa arti noon e gaaci e ngamri aadanteeri, ekn… Helemere «Liɓtugu» ko e ɗemngal Gurmance ; nde firata ko «wero ngabu». Diiwaan Liɓtugu (Liɓtaago) feccitii ko hakkunde leyɗe Niiseer e Burkinaa Faso e Mali, nder kofol Maayo Niiseer. Leƴƴi ɓurɗi heen doolnude ko leñol Gurmance e leñol Fulɓe. Ɗii leƴƴi ɗiɗi ko denɗiraaɓe.

Ɗum addani sukaaɓe ñeeñɗuɓe ooɗoo diiwaan sosde fedde pinal nde ɓe inniri «Fedde Liɓtugu», renndinnde leƴƴi koɗɗi e nokku o. Hitaande fof, fedde nde ina yuɓɓina koolol Liɓtugu. Koolol Liɓtugu udditanaa ko kala jiɗɗo wuurtinde donaaɗi e goowaaɗi e finaa-tawaa leƴƴi men, kala cokluɗo gostondire huunde e pinal men, nder weltaare e weytaare. Koolol ngol ko ɗo konngol wellitaa. Jeytoraaɗo heen fof ina heen waawi weytinde ɓernde mum, wostondirde e pine goɗɗe, heɗaade gaaci, amde… haa ɗum fof walla mo wiɗtude pinal makko.

Won konngol Gurmance wiyi : “konngol laamii yaakaare”. Ndeke Koolol Liɓtugu ko dingiral njaŋtaaka pine Afrik, pine ummoriiɗi leyɗeele keewɗe hono Nijeer, Burkina Faso, Togo, Beneŋ, Gaana, Niijeriyaa, Mali, haa Muritani e Senegaal e Gammbi e Gine, ekn… Ɗee pine fof keɓata mbaawka mum en ko e «ñeeñal haala» e doole konngol e ɗemngal.

Gila e yonta koloñaal haa heɓi mo jeytaare leyɗe men, ɓesnguuji koɗɗi nder Liɓtugu meeɗaa serndude leƴƴi mum cariiɗi ɗee leyɗe. Hitaande fof, Fedde Liɓtugu ina yuɓɓina koolol coñce e ñeeñal e gaaci, gootol e leƴƴi koɗɗi nder Liɓtugu. Rawane ko leñol Gurmance yuɓɓinnoo koolol mum. Hikka ko leñol Fulɓe yuɓɓinta koolol mum e nder lewru Saawiyee 2010.

Tuugnoorgal koolol ngol fawotoo ko e dame njaŋtaaka donaaɗi : ngamiri, njimiri e jime, bawɗi e ñaañooji, koɗli, mbileewu e ñenngi, ekn… : «tiyataar» e wejo nate, jeewte tonngaaɗe, ngamri e gaaci donaaɗi.

Yuɓɓo Koolol Liɓtugu

Fayndaare yaajnde «Fedde Liɓtugu» ko daɗndude pine gaadanteeje e rewrude e ɓamtugol ñeeñal e naalaŋkaagal e pine nokkuuje.

Ndee fayndaare yaajnde jibinii payndoole tati keeriiɗe. Adannde nde ko anndinde yimɓe pine leƴƴi koɗɗi e nokku Liɓtugu. Ɗiɗmere nde ko tafde weeyo naalaŋkaagal e pinal ɗiin leƴƴi. Wattannde nde ko semmbinde jiidigal hakkunde leƴƴi Liɓtugu, haa teeŋti e denɗiraagal ɓamtowal jokkere-enɗam e kisal hakkunde majji.

Holi waɗanaaɓe koolol Liɓtugu ?

Golle ɗee kuccinaa ko e teeruyaŋkooɓe gure pattalame ɓe nganndaa pine nokkuuje keeriiɗe. «Fedde Liɓtugu» ina yuɓɓina e yonta kooli mum pijirlooji gaandanteeji, jimɗi e jime e ngamiri finaa-tawaa. Dinngere ɗe ina mbaawi wonde nder galleeji pine, nder leeɗe gure teeru, nder mbeddaaji, ekn…

Koolol Liɓtugu ko sewnde jibinoore yiylotooɓe ganndal e nafoore, noddoore yillotooɓe ngam nokkuuji keewɗi nafoore bayɗi no : Peñnjaari, Jofnde W. Ayeeru, Buboŋ, luumooji dariiɗi dow powle maayo gila hirnaange haa fuɗnaange.

Koolol Liɓtugu

Liɓtugu ko diiwaan bertiiɗo hakkunde keeri leyɗeele leyɗe jeytuɗe nder Kofol maajo Niijeer, Togo e Niijeer, e Burkina Faso, e Mali. Leƴƴi ɓurɗi heen heewde ko Gurmañcooɓe e Fulɓe e Sonngay-Jerma’en. Gila ko adii koloñaal, ko ɗii leƴƴi koɗdi nder nanondiral, musidal, e denɗiraagal.

Ko woni «Liɓtugu»

Firo helmere «Liɓtugu» jogii ko mbaydiiji ɗiɗi cañondirɗi. Heen mbaydi ko e ɗemngal Gulmancena (ɗemngal leñol Gurmañce’en). E ngal ɗemngal, «Liɓtugu» firtata ko «luuro gabi», ngam teskaade ko ɓe waañatnooɓe gabi nder maaje catiiɗe, haa teeŋti e maayo Joliba (maayo Niijeer). Ndiya mbaydi ko e ɗemngal Fulfulde : «Liɓtaako» firata ko mo «waawaa liɓeede» ngam teskaade ko ɓe yimɓe tiiɗɓe, jaambareeɓe, ɓe kulataa, ndogataa.

Fedde «Liɓtugu»

Diiwaan Liɓtaako woni ko nder kofol Maayo Niijeer, nehaande pine mawɗe. Ko ɗoon laamaandi Gurma sosaa e kitaale 1200. Laamɗo leydi ndi gadano wiyetenoo ko Jaaba Lompo, laamaaɗo hakkunde 1204 e 1248.

Gila e yonta koloñaal haa nde leyɗe ɗee keɓi jeytaare mum en, ɓesnguuji Gurma koɗdi e nanondiral hakkunde mum en. Ɗi meeɗaa teskaade ceerundal majji nder keeri ɗee leyɗe Burkina, e Niijeer, e Njiieriyaa e Beneŋ, e Togo, e Gaana, e Mali.

Waɗi terɗe «Fedde Liɓtugu» suɓaade ndee innde ngam wonde ɗum daarorgal juumtungal naat-naattondiral pine hakunde leƴƴi Afrik-Hirnaange, e teskaade ngoodaandi pinal heen kala. «Fedde Liɓtugu» wonaa fedde dawrugol, ndee wonaa yiylotoonde dañal. Ko nde fedde ɗo miijooji nawrooji yeeso ƴellittee, ɓamtoore pine leƴƴi diiwaan Liɓtugu.

Ina jeyaa e ko tagi «Fedde Liɓtugu» soseede : ƴellitde naalaŋkaagal e ñeeñal, doolnude nafooje pinal gaadanteewal, wallitde gostondiral pine, waɗtude pinal e mbaydi ɓamtaare e ƴellitaare ɓesnguuji.

Miijanteeri «Fedde Liɓtugu»

Laawol ƴellitaare neɗɗo fawii ko e geɗel gootel : ko neɗɗo o woni ko. Neɗɗo kala ko ndesaari pinal renndo mum. Kala renndo ngo yimɓe mum ngalaa pinal keeringal, yaaɓanta ko maayde. No neɗɗo ƴellitirtoo so anndaa hoore mum ? No neɗɗo anndirta hoore mum so anndaa pinal mum, anndaa ko jogii, anndaa ko roŋki ? Ngalu pine leƴƴi Afirik ko toŋre nde ɓamtaare e ƴellitaare ndewata, nde ɓesnguuji men ndewata, nde nduumoo.

Payndoole «Fedde Liɓtugu»

Payndoole «Fedde Liɓtugu» lelii ko e tunɗi jeegom mawɗi, ɗiin ngoni :

  • Wallitde ɓamtaare ñeeñal e pinal ɓesnguuji Afirik.
  • Wallitde naalaŋkooɓe naftoraade naalaŋkaagal mum en.
  • Ɗoftude naalaŋkooɓe jogiiɓe eɓɓaaɗe ɓamtaare.
  • Hollitde ko pinal e ñeeñal ngoni ngooroondi ƴellitaare duumotoonde.
  • Teeŋtinde pottital ñeeñal, hakkunde naalaŋkooɓe Rewo e ɓe Worgo.
  • Wallitde miijo «naalaŋkaagal ngaluyaŋkeewal».

Kalfinaaɗo jokkondiral Fedde Liɓtugu

Kalfinaaɗo jokkondiral Fedde Liɓtugu o wiyatee ko Jasiboo Combiyaano, ɓurɗo lollirde “Jaas”. Ko o naalaŋke koɗoowo, jimoowo, natoowo… O jeyaa ko leydi Nijeer, ko o ɓiy Liɓtugu. Baaba makko ko “ancien combattant”, koniŋke e yonta koloñaal, keerorinooɗo wuttude coorumbal. Jaas fuɗɗiimma yimde gila e cukaagu mum, hakkunde makko e giƴiraaɓe makko. O fuɗɗii wuttude coorumbal nde o heɓi duuɓi 11, o fawi heen hoɗde “gitaar”.

Ñalawma gooto, tawi omo yima jimɗi Bob Marley e mbedda, haa gorko biyeteeɗo Alhajji Taaya nani jimɗi makko. Alhajji Taaya ko ballatnooɗo naalaŋkooɓe. O wasiyii Jaas yo jokku mbele ina wona naalaŋke ŋanaa ngati daande makko ina weli, omo waawi kadi yimde sanne. Gila ndeen Jaas wonti naalaŋke jimoowo, koɗoowo, binndoowo jime. O ɓuri anndeede noon ko e leydi Niijeer. Jime makko e jimɗi makko fof ƴoogaa ko e pinal Gurmance, teeŋti noon e tinndi e daari. O darjiri ko yumre nde o inniri Salima, waɗnde jimol “Mbakua” laatiinde jimol ɗoftowol sukaaɓe Niijeer kala. Jaas yaltinii jume jeegom hakkunde kitaale 1989 e 2005. Ko e hitaande 1989 o yaltini yumre wiyeteende “Toubi” jogiinde baar reggae. E 1993-1994 ko yumre “la loi de la jungle” lomtii, refti heen ko “sheitan”; ɗee jime fof ko e baar reggae. E 2002, o yaltini yumere jimɗi pawiiɗi baar pinal makko Gurmance nde o tiitorii “Salima”. O yaltinii kadi yumre “Dias, la musique de la terre” e hitaande 2004, yanti heen ko “Kalabada”.

Dille makko goɗɗe ina keewi. Ɓuri heen teeŋtude ko nde o waɗi e hitaande 2007 wejo nate makko e cehanɗe makko to Ñaamee. Yanti heen ko e hitaande 2008 nde o ardii Koolol Liɓtugu haa teeŋti e “jamma Gurmance’en”; yanti heen ko jaltugol “filma” inniraaɗo “Dias, la musique de la terre”. Waɗi filma o ko tuubaako biyeteeɗo Bruno Saparalli. Gootol e jimɗi makko wonti naatirde yeewtere e telewisoŋ leydi Suisse (TSR), yeewtere wiyeteende “zig-zag café” nde Jean Philippe Rap.

Ko oo suka keewɗo humpito ardii Fedde Liɓtugu.

Aamadu M. Gey