Ina wona, wonataa : wonnoo ɗo ko “sitte-sitte”

0
1617
accords.jpg

"Won ko wonnoo ɗo. Ina wona, wonataa, ko tinndol ! Wonnoo ɗo ko sitte-sitte"

"Sitte -Sitte” ko konngol cakkitiingol ngol Muammaar El Kaddaafi hooreejo leydi Libi, hooreejo e oo mudda Dental Afrik (UA), haalnoo ñalnde joofnirde batu njuɓɓinanoongu to Galle mooɓondire (Palais des Congrès), ɗo e Nuwaasoot, ndenndinngu gollotooɓe politik luurdunooɓe gila pollugol laamu Siidi Wul Sheekh Abdallaahi ñalnde 6 ut 2008. Ngol ɗoon konngol noon wonti beytol e nder dente denndaangal yimɓe ƴaañnooɓe kuudetaa mo Seneraal Abdul Asiis saabinoo.

"Won ko wonnoo ɗo. Ina wona, wonataa, ko tinndol ! Wonnoo ɗo ko sitte-sitte"

"Sitte -Sitte” ko konngol cakkitiingol ngol Muammaar El Kaddaafi hooreejo leydi Libi, hooreejo e oo mudda Dental Afrik (UA), haalnoo ñalnde joofnirde batu njuɓɓinanoongu to Galle mooɓondire (Palais des Congrès), ɗo e Nuwaasoot, ndenndinngu gollotooɓe politik luurdunooɓe gila pollugol laamu Siidi Wul Sheekh Abdallaahi ñalnde 6 ut 2008. Ngol ɗoon konngol noon wonti beytol e nder dente denndaangal yimɓe ƴaañnooɓe kuudetaa mo Seneraal Abdul Asiis saabinoo.

Sikke alaa, en kollitiino e jaaynirgol FƁ toŋ.63 lewru marsa 2009, wonde Kaddaafi ñaawii hogolde sabu nelaaɗo yo dog e maslahaa, so tawii wuuriima haa memi leydi, jinnganii tooñnooɓe (ardiiɓe kuudetaa), oon hankati haala mum huutortaake. Sabu so oɗon teskii, Dental Afrik (UA), halfinnoo Kaddaafi ko yo ndaartu maslaha hakkunde luurduɓe to bannge politigi to Moritani tawa “feere waawnde dañeede fof yo a taw ko nanndiraande, waasa wonde feere bannginteere, sabu ɗum jaɓetaake”.

Lannda luulndinooɓe kuudetaa o, yuɓɓuɓe e maalde lollirnde FNDD, kañum enne, gila jeegom ut 2008 ko fiɓɓe wonde ngoppataa kuudetaa oo laatoo, etee maa cippire haa ndutta Moritani e njuɓɓudi tuugiindi e doosgal leydi (demokarasii). Ngaal baŋngal noon, eɓe nanondiri ɗoon e Goomu Jokkondiral hakkunde Leyɗeele (Groupe de Contact International), hoolaaɓe leyɗeele aduna oo kala. Lannda mo Ahmed wul Daddaa ardii o, hono RFD, ƴaañnooɗo kuudetaa militeer en,  tawtii ɓe e ɗuum. Fiɓnde maɓɓe kamɓe kala ko gallinde kuudetaa o, etee, ɗum foti fuɗɗoraade ko telɓinde feere nde goomu militeer en ƴettunoo, so yiɗde yuɓɓinde wooteeji hooreleydiyaagal ñalnde 6 suwee 2009, ko ɗum woni firo konngol “sitte-sitte” ngol Kaddaafi haalnoo e ɗemngal arab. Gila lewru marsa 2009, FNDD e RFD ko ko ndikkondiri e goomu militeer en folluɓe laamu ngu : sippirooji keewɗi umminaama gila e seppooji, haa e pottitte mawɗe e dille ɗe njamiraaka, laamu militeer en ne dartorii ko leptude yimɓe, fiyde rewɓe e hoohooɓe politigi e hanndaade wuro Nuwaasoot fof. Ɗum fof noon addanaani yimɓe ɓe jebbilaade, ko ɓuri maantinde e sippirooji ɗi ko ñalnde dipiteeji FNDD e RFD ngari tawtoreede batu Asammbele Ngenndi, ndiddi dipiteeji ƴaañɗi kuudetaa o, mballini ɗoon haa weeti, kam e seppo yuɓɓinanoongo ñalnde 18 mai 2009, seppo hulɓinngo sabu maa mbiyaa Nuwaasoot fof yaltii ñalnde heen.

Ko e ngaal daawal feere ummorii caggal maayo e gardagol Abdullaahi Wad ngam ɗaɓɓude maslahaa hakkunde Moritaninaaɓe, ɗum noon ko e dow nanondiral e Goomu Jokkondiral hakkunde Leyɗeele (GJHL) caggal nde ɓe teskii gallugol Kaddaafi e maslude luurduɓe ɓe.

Ko e oon sahaa kalfinaaɗo fiyakuuji caggal leydi, hono Sheekh Tijjaani Gaajo ummanii yah-ngarta hakkunde Ndakaaru e Nuwaasoot ngam jokkondirde e luurduɓe ɓe, e hawritinde miijooji maɓɓe. E daawal gadanal ngal, ɗum gasaani, sabu hay Abdullaahi Wad arii ɗoo e wondude e GJHL, kono nanondiral waɗaani, etee ɗum haɗaani Abdul Ajiiju e goomu mum udditde kampaañ woote ɗe ɓe piɓnoo ñalnde “sitte-sitte” (6 suwee 2009), o ruttii o holliti, e nder jeeyngal makko, wonde ñalngu ngu ɓe piɓi ngu, dirtintaake.

Ɗum fof e wayde noon, Abdullaahi Wad e ministeer mum njebbilaaki, ɓe kolliti nii wonde nanondiral waɗat tan, so Alla jaɓii, ɓe nduttii ɓe noddi Moritaninaaɓe ɓe, yo ngar Ndakaaru, heen lannda fof arda e sete mum. Ko nii woni FNDD, e gardagol Muhammed Mowluud, RFD e gardagol Wul Moyne e nelaaɗo Abdul Ajiiju hono Sidi Ahmed wul Rayiis, tacci maayo, yontere haa fiili naange aɓe Ndakaaru. Ina loowee, ina yuppee, haa rogere nde ɗiggi haa ɓe nanondiri e feere wootere lollirnde “Accord Cadre”. (maa en ngartu e loowdi he.)

Ko ɓuri himmude e nanondiral ngal ko geɗe nay haa joy :

  • Sitte-sitte” haaytii, wontii ñalnde 18 suliyee 2009, ko ñalnde heen woote Hooreleydiyaagal waɗata.
  • Gowornamaa o, ko ko feƴtetee e poti, heen feƴtere jeyi ko Abdul Ajiiju e goomu mum, feƴtere ɗimmere nde ko FNND e RFD ndenndi ɗum, gardiiɗo ministeeruuji ɗi ko Abdul toɗɗotoo ɗum e dow nanondiral e Hooreejo leydi ndi hono Siidi Mohammed wul Sheekh Abdallaahi.
  • Goomu koroowu wooteeji (CENI) fotata ardaade ɗum ko neɗɗo jaambuur tawa sukki ɗum ko yimɓe ɗiɗo jaambureeɓe. Terɗe 12 keddiiɗe ɗe poti ko feƴciteede e poti e lanndaaji tati ɗi (FNDD e RFD e lannda Ajiiju).
  • Gowornama o so toɗɗaama ko Siidi wul Sheekh Abdallahi sinñinta kuulal ngal (dekkere o) caggal ɗum o yaafoo gardagol makko leydi ndi.
  • Hooreejo Ministeeruuji Gowornama Siidi wul Sheekh Abdallahi e wondiiɓe mum yo ngoppe.
  • Ñalnde alkamiisa 4 suwee 2009, kamɓe yahnooɓe Ndakaaru ɓee fof, e gardagol Abdullaahi Wad, ɓe ngarti ɗoo e Nuwaasoot ngam siifde nanondiral ngal, ɗum waɗi ko ɗo “Palais de Congrès” ɗoo.
  • Nanondiral ngal noon, gooto e lanndaaji ɗii fof, yiyri ɗum ko no poolgu mum nii, kono, so goonga haaletee, ɗum wayi kono joɓɓi dawaaɗi nii. Ɗum fof e wayde noon, ko ɓuri himmude ko tan, ko Nanondiral ngal danndii Moritani e boomaare, etee, oon wune nawi ɗum ko FNDD.
  • So tawii FNDD wiynoo ko maa Siidi wul Sheekh Abdallahi arta e jappeere mum, Abdul Ajiiju wiynoo ko ɗum ko “diidol boɗewol” hay gooto taccata ngol, etee “sitte-sitte” ko ko hebori waɗde, weleede neɗɗo e metteede ɗum fof. E nder nanondiral he noon, Siidi wul Sheekh Abdallaahi heɓtaani laamu mum kono maa rutto e jappeere mum hay so waktu gooto, etee ko kañum siifata toɗɗagol Gowornama maslaha o, nde o yaafoo gardagol leydi ndi, sibu ko ɗum dagnata lomtagol Bah Mbaare e duttagol men e njuɓɓudi tuugiindi e doosgal leydi (Constitution). Kono kadi, ko wonnoo mbele “ina wona walla wonata”, so wooteeji piɓanooɗi ñalnde 6 suwee 2009°, waɗtii “sitte-sitte” tinndol.
  • Gelaajo