Hol ko addani Ameriknaaɓe ɓurde heewde heɓde njeenaari Nobel ?

0
1640

Hikka kadi Amerik hollii ko kam ardii to bannge ganndal, sibu mum heɓde ko ɓuri heewde e njeenaaje Nobel ɗe. Ɗuum noon wonaa hikka fuɗɗii. Ɗum fuɗɗii ko gila nde njeenaari ndi sosaa e hitaande 1901.

Sababuu ɗuum ko ɗee geɗe :

– Go’o ko keeweendi yimɓe : Amerik ina waɗi 300 miliyoŋ fittaandu, ndi jeyaa ko e leyɗe aduna ɓurɗe heewde yimɓe. Kayri ɓuri aduna o fof ƴellitaade, ɗum noon haawnaaki so tawii annduɓe ɓurii heewde toon.

– Kamɓe ɓuri to woɗɗi leyɗe keewɗe, heewde ngalu mbaɗata e wiɗto e njiyalawu ganndal : fotde 349 miliyaar dolaar e hitaande 2006, tawi denndaangal leyɗe dental Orop fof mbaɗi heen ko 246 miliyaar.

– Uniwersiteeji e laboratuwaaruuji njiylawu to Amerik ina keɓa balle keewɗe ummoraade e sosiyeteeji leydi ndi, kam e pelle e teelɗuɓe …

– Njiylawu e wiɗto ina ndokkaa toon himme mawɗo. Ko sosiyeteeji ɗi e koye mum cemmbinta wiɗto e njiylawu mbele ina ɓeydoo moƴƴinde kaɓirɗe mum en …

– Ina jeyaa kadi e geɗe gaddanɗe Amerik daɗde e ooɗoo fannu, wonde Amerik leydi njaɓɓotoondi annduɓe : ko ɓuri neyɓude e annduɓe winndere keewi wattinde ko Amerik, nde tawnoo leydi ndi ina jogii politik fooɗtude annduɓe e waɗde ɗum e ngonka moƴƴa : annduɓe ina teddinaa toon no feewi, haa ɗum waɗi ko ɓuri heewde e annduɓe yahooɓe toon, keewi ko wontude Ameriknaaɓe.