Hol ko haaletee e kaɓirgal yerɓo leydi

0
2166

E wolde adunankoore ɗiɗmere, won annduɓe Nuwel Selande (Nouvelle-Zélande) etinoo tafde masiŋ duppitoowo keneeli baawɗi huccineede e Japon. Jarribooji keewɗi mbaɗaama, hay so tawii ɗi njaajaani, e 1944-1945. Tee, ɗi njuumtii. Wonande Dental Amerik, ngaal ɗoon tuugnorgal fotnoo faayiida ko e tuugnorgal « Eɓɓaande Manhattan » peewnugol bommno atomik.

E wolde adunankoore ɗiɗmere, won annduɓe Nuwel Selande (Nouvelle-Zélande) etinoo tafde masiŋ duppitoowo keneeli baawɗi huccineede e Japon. Jarribooji keewɗi mbaɗaama, hay so tawii ɗi njaajaani, e 1944-1945. Tee, ɗi njuumtii. Wonande Dental Amerik, ngaal ɗoon tuugnorgal fotnoo faayiida ko e tuugnorgal « Eɓɓaande Manhattan » peewnugol bommno atomik.

Jeertino : hannde, yoga e jaayndiyankooɓe leyɗe hirnaange njaagiri haalooɓe ko wayi nii, ko no yimɓe miijiyankooɓe ko fayti e moojobe (ɓe moojobe owni hakkillaaji mum en, ko anndiraa« théorie du complot »). Kono tan, eɗen njenanaa ɗeeɗoo geɗe :

  • so tawii leydi ina feewna kaɓirgal kesal alaa mo hollitta ɗum, walla nii yahata ko e yeddude ɗum ;
  • to bannge ganndal, alaa ko haɗi ɗum aamnaade …
  • won ko jaayɗe leyɗe hirnaange ina kaala ko heewi, yimɓe ina njenanaa wonaa goonga : yeruuji ina keewi : “warngooji timisuwara” to rumani laatiima fenaande ; ko ɓe kaalata e bonanndeeji baɗnooɗi to kammbodje, walla ko wiyetee siin walla dental sowiyet, walla ko ɓe ɓakkata e juulɓe ekn … e sahaa kala ɓe kollitirta leyɗe walla yimɓe ɓe ɓe njiidaa miijo ko e mbaydi ndi moƴƴaani. Kono kay, e yeru, hay gooto majjaani bonanndeeji ɗi amerik maa farayse mbaɗi to inndosiin, walla dahngo afriknaaɓe ngo haaletaake ekn … enen ne ko ɗum addanta waasde yiyrude kabaruuji ɗi, no ɓe njiyrata ɗum nii, e jaggude e hakkillaaji men wonde “ina waawi wonde”, “ina waawi waasde wonde” : ko ɗum kadi addanta en hollitde kabaruuji ɗii kala, ko ɓeeɗoo kaalata e ko ɓeya too kaalata; ko heddii ko, gooto fof jokkitira hakkille mum. Fooyre ɓamtaare

 Hol ko yimɓe nganndi e kaɓirgal yerɓo leydi (winndannde jaayndiyanke biyeteeɗo Thierry Meyssan)

“E wolde adunankoore ɗiɗmere, won annduɓe Nuwel Selande (Nouvelle-Zélande) etinoo tafde masiŋ duppitoowo keneeli baawɗi huccineede e Japon. Jarribooji keewɗi mbaɗaama, hay so tawii ɗi njaajaani, e 1944-1945. Tee, ɗi njuumtii. Wonande Dental Amerik, ngaal ɗoon tuugnorgal fotnoo faayiida ko e tuugnorgal « Eɓɓaande Manhattan » peewnugol bommno atomik. Ɓe toɗɗinooma nii ganndo biyeteeɗo Karl Compton yo jokkondir hakkunde eɓɓaaɗe ɗiɗi ɗe. O ƴettii annduɓe heewɓe ngam gollaade heen. O jeyanoo ko e yimɓe njeetato ɓe persidaa Truman diisnotonoo ko fayti e kuutoragol bommbo atomik o. O miijotonoo ko oon bommbo ina waawi rokkude masiŋ duppitoowo keneeli o semmbe mbele ina duppita guubiliiji mawɗi.  Golle njiylawu paytuɗe e ngal kaɓirgal njokkii caggal hare adunakoore ɗiɗmere. E hitaande 1947, laamɗo Biritaan (Angalteer), takkani ganndo toppitinooɗo ɗum o (Thomas Leech) galaŋ « Chevalier » laamaandi Biritaan, sabu makko fentude ngal kaɓirga kesal. Kono ɗuum bayyinaaka, nde tawnoo, e oon sahaa, hafeere maggal ko «sirlu koninkaagu » wonnoo. Kono tan, e hitaande 1999, caggal nde jaagorde (ministeer) Nuwel Seland felliti bayyinde huunde e duttorɗe mum, feeñii heen wonde ngaal tuugnorgal ina woodnoo ko aldaa e sikke.

Yimɓe ina nganndi kadi, golle ɗe ƴettitaama to Iniwersitee Waikato. Anndaaka so tawii golle ɗe ina njokkunoo e kitaale 1960. Ko laaɓi en tan, ɗe ƴettitaama nde jarribo nikleyeer e nder weeyo haɗtaa nde, faytaa e jarribo nder geec. Dental Amerik ina hulnoo yerɓinde leydi e duppitde tsunaamiiji tawi welaaka. Ɗum noon, ɓe ndaranii waawde waɗde ɗum nde ɓe mbelaa.

To dow, Dental Amerik e Riisi, caggal nde ciifi « nanondiral jowitiingal e kaɗgol huutoraade karallaagal baylowal sato to bannge koninkaagu walla e sifaaji hare goɗɗi », e hitaande 1976, njebbiliima woppude wolde sato (yerɓo leydi, tsunaamiiji, baylugol ngonka nguurdam nokku, waylugol sifaa weeyo – duule, toɓo, guubiliiji, ƴiiwoole – baylugol kilimaa e jiriiɗe diƴƴe e ngonka laral oson walla iyonosfeer).

Kono tan, tuggi 1975, Riisi umminii wiɗtooji kesi paytuɗi e ganndal sulɗdildiƴƴaagu (Magnétohydrodynamique : MHD). Fayndaare majjum ko wiɗtude laral leydi e anndude nde yerɓo leydi waɗata. Ɓe ƴeewi no ɓe mbaawirta waɗde jerɓe leydi tokoose, ngam haɗde mawɗe ɗe. Ɗoon e ɗoon ɗiin wiɗtooji kuutoraa to bannge koninkaagu. Ɓe tafi masiŋ jerɓinoowo leydi inniraaɗo Pamir.

Nde Dental Sowiyet fusi, ardinooɓe ɗeen golle pelliti yahde Dental Amerik yiylaade ko ndañi, kono, nde tawnoo wiɗto maɓɓe joofaano, Pentagon jaɓaani ƴettude ɓe. E hitaande 1995, e saanga nde Boris Eltesin ardii Riisi nde, Konu weeyo Amerik (Us Air Force) felliti hasde wiɗtooɓe ɓe kam e laboratuwaar mum en to nokku ina wiyee Nijni Novgorod. Ɓe tafi toon masiŋ ɓurɗo semmbolinde, hono Pamir 3, mo jarribo mum yuumti sanne. Nii woni Pentagon soodti yimɓe ɓe e kaɓirɗe ɗe, addi ɓe Amerik, ɓe naattinaa e eɓɓaande HAARP.

Ina yiyee wonde kaɓirgol yerɓo leydi jarribaama e duuɓi cakkitiiɗi ɗi, yeru to Alaseri e to Turki. Kono ɓuri darjude ko yerɓo leydi waɗnoongo to Siisuwan (Siin), e lewru mee 2008. Hojomaaji 30 ko adii yerɓo leydi ngo, hoɗɓe e nokku he ceediima e asamaan goobuuji ɗi ngaadoraaka yiyeede heen. Ina gasa tawa semmbe kuutoraaɗo ngam yerɓinde leydi o adda mbayliigaaji weeyo, hay so tawii noon, won yiyruɓe ɗum no « nattugol asamaan hoolaade maruciyankooɓe » nii. Hannde, e oo ñalawma, sinuwaaji ina njenanaa ɗuum.

So en ngartii e Hayiti.

Alaa ceerungal woni hakkunde yerɓo leydi ngo neɗɗo waɗi e ngo tago waɗi, hay so tawii noon yimɓe mbaawi waɗde tan ko yerɓo ngo luggiɗaani no feewi, hono no Hayiti nii.

Ɓeydi ɗo faayre, ko no Amerik yaawri nootaade heen nii. Nde jaayɗe Amerik ɓamtata jaabondiral wiyooɓe wonde Amerik yaɓɓii ndimaagu Hayiti, ɓurnoo woƴde jaayɗe leyɗe Amerik worgo ko jaawgol konu Amerik yettaade e leydi he, sibu, e ñalawma gadano oo tan tawi fotde 10 000 soldaat naatii Hayiti. Kono ɗum na weeɓi faamde sibu ɓeeɗoo soldateeɓe ngonnoo ko e ekkito paabagol Hayiti so tawii mobbooru yanii e mum. Seneraal Kiin (Keen), gardiiɗo taƴre konu nde, ko ɗoon ngonnoo ko ina wona balɗe ko adii. Nde leydi ndi  yerɓi nde, ɓe ɗuhii ko to Ammbasaad Dental Amerik mo yerɓo leydi alaa ko bonnata e mahdi mum, haa heddii soldeteeɓe ɗiɗo, wonnooɓe oon sahaa to Hotel Montana, wiyaaɓe ko gaañiiɓe. (…). Seneraal Kiin haalii e jaayɗe keewɗe, wonde ko ɗoon yerɓannde leydi nde tawi ɗum, kono o haalaani ko addunoo mo ɗoon.

Ina jeyanoo heen ekkito koninkaagu ngo, ƴeewndaade lojisiel juɓɓinoowo balle Pelle ɗe ngonaa laamuyankooje (FNGL) e konu. Hojomaaji seeɗa caggal yerɓo ngo, lojisiel o yollaama, ko ina wona 280 FNGL mbinnditii heen. Ko ngolɗoo kawritgol  addani yimɓe heewɓe wiyde wonaa mehre e sikkitaade heen Dental Dowlaaji Amerik.”

Fulo : Bookara A. Bah

————————-

Pentagon

Pentagon ko huɓeere wonnde to nokku ina wiyee Arlington, to Wirsiñi (Virginie) sara Wasinton (Washington). Ko ɗoon woni gollorde departemaa Ndeenka Dental Dowlaaji Amerik. E hitaande 2009, fotde 26 000 neɗɗo (siwil e militeer) ina ngollotonoo ɗoon. Innde nde noon ummii ko e mbaydi mahateeri ndii, hono joyiiru (pentagone woni darngo waɗngo banngeeji joy). Huɓeere nde waɗi ko taakawuuji 5. Nde hurmbitaa ko ñalnde 15 saawiyee 1943. Kayre kay woni huɓeere birooji ɓurnde mawnude e winndere nde. A nde waɗi 28 km boleeru (couloir), gane joy taartondirɗe. Nde mahraa ko betoŋ cemmbinaaɗo, tiiɗtiniraaɗo asiyee. (Fooyre Ɓamtaare)

  • Kelmeendi
  • Laral leydi :                      croûte terrestre
  • Taartondirɗe :                   concentriques
  • Guubiliiji :                         tsunami
  • Sirlu koninkaagu :             secret militaire
  • Jaagorde (ministeer) :        ministère
  • Wolde sato :                     guerre environnementale
  • Joykiɓɓal :                       pentagone – figure géométrique à 5 côtés –
  •                                        (Pentagon woni darngo waɗngo banngeeji joy)
  • Dildiƴƴaagu :                    hydrodynamique
  • Sulɗdildiƴƴaagu :             Magnétohydrodynamique (sulɗaande e dille diƴƴe).

—————————

Hojomaaji seeɗa ko adii yerɓo leydi to Siisuwan (Siin)

30 hojom ko adii yerɓo leydi ndi


30 mins before the 2008 Sichuan earthquake in… par personne44