Hol ko hesɗi e ngonka “jeyegol e leydi” (Nasiyonaalitee) e nder Muritani ?

0
1694

E nder joɗle ASAMMBELE NGENNDI e lewru deesammburu 2009, laamu ngu yettinii «suudu leslesru » ndu eɓɓaande memtagol sariya juɓɓinɗo jeyegol e leydi e nder Moritani (nationalité).

So oɗon ciftora, won ko mbinnduno-ɗen heen e tonngooɗe Fooyre Ɓamtaare jawtuɗe ɗe, en etinooma faccirande moritaninaaɓe sariya mo toŋ 61 112, lelnaaɗo nyalnde 12 suwee 1961, juɓɓinɗo sifaa no neɗɗo jeyirtee e Moritani, hakkeeji ɓiɓɓe leydi gonɗi heen, e baɗɗiiɗi ɗum en.

E nder joɗle ASAMMBELE NGENNDI e lewru deesammburu 2009, laamu ngu yettinii «suudu leslesru » ndu eɓɓaande memtagol sariya juɓɓinɗo jeyegol e leydi e nder Moritani (nationalité).

So oɗon ciftora, won ko mbinnduno-ɗen heen e tonngooɗe Fooyre Ɓamtaare jawtuɗe ɗe, en etinooma faccirande moritaninaaɓe sariya mo toŋ 61 112, lelnaaɗo nyalnde 12 suwee 1961, juɓɓinɗo sifaa no neɗɗo jeyirtee e Moritani, hakkeeji ɓiɓɓe leydi gonɗi heen, e baɗɗiiɗi ɗum en.

Ender ndeen winndannde en kollitiino wonde jeyeede e Moritani ina arda e fannuuji ɗiɗi  ɓurɗi teeŋtude : ko jeyeede heen e lasli walla faggitaade ɗum. Jeyeede heen e lasli  firti ko kala jibinaaɗo e Moritani (e nder leydi he) ko Moritaninaajo hay so tawii noon yumma mum ko arani, walla baaba mum ko arani, tawi noon jiknaaɓe mum en ko Moritaninaaɓe. Hay cukalel koccangel ina jibinaa e nder leydi Moritani tawi jiknaaɓe mum nganndaaka, hiisetee ko Moritaninaajo.

To bannge Moritaninaagal paggitangal noon, foti faamreede ko hakke mo neɗɗo mo jibinaaka e Moritani, tawi baaba mum ko arani, yumma mum ko Moritaninaajo, walla o jibinaa dee ko e Moritani, omo wuuri heen ko ina tolnoo e duuɓi joy, kono jiknaaɓe makko ko arani en, walla noon o jibinaaka e Moritani, kono ko heen o hoɗi ko ina tolnoo e duuɓi joy, etee nehi mo ko Moritaninaajo. Jogiiɓe ɗiin sifaaji ina njogiinoo hakke ɗaɓɓude wonde Moritaninaaɓe, hitaande ko adii nde keɓata duuɓi kellifuya. Kono kadi, debbo arani desondirɗo e Moritaninaajo ko ina tolnoo e duuɓi joy ina jogiinoo hakke ɗaɓɓude wonde Moritaninaajo. Keddiiɗo fof (arani en), so ina yiɗi wonde Moritaninaajo yo a taw ko jaasi fof hoɗii e Moritani ko ina tolnoo e duuɓi sappo. Ngal lajal ina waawi usteede artiree e duuɓi joy so tawii joom mum jibinaa ko e Moritani, walla ina resi heen tawi ko e dow laawol diine lislaam, walla noon ina waɗani leydi ndi golle maantinɗe.

Hol ko memtagol sariya o jolni ?

Ko adii fof, ina foti anndeede, sariya keso o artirii duuɓi keɓgol kellifuya e duuɓi sappo e jeetati, nattii duuɓi noogaas e go’o.

Ko hesɗi e sariya he yowitii ko e Moritaninaagal keɓreteengal e lasli : ko cukalel jibinangel caggal leydi tawi jiknaaɓe mum ko Moritaninaaɓe ina waawi ɗaɓɓude wonde Moritaninaajo hitaande ko adii naatgol mum kellifuya. Hakke mo neɗɗo joginoo e wonde Moritaninaajo so jibinaama e Moritani, tawi jiknaaɓe mum ko arani en, kono njibinaa ko e Moritani, ɗum nattii hankati.

Ko ɓuri waylaade e sariya goodnooɗo ɓuri yowitaade ko e Moritaninaagal paggitangal. Debbo  arani desondirɗo e Moritaninaajo waawaa hankadi wonde Moritaninaajo so wonaa caggal duuɓi sappo, hay ɗum ne ko maa huuɓna sarɗiiji ɗiɗi: 1- tawa dewgal mum duumiima duuɓi joy ko aldaa e ceergal ; 2- tawa hoɗii e  Moritani duuɓi joy ko aldaa e taƴondiral.

Arani jiɗɗo ɗaɓɓude Moritaninaagal jooni, yo a taw hoɗii e Moritani ko ina tolnoo e duuɓi sappo e joy e sahaa nde waɗata ɗaɓɓaande nde, nattii wonde duuɓi sappo tan kadi e sariya ɓennuɗo o, arani jibinaaɗo e Moritani tawa kadi ina resi Moritaninaajo e dow laawol lislam ina newnananoo tawa lajal ngal ina waawi usteede haa duuɓi joy, hay ɗum ne nattii jooni.

Ina teskaa kadi e sariya keso o, arani mo haalataa Arab, Pulaar, Wolof e Soniŋke waawaa wonde Moritaninaajo. E sariya ɓennuɗo o ina yaajnanoo haa e haalooɓe wambaraŋkoore e Farayse.

Sariya ɓennuɗo oo yamiraano Moritaninaajo jeyeede kadi e leydi ngoɗndi (jogaade nasiyonaalite leydi ngoɗndi), kono sariya keso o ina newnani Moritaninaajo jogiiɗo nasiyonaalitee leydi ngoɗndi fandinde Moritaninaagal mum, so tawii kay ɗaɓɓii ɗum. Ndeen yamiroore ƴettirtee ko dekkere.

Ina foti anndeede kadi wonde kaayit juddu, walla seedantaagal dewgal waawi feewnireede seedantaagal jeyegol e leydi tan ko so tawii feewniraa kono annama kaayit ummoriiɗo e Etaa siwil, ɗum firti ko kaayitaaji juddu walla dewgal peewniraaɗi nyaawoore (jugement) mbaawaa feewnude seedantaagal jeyegol e leydi.

Holi winndannde nde mbaaw-ɗen fooɗtude e ngolɗoo memtagol sariya 61.112 mo 12 juin 1961.

Sariya keso oo ɓeydi ko saɗtinde peeje no neɗɗo jeyirtee e Moritani, teeŋti noon wonande yiɗɓe faggitaade Moritaninaagal (arani en), sabu, so tawii en ƴeewii fartaŋŋe dokkanooɗo won e yimɓe hiiseede njeyaa ko e Moritani e lasli, yeru jibinaaɓe e Moritani, jiknaaɓe mum en njibinaa e Moritani, hay so tawii ko arani en, walla jibinaaɓe caggal leydi, tawa jiknaaɓe mum en rewɓe njeyaa ko e Moritani, jiknaaɓe mum en worɓe ko arani en ekn … ; ɓeen fof hankadi, mbaawa jeyeede e Moritani e lasli. Ko noon ne kay wonande dewgal, walla neheede e Moritani, ɗum fof nattii rokkude hakke jeyegol e Moritani e lasli. Heddii noon ko joom mum en ina mbaawi faggitaade Moritaninaagal.

To bannge paggitagol ngol ne, hay ɗum ne newaaki tawde wonii desondirɗo e Moritaninaajo ko maa jooɗoo duuɓi sappo, nde waawa wiyde ina ɗaɓɓa  Moritaninaagal, arani ko maa wona e Moritani duuɓi sappo e joy. Goonga oo tan ko  Moritaninaagal ɓeydiima saɗtude. Hol ko saabii ɗum ɗoon ? Ina gasa tawa ko ooyre ummoriinde e won leñamleñameeɓe aarabeeɓe wiyooɓe wonde Moritani ari ko e wontude leydi ɓaleeri, sabu fergooji ummortooɗi bannge worgo. Ɗum ina jeyaa e ko saabinoo taccingol hay ɓe  Moritaninaagal mum en waɗaano luural e hitaande 1989.

Ko goonga, leydi fof ina jogii hakke reende keeri mum e lelnude laabi no neɗɗo jeyirtee e mum, kono e oo aduna juulyultondiral, yimɓe ina poti jogaade udditaare wonande yimɓe yiɗɓe jeyeede e mum en, so tawii kay ko yimɓe ɓeydooɓe to bannge ɓural. Ƴetten yeruuji tan e won ɗeen leyɗeele mawɗe, ko wayi no Amerik, Farayse, ekn…  Ndeen udditaare alaa ko usti ɗum en, so wonaa ko ɓeydi ɗum en.

Ko teski-ɗen e newuya sariya oo tan ko wiyde «wonde Moritaninaajo jogiiɗo seedantaagal wonde ina jeyaa e leydi ngoɗndi, ina waawi woppireede Moritaninaagal mum, so tawii ɗaɓɓii ɗum”. Hulaa heen tan noon ko mbele wonaa damal udditangal ngam yedditaade  Moritaninaagal won ɓeen, yeru doknooɓe e kitaale bonɗe ina mooloyii Farayse, Amerik ekn…

Eɗen mbiya tan, e joofnirde, wonde sariya kala baawɗo ƴetteede e leydi yo a taw faandaare mum tan ko nafoore huuftodinnde, ƴellitoore leydi, nawra ɗum yeeso, waasa wonde sariya ooyoowo won ɓeen, walla baɗiraaɗo yo lor won ɓeen, walla nafa won ɓeen, sabu sariya foti wonde ko huunde huuftodinnde, wonaa huunde heeriinde.

Maamuudu Haaruuna Joop