Juutde balɗe ko e tiiɗe fesaa

0
1946

 

Jaaynde wiyeteende Maxisciences yaltinii winndannde facciroore sabaabu gaddanoowo won e yimɓe juutde balɗe. E wiyde Porfesoor Nir Barzilai, gardiiɗo Duɗal naywugol to janngirde Albert Einstein College of Medicine mo New York, ɗum fawii ko e tagoodi yimɓe.

Ko huunde «winndaande» sibu woni ko e ADN joomum en, fawaaki e senaare nguurndam. O tuugii ko e jarribo o waɗi e dow 500 nayeejo, yahrooɓe hakkunde duuɓi 95 e 112.

O wiyi: «ɓeeɗoo yimɓe njaawinii, aɓe neyɓi, ɓalli maɓɓe ina mbaɗi kolesterol haa heewi».

Ko ina 30% e ɓeen yimɓe ko jom ɓalli en, tee njaawinii haa keɓi duuɓi 95.

E wiyde porfesoor o, jogaade nguurndam ceniɗam ina walla yoga e yimɓe ɓeydude balɗe mum en duuɓi seeɗa, kono batte mum ina kakindii.  Jiytugol jeenuuji (jeen ko won koon ngeɗon ngonkon e ɓalndu kullon e puɗi) maa addan annduɓe waawde feewnude safaruuji ñemtinooji ngeɗon caabotookon teemodingol kon. Ɗeen leɗɗe ɓeydat kolesterol «moƴƴo» o e ɓalndu neɗɗo mbele ina haɗa ñabbuuli bayɗi no taƴam-ɓeram en, walla aksidaaji ɗaɗngaanndiiji (AVC) e haɗde jabet (ñawu suukara).

Maa safaara o fuɗɗo jarribeede ɗo e hitaande 2012; o waɗtata yeeyeede ko ɗo e duuɓi joy haa sappo. O wiyi, kanko porfesoor o «yimɓe puɗɗotoo ƴettude lekki ki ko tuggude duuɓi 40, balɗe maɓɓe njokkoo».

BAB