Aamadu Maalik Gay : Ɓataake feewde e Muttar wul Daddaa

0
2027

Aamadu Maalik Gay jeyaa e daraninooɓe ndimaagu Afrik. Ko ɗuum addani ɓe semmbinde jaŋde ɗemɗe men. Jiknaaɓe makko Muritani njeyaa, sibu ko Duungel rewo, e nder diiwaan Ɓoggee. Alaa fof feere nde o waɗaano ngam gollaade e Muritani, kono o roŋki. Ko ɗum addannoo mo winndude Muttaar wul Daddaa ngam haalde ko addani mo fellitde yahde Senegaal. Ko oon ɓataake, binndanooɗo e Farayse, woni mo min pirani on. E ndeeɗoo tonngoode ma en njaltin heen huunde. Feccere heddiinde nde haa tonngoode aroore. Nii ɓataake o lelorii :

Feewde e Muttaar wul Daddaa, hooreejo ndenndaandi Lislaamiyankeeri Muritani,

Hooreejo leydi, Caggal nde ndoŋku-mi dañde moolo politik ngo duumaaki e Muritani, kaɗaa mi yahde leyɗe goɗɗe, mi artiraama Ndakaaru.

Nde njettii-mi, neldaa mi kasoo to Tuddunde Kuuge (camp pénal) Ndakaaru ; huunde jooɗtaranoonde. Gaa-gaa duuɓi ɗiɗi kasoo taƴanaa-mi ɗi, miɗo yooɓtoraa dogde ; huunde nde doosɗe ñaawoore Senegaal taƴani kuugal lebbi jeegom ko famɗi fof. Kono wonaa ɗum addani mi winndude ma. Waɗi ɗum, ko nde pellit-mi dogde nde, ko mi bakkilinooɗo roondaade denndaangal batte mum, moƴƴe heen e bonɗe heen kala.

Gaa gaa ɗum, miɗo yenanaa, so Alla jaɓii, ɗum fof maa joof jooni-jooni. Ɓooyataa ɗum wonta daartol.

Jeyi sabaabu ooɗoo ɓataake ko geɗe ɗiɗi :

  • 1°) Hakkunde am e Muritani
  • 2°) Ngonka nderndera ndiiɗoo leydi

Nde pawaa-mi yitere Muritani ndee, mi wiyaama wonde a wiyii a meeɗaa seerde e yiɗde gollodaade e am, kono ko miin salii. Wonaa aan tan haali ko wayi noon. Kono tan miɗo sikki, hooreejo, wonde mi waɗii kala ko mbaawnoo-mi ngam yahde Muritani e heddaade toon. Sibu, hay so tawii woni e kaayitaaji am, njibinaa-mi ko Ndakaaru ñalnde 11 sulyee 1931, ittaataa wonde, njibinaa-mi goonga goonga ko subaka aljumaa 10 sulyee 1931 to Duungel Rewo e nder falnde Ɓoggee, e nder Muritani, ɗo njinnaaɓe am njeyaa, sibu adinoo hoɗde e Muritani e Afrik hirnaange ko taaniraaɓe amen, dumunna juutɗo ko adii garaangal bebeer en e aarabeeɓe ; jaraa boom, hay Aarabi e hoore mum … kono ɗuum maa en ngartoy heen goɗngol.

Hay nde ngon-mi Farayse nde, mi sali naatde e Fedde sanɗaaji Senegaal, miin fof e ɗaɓɓireede ɗum. Mbattindii-mi ko wagginde ma, aan e banndiraaɓe heddiiɓe ɓe, wondunooɓe e men toon ɓe, cosgol Fedde Muritaninaare. Huunde nde njaɓ-ɗaa.

E hitaande 1957, hade am joofnude jaŋde am, delegaasiyoŋ guwarnama AOF kuftodinɗo to Pari, yiɗi waɗtude mi foksineer winndereyanke to Biriksel (poosto mo Mammadu Tuure jogori wonde caggal ɗuum). Kono, calii-mi. Nde mbaɗaa-mi kalfinaaɗo njuɓɓudi (administrateur) e hitaande 1958, mi rokkaama fartaŋŋe waawde golloyaade to Ndakaaru, walla Togo, walla Niiseer, calii-mi kadi. Ko e oon dumunna gooto, Moodibo Keytaa wiynoo-mi, kala nde njiɗ-mi arde liggaade Sudan, dame ko ko udditanii kam haa njaaji. Mi jaabaaki mo.

Kono noon, mi yahii haa Ndar ngam ɗaɓɓude fekteede Muritani. Kono tuggudu noowammbar 1958 haa suwee 1959, mi ƴettanooma, miɗo yoɓee tawi alaa fof golle kalfinaa-mi, e nder leydi ndi heewaani jagge. Mbinndu-mi Diiso Guwarnama ngam fooɗtude hakkille mum. Hay jaabaade mi ɓe njaabaaki. Ko maa ngijorii-mi ɓe yahde Senegaal, nde ɓe kalfini mi poosto seef diwisiyoŋ. Caggal ɗuum, kalfinaa-mi sosde sarwiis limooje (statistiques) ; ngon-mi heen haa abriil 1960, njah-mi Farayse waɗoyde estaas juɓɓingol (planification). Nde ngartu-mi e lewru ut 1960, neldaa-mi Nuwaasoot, tawi sarwiis am ina heddii tawo Ndar. Mi jooɗiima lebbi keewɗi mi alaa ko mbaɗ-mi. Nii woni, cos-mi dillere sukaaɓe, kuutoraami ngam reende waɗooɓe kawgel Engele e Berwe, caggal ɗum ngontu-mi porfeseer Farayse, Taariik e Ganndal leydi to Liisee Nuwaasoot.

Mbattindii-mi ko wullitaade ma. Mbaɗ-ɗaa kam Gardiiɗo kabinee jaagorgal Jaŋde e Nehdi. Kono oon ina fellitnoo waasde halfinde hay huunde so wonaa tiitar o, sibu o halfini golle ɗe ko Espekteer jaŋde leslesre, meeɗnooɗo wonde mawɗo makko. Nde ngullitii-mi, jaagorgal am hunii wonde ko fayi, ko kippu min ngollortoo. Ɓooyaani njiytu-mi omo suuɗoo kam, omo noddaa oon to jaagorde nder leydi, sibu e oon sahaa kaŋko ardinoo jaagorɗe ɗiɗi ɗee kala. Ko toon ɓe njeewtatnoo toɓɓe ɓurnooɗe himmude ɗee kala, alaa ko o habrata mi so wonaa ngeɗon kon ngalaa faayiida. Ko ndeen njenanaa-mi wonde ngon-mi ko e huywude e nder njuɓɓudi laamu Muritani. Ngolɗoo laawol noon, alaa mo kaaldu-mi hay huunde : ƴettu-mi fooftere am foksineer Farayse garɗo wallitde to bannge karallaagal, njah-mi laawol am.

Kono wonaa ɗum tan mbaɗ-mi ngam heddaade e Muritani. Caggal caɗeele ndañ-mi e golle laamu, miijii-mi waɗde huunde e nokku keeriiɗo. Mbaggin-mi fedde wiyeteende Gassama yo sos catal e Muritani, tawa ko miin halfinaa ɗum. Ngaal catal jeyaa ko e gadiiɗe winnditaade ngam heɓde boowal e nokku njeeygu e nder Nuwaasoot.

Ko wonaa ɗum tan, mi arii jokkondireede ngam sosde fedde njulaagu warga. E ngool laawol en ndañii boom yiyndirde. Haɗi ɗeeɗoo golle ɗiɗi yuumtude ko nanngal am e hitaande 1962, nanngal ngal Muritani laaɓaani e mum.

Ko goonga, ko wattindii ko, Elimaan Kan mo nganniyino-ɗaa waɗde jaagorgal, ariino Ndakaaru ɗaɓɓirde mi, ina gasa tawa ko e ñaagunde ma, arde gollodaade e ma. Kono o tawi ko mi softaani. Minen fof e wonde musiɗɓe, mi waawaani jaɓande mo ɗuum. Kono mi nimsaani, sibu ɓooytaani, geɗe ɗe no njahrata e leydi hee nii, nganndinii kam won oon goonga dowrowo : yo won e Muritani walla e nokkuuji goɗɗi, jaagorɗe mbaɗete hannde ittee janngo. Alaa fof ko gaddanii kam waasde ruttaade e soomaas so Kan natti wonde e guwarnama.

Parti P.A.I. mo njeyanoo-mi e oon sahaa nde ngon-mi Muritani nde, ina joginoo cate e leyɗe Afrik keewɗe. Ngenndiyankooɓe Muritaninaaɓe heewɓe ina keppunoo ko catal makko sosetee e Muritani, kono ardorde makko meeɗaa ɗum jaɓde, subu mum miijaade wonde ngonka politik e faggudu e renndo ka, ɗaɓɓaano ɗum. Oon sahaa, jaayɗe amen e nder Afrik e Orop ina mbonannoo no feewi laamuuji ummiiɗi e Loi-cadre. E ko tin-mi, gaa-gaa binndanɗe ɗiɗi ɗe kimmaani no feewi jaltuɗe e jaaynde nokkuyankoore Ndar, P.A.I. meeɗaa ñiŋde guwarnama walla politik Muritani. Min njahii nii haa min ɗaɓɓiri yiɗɓe amen e sehilaaɓe amen nde njeyetee e Parti Ɓesngu Muritani (P.P.M.) nde sosaa nde.

Miin fof e weleede wonde jaambuur ngam wallitde Muritani, alaa ko ɗum nafi mi to bannge politik kadi.

E hitaande 1959 mi woɗɗinaama Ndar, Muritani neldi mi njillu to hirnaange rewo, sibu laamu Sengaal yiɗaano batu Diiso siynoowo tawa mi e wuro he. E lewru ut 1960, njoñoyaa-mi Nuwaasoot e dow ɗaɓɓaande laamu Senegaal, caggal nanngondire woote ɗe mi tawaaka, baɗnooɗe e Ndar. Aan e hoore ma, hooreejo, a wiyiino mi e oon sahaa, wonde ma a ɗaccu am mi yaha kala ɗo mbelaa-mi, haa heddii Senegaal.

E hitaande 1962 guwarnama Senegaal heɓii kabaruuji ɗi ngoodaani ummoriiɗi e jiiloowo njuɓɓudi Muritaninaajo gooto, kam e jaagorde nder leydi, cabiiɗi nanngal am ɗo Ndar ɗo, e neldegol am to Ndakaaru ɗo cokaa-mi lebbi tati, caggal ɗum ndeenaa mi lebbi joy.

Balɗe 10 sappo ko ndañ-mi ɓoccitaade kasoo, njaltu-mi Ndakaaru, ngar-mi Ndar, pay-mi Rooso. Nde njettii-mi Nuwaasoot jamma 18 abriil, anniya am wonnoo tan ko waalde ɗoon ngam ƴettude ndiwoowa janngo mum, feewde leydi ngoɗndi. Miɗo joginoo biyee am, tee miɗo resananoo palaas. So tawii hannde galle am ina woni e caɗeele, so tawii hannde miɗo fuuna e nder kasoo, mi dañaani wuurde e wellitaare e leydi ngoɗndi e nder Afrik, ko sabu Muritani salanaade mi hay rewde e leydi mum, alaa kay ko haali moolaade e mum. Muritani suɓii ko waɗtude mi e juuɗe Nokku Kisal laamu Senegaal. Alla ina anndi, miɗo waawnoo ɓoccitaade komisariyaa ñalnde jamma altine e ñalnde aljumaa hedde waktu 13ɓo ; kono cuɓinoo-mi ko waɗtude fiyaaku am e juuɗe mon.

Miɗo anndi wonde ngonka Nuwaasoot moƴƴanaano-mi ; miɗo anndi kadi hujjaa dowla (raison d’Etat) alaa ko faalaa. Jaaraa boom, e ooɗoo sahaa, hono no sahaaji ɓennuɗi ɗii nii, alaa mo njoganii-mi heen hay huunde. Waɗi ɗuum, neɗɗo foti tan ko haɓeede haa joofa, hade fodoore yettaade. So ko fodanoo koo yettiima, warde ɓernde alaa ko nafata, jebbilaade ɓuri moƴƴude. Neɗɗo foti wiyde tan : « ko ɗum fodanoo » ! Caggal ɗuum huccitana ko fayi arde, waasa yeeƴtitaade.

Wonaa joganaade ma waɗi mi siftinde ɗee kala, alaa. Addani mi siftinde ɗum, ko e miijo am, caggal ɗiiɗoo kewuuji kala, hay gooto fotaani yooɓtoraade mi salaade gollaade e Muritani. Sibu, mi roŋku nde njah-mi Senegaal. Kono tan, miɗo jooɗtorii mi juumaani nde ngar-mi ɗoo nde, miin fof e nanngenoode e sokenoode oogaa bannge maayo mawngo.

Alaa fof no parti amen tampiniraani guwarnama o. Kono ɗum fof e wayde noon, miɗo teskii, kala nde ɗaɓɓirnoo-mi guwarnama Senegaal golle, mi heɓii ɗe. E hitaande 1963 mi nawanooma Jaagorde Njulaagu, caggal ɗuum batu jaagorɗe nomi mi e ardorde Duɗal Karallaagal ñameele. E heen sahaa kala, mi rokkaama geɗal haa timmi.

Taƴre ɗiɗmere (woni huunde e toɓɓere ɓataake o)

Jooni noon, so a yamirii, hooreejo, mi arta e ngonka nderndera Muritani hannde ka. Ko kaalnoo-mi e ɓataake am ɓennuɗo o, ko huunde nde ngoongɗin-mi. Ko ɗum woni ko miiji-mi tigi tigi.

Miɗo jokki e wiyde wonde mi waawaa faamde ɓaleeɓe Muritani ina mbaawi jaɓde janngude Farayse to ekkol, caloo janngude Arab, ɗemngal diine wonande ko ɓuri heewde e jiknaaɓe maɓɓe. So artii e am, miɗo yaakorii joofnude ko neeɓaani tumbitere adannde «Laawol Arab coñce » mo Lecompte e Ghédira, miin fof e waasde feewnitaade e suudu kasoo ngon-mi ndu (ndu yaynaaka, ɗum noon mi waawaa gollaade jamma). E ko njanngat-mi ko, miɗo waɗa doggol kelme ɗe Pulaar luɓii e Arab. Eɗe keewi no feewi. Ine darji e aadaaji amen wonde « Fuuta Tooro » ummii ko e kelme Arab «uujɓe Thor». Hono no nganndir-ɗaa, helmere «Thor» ndee noon ko nokku nder jookdu Arab, e nder Sinaï. Ndeen, mi goongɗinaano. Kono ganndal seeɗa ganniyankaagal ngal puɗɗii-mi heɓde ngal, addanii kam jaɓde ko ɗum goonga. Ɓurii ɗoon boom, mi goongɗinii ko wiyetee wonde Aarabeeɓe e banii israayiil en ngummii ko e jillondiral hakkunde ɓaleeɓe e Aryeen en. Waɗiino sahaa, hay Allaaji maɓɓe ɗi, ko ɓaleeɓe ngonnoo, tee gooto kala ina faarnortonoo ko ƴiiƴam ɓalejam dogata e ɗaɗi mum ko. Hannde, geɗe ɗe puɗɗiima waylaade. Ngonka hannde kaa kadi kam e hoore mum ko ko wayloytoo. Ko noon aduna yahrata.

To bannge ɗemɗiyaagal, e miijo am, naat-naattondiral ina woodi hakkunde arab e ɗemɗe Afrik. Ɗo fuɗɗoode ɗo, ɗeen ɗemɗe mbattinii e Arab. Haa hannde batte ɗemngal Ejipte ɓooyɗo ngal ɓaleeɓe kaaltanoo, ina tawee e kelmeendi maggal. Kono, caggal gargol Lislaam, Arab battinii no feewi e huunde e ɗemɗe afriknaaje bayɗe no Pulaar.

Ndeke alaa fof hujja mo ɓaleeɓe Muritani njogii ngam salaade janngude Arab. Miɗo reftoo wonde ɗumɗoo ko huunde nde himmaani nde pot-ɗen salaade jaalɗa e nguurndam leydi ndi. Sabaabu fitina koreeji amen ɗi ko goɗɗum. Kuulal sariya baawnungal jaŋde ɗemngal Arab ngal ko hujja gaddanɗo mette mooftanooɗe ko ɓooyi fuccitaade, hono no mooɓondiral Nuwaasoot e sahaa mum.

Won miijiyaŋkooɓe mbasiyii waasde majjikinaade goonga, hay so tawii noon omo war maa. E miijo am, e nder Muritani, waasde suuɗde geɗe ɗe jogoraani warde hay gooto, eɗum waɗi boom ɓural mawngal.

Ɓaleeɓe daande maayo ina tiiɗaa Muritaninaagal mum en. Kono haa e ooɗoo sahaa ɓe ndañaani hiisoreede no wonɓe cuuɗi mum en nii. Alaa e maɓɓe waawɓe wellitaade, so wonaa alanaa en, waawɓe muɓɓude gite e sukkude noppi e jaɓde huunde fof. Ngonka ɓaleeɓe Muritani ina nannda mi heen sahaaji e ngonka Aarabeeɓe Alaserinaaɓe hakkunde 1945 e 1954. Won e banngeeji ngonka koreeji amen ɓuri bonde. To nder, heɓtii yoga e koreeji amen ko ko heɓtii kam ko. Seerndi ɗum tan, ko miin, njaggir-mi hoore am tawo ko no Afriknaajo nii, miɗo waawi wellitaade e dowlaaji Afrik goɗɗi ; ko yoga e maɓɓe mbaawaa ko.

Hol e maɓɓe mo meeɗaa wiyeede ko koɗo, waɗi ɗum jogaade kaayitaaji Muritani tan ko haa daña golle ?

Miijooji njiyaagu ina ndoolni e leydi he. Wonande Muritaninaaɓe heewɓe, kala ɓaleejo ko jiyaaɗo, ko neɗɗo mo timmaani.

Ko ɗii miijooji tawetee to bannge politik. Yeru, wonande won e yimɓe, ɓaleejo fotaani halfineede won ɗiin poostooji jaagorɗe walla ardaade won ɗeen golle ndenndaandi. Yeru goɗɗo ?

Ƴetten yeru e tolno keeweendi ɓaleeɓe e safalɓe e leydi he. E sahaa tuubakooɓe, yimɓe ina kawrunoo wonde safalɓe ko pecce ɗiɗi, ɓaleeɓe ko feccere. Caggal Loi-cadre, woni nde suudu sariyaaji e guwarnama mo keeweendi mum wonnoo safalɓe toɗɗaa, wonti tataɓe nay e nayaɓal. Hannde, limoore tuugneteende ngam feccitaade poostooji depiteeji walla jaagorɗe e rokkude estaasuuji walla golle, hakkunde leƴƴi ɗiɗi ɗi, ko joyaɓe nay wonande safalɓe e joyaɓal wonande ɓaleeɓe. Maa wood wiyɓe, sikke alaa heen, wonde hiisa tuubakooɓe o alaa ɗo tuuginoo. Kono kam, kanko ɓurnoo nuunɗude, sibu limooje hannde ɗe, ngalaa ɗo tuugii kam enne, ellee fayndaare mum en tan ko ustude mbawka won heen leñol, ɓurnana goɗngol ngol. Ɓeydi ɗum hulɓinaade kadi, ko won safalɓe haawtotooɓe hay ndeeɗoo limoore ɓaleeve wattindiinde. So tawii ɗiiɗoo miijooji ndartinaaka, hay gooto anndaa ɗo ɗi payri yimɓe.

Kono noon, siifde kaayit winndannde sariya  tan, wiya ina sarɗina wonde leƴƴi nattii e Muritani, ɗuum ñawndataa caɗeele ɗe. Ina wiyee wonde leyɗe sosiyaalisma ko leyɗe hoorameeje, kono ɗeen ina njogii ngalɗoo ɓural : hade maɓɓe yaaɓande tabitinde huunde, ma ɗe kebla yimɓe no moƴƴi, ɓe ummina jeewte, ɓe paccirana yimɓe ɓe e nder parti he, e nder pelle ɓesngu e nder jaayɗe, to rajo, to tele ekn… mbele yimɓe ina paama, njaɓa ko hesɗi ko. Laamu ɓurnoongu saɗtude e winndere he, ko laamu Hitleer. Kono, ko ina wona duuɓi, kala ko o yiɗi e Almaañ, ko ɗuum wontata ko dagii. O naatnii leydi makko e caɗeele teeŋtuɗe, ɓurɗe fof fuuyde. Kono ko kaŋko e jaagorgal makko kumpital, hono Goebbles, paccirantunoo almaañnaaɓe kala politik mo ɓe ummanii, mbele ina faama, jaɓa. Ɗumɗoo ko huunde fotnde miijeede.

E miijo am, caɗeele nderndere Muritani njiñoraaki noon fof. Ko woppude geɗe ɗe, e waasde huccande ɗe, addanta ɗe ɓeydaade saɗtude ñawndude. Sibu, kala huunde, won ɗo yettotoo, waawaa ruttaneede ; wayi ko no ñawu nii, won ɗo heɓata, safrotaako.

Hol ko Muritani hatojini ? Muritani ina hatojini tawo e nehdi nduumiindi leƴƴi mum ɗiɗi ɗi, mbele eɗi paama wonde eɗi ɓadondiri no feewi ; jiidigal majji ɓurii ko gootol e majji kala sikkata ko. Weleede ɗi e metteede ɗi kala, Muritaninaaɓe safalɓe e ɓaleeɓe ko ɓiɗɓe yummiraaɓe, tee ko hoɗdiiɓe, kadi nguurdi e leydi ngootiri.

Ndiin ɗoon nehdi ina foti yahdude e mbayliigaaji juumtuɗi gaddanooji ɓaleeɓe ɓee tinde wonde  Muritani ko cuuɗi mum en. Ko ɗumɗoo tan ngonka kaa naamnii.

Naatgol Muritani e Federaasiyoŋ Mali, gaddooje to bannge doosɗe leydi, guwarnama federaal, ceerungal e nder sanɗaaji, calagol jaŋde Arab ekn … ɗee geɗe kala ko peeñirɗi ndeen muuyaande. So ɓaleeɓe Muritani coftanaani ɓallondiral Muritani e Magreb, ɓuri jeyde sabaabu mum ko hulde woto ngonka maɓɓe ka moƴƴaano ka, ɓeydaade buujitaade. Salaare Arab nde wayi ko no dartagol kiiɗal nii, wonaa goɗɗum.

Ko fayti e mbayliigaaji ɗi e koye mum en, miɗo sikki, keeweendi leƴƴi ɗiɗi ɗi kam e ngalu leydi ndi katojinaani e guwarnama federaal. Ɓuri himmude e heñoreede ko tabitinde potal to bannge golle e nder nokkuuji laamu e nokkuuji keeriiɗi.

Geɗel ɗiɗmel ngel ko artude e santaas tataɓe ɗiɗi, tataɓal to suudu sariyaaji e to guwarnama.

A wagginiino yo waɗe hooreejo leydi e cukko mum, tawa ɓe njiidaa leñol. Ngoon miijo ina foti ƴettiteede. Haɗnoo suudu sariyaaji ndu ƴettude ngo e 1961 tan, ko waasde ma tawtoreede jeewte ɗe e waasde ma teeŋtinde mbele miijo ngo ina ɓenna. Ina gasa tawa, ko ɓuri heewde e sahaaji, ko capaato wonata hooreejo leydi ndi. Alaa ko boni e ɗuum, so tawii kay cukko makko o wonaa neɗɗo mo ittataa waɗtataa, tawa ko koohoowo jaɓanaaɗo, cuɓiraaɗo laawol demokaraasi, dokkaaɗo kadi mbaawkaaji tabitɗi.

Eɗen mbaawi ɓeydude heen, lomlomtondiral leƴƴi ɗi to gardagol suudu sariyaaji ndu.

Miɗo sakkita mbayliigu mbattanu ngu jotondiraani hay dara leƴƴi. Ngu yowitii ko e goppugol golle bellitaangol. Ɗumɗoo ko huunde ruttinoore caggal, bonnoore politik Muritani. Neɗɗo foti jaɓde laawol parti ko tawa heblaama no moƴƴi. So tawii taƴondiral waɗii, joom mum ina foti jogaade nuunɗal yaltude. So tawii o waɗaani ɗuum, o muñanaama haa woote njontii, maa laaɓoy.

Hooreejo leydi, miɗo yenanaa so ɗiiɗoo mbayliigaaji cakkitaaɗi dow ɗi tabitinaama (potal to bannge golle, tataɓe ɗiɗi – tataɓal, cukko hooreejo leydi, lomlomtondiral to ardorde suudu sariyaaji), so tawii ɗi tabitinaama nde foti nde, ma ɗi ngartir hakkillaaji ɓaleeɓe, ɓe njenanee wonde ko goonga e men, eɗen njiɗi tigi mahde Ngenndi Muritani.

Ko goonga noon ina waɗi safalɓe seɓɓitiiɓe ɓe njaɓataa faamde ɗum. Kono so tawii pellital ina woodi tan, hakilantaagal wattinta ko foolde.

Ɓuri fof haawde mi e ngonka politik Muritani ka, ko ngootaagu tabitinaangu to bannge politik kam e cosgol Parti Ɓesngu. Kala gannduɗo ngonka politik leydi ndi e oon sahaa, ndeereeru e yiɗde wonde yimɓe ɓe, kam e ɓerɗe mum en, ina anndi ko huunde mawnde mbaɗ-ɗaa ɗo.

Ɓayri a waawii waɗde ɗuum, mi yiyaani ko haɗat maa waawde welditinde ɓiɗɓe yummiraaɓe hono Muritaninaaɓe safalɓe e ɓaleeɓe.

To bannge am, miɗo duwano maa : yo Alla walle.

Tesko : Miɗo ñaagimaa nde njamirtaa kam bayyinde ooɗoo ɓataake no woori nii, e jaayɗe Muritani, ngam dogde nananti. Njamiraa mi kadi sarde heen tumbitte. Waɗi ɗuum ko toɓɓe kaalaaɗe heen ɗe, ina toɗɗii kam haa ɗoon waawi haaɗde. Gila e jooni, miɗo wiy maa, a jaaraama.

Aamadu Gay, Jiiloowo njuɓɓudi gonɗo e kasoo ko Camp Pénal Ndakaaru

Ndakaaru, ñalnde 26 abriil 1966

fulo : Bookara Aamadu Bah