Jooni ɗemɗe natta wonde heɗɗaawo hakkunde yimɓe

0
2092

Miijo-ɗaa tan ɗo pullo ummiiɗo ladde jooni jooni, mo alaa ɗemngal nanata so wonaa Pulaar, fotta e Sinwaa mo meeɗaa yiyde pullo e gite mum, meeɗaa nande Pulaar, ɓe potta, ɓe ngona e yeewtidde, tawa alaa fof nantinoowo ɓilii hakkunde maɓɓe !!! Ɗumɗoo, ina gasa tawa kala kaalanaaɗo ɗum, wiyata ko huunde nde aamnotaako !!!

Waawaa wonde ! Kono noon, so en tuugiima e ɗo gannde njahrata hannde ɗo, haa arti noon ko anndiraa Karallaagal kesal kumpital, eɗen mbaawi wiyde ɗum nattii woɗɗude.

Waɗi en wiyde noon, ko won dariiɓe e waɗtude ɗumɗoo goonga : Sosiyetee biyeteeɗo Google kam e sosiyetee biyeteeɗo Samsung ko heen ngoni : tafde masiŋel firo, tawi ko cinndotoongel (tokosel, ngel neɗɗo waawi waɗde e poos, no telefoŋ cinndel nii). Hol no ngel gollortoo ? So a fottii e neɗɗo mo a nanondirtaa, udditaa ngel, cuɓo-ɗaa ɗemɗe ɗiɗi kaalaton ɗe. So o haalii, masingel maa firan maa ɗum, njanngaa, walla keɗo-ɗaa. Aane so a haalii ko noon.

Kaɓirgel Samasung woni e feewnude ngel, waɗi ko ekraa(écran) mo faddotaako caafe annoore (jaynotooɗo : translucide). Ngel ɓilotoo ko hakkunde haaldooɓe ɓe ; heen kaalɗo kala, ngel fira ɗum e ɗemngal goɗɗo o. Ɗum woni, Sinuwaa e Pullo maa mbaaw yeewtidde ko aldaa e caɗeele.

Google noon woni ko e tafde kaɓirgel “kaalowel”, ngel inniri “Conversation Note”. Yimɓe ɗiɗo ɓe njiydaa ɗemɗe ina mbaawi yeewtidde, gooto kala ina heɗoo ko goɗɗo o haalata e ɗemngal mum. So yimɓe ɗiɗo ɓe njiidaa ɗemɗe pottii, kala heen kaalɗo, ngel haalta ɗum e ɗemngal goɗɗo o. Hannde eɗen nganndi, e nder geese (web), ɗemngal nattii wonde heɗɗaawo hakkunde yimɓe: kuutorɗe firo (topirɗe firo) ina mbayi no buubi nii heewde. Eɗen mbaawi ƴettude yeru kuutorgal Google biyeteengal “Firo Google” (yah ɗo http://translate.google.com). Ɗumɗoon noon tuugii ko e golle ɗe yimɓe leñol kala ngollotoo, ngam naatnude ɗemngal mum en e lowre Google nde. Kala ɗemngal pirangal, firo mum ina waawi “jokkondireede” e ɗemɗe goɗɗe piraaɗe e lowre he : woni, so en pirii helmere Farayse e Pulaar, firo ndeen helmere e Pulaar maa heɓo e denndaangal ɗemɗe piraaɗe e nder lowre he : ɗum woni firo mayre e Engele, maa Arab ekn … maa heɓo.

E lewru noowammbar 2009, en kollitiino e ndeeɗoo lowre ko fayti e firo Pulaar e nder Google (yah ɗo : http://pulaar.org/content/o%C9%97-nji%C9%97i-google-wona-e-pulaar-fof-fawii-ko-e-mon), wonde “so en njiɗii Pulaar wona e Google, fof fawii ko e men!” Hannde e ooɗoo ñalawma, ina yurminii, sibu ina famɗi nootiiɗo e ngoon noddaango. So en ndaɗaama janngo, ngoyren koye men, sibu, ƴellitaare leñol alaa ɗo fawii so wonaa e coftal ɓiɓɓe mum. Enen fulɓe noon, haala ina heewi, kono golle ina pamɗi. Ko goonga haala kaa ina moƴƴi, ina yomnoo laawol, kono dey hoto won haala ɓola tan : haala kala, yo a taw ɗowata ko gollal jiytiniingal, so wonaa ɗuum, ko lemseende wiyetee.

Bookara Aamadu Bah