On maayii, maayɓe ngarii e mon !

0
1679

Damien Glez, ko natoowo, natanoowo jaayɗe. Iwdi makko ko Burkinaa, kono o jeyaa ko Farayse. Ko kanko nati natal njiyaton ɗoo ngal. Natal ngal hollitaa ko junngo maayɗo ina yalti e aññeere, ina waɗa amwoloŋ e kees woote, ɗum woni ina woota. Kono o faccirii winndannde makko. O idii ko hokkude Biraago Joop goonga. Ko Biraago Joop haalnoo koo, ko goonga, wonde :

«Maayɓe ɓee maayaani
Aɓe na nder lekki coññoowi
Aɓe na nder cukkel uumowel».

Damien Glez, ko natoowo, natanoowo jaayɗe. Iwdi makko ko Burkinaa, kono o jeyaa ko Farayse. Ko kanko nati natal njiyaton ɗoo ngal. Natal ngal hollitaa ko junngo maayɗo ina yalti e aññeere, ina waɗa amwoloŋ e kees woote, ɗum woni ina woota. Kono o faccirii winndannde makko. O idii ko hokkude Biraago Joop goonga. Ko Biraago Joop haalnoo koo, ko goonga, wonde :

«Maayɓe ɓee maayaani
Aɓe na nder lekki coññoowi
Aɓe na nder cukkel uumowel».

 A ɓe ñaawee, aɓe njoɓee, aɓe kuuɓna denndaangal hakkeeji maɓɓe ɓiyleydaagu, woni a ɓe ngoota …

O wiyi, ñalnde 20 suwee 2011, ñaawirde Duwaala, laamorgo Kamaruun, noddiino neɗɗo tuumaaɗo, yo ar hujjikinoo. Oon noon, ko jagganooɗo ko ɓooyi, ina wujja, ina jogitii. Ñaawirde ndee jooɗii ko juuti, hay gooto nootaaki. Ɓe naamndii garde potnooɗo addude mo oo. Oon wiyi anndanaa mo hay huunde. Ɓooytaani, gooto e yimɓe ɓe sokdanoo, wiyi ɓe «kaari kay ko maayɗo ko ɓooyi, gila nde o wayritii ɗoo omo rafaa. O maayii ko ina wona hitaande jooni !» Ndeke maayɓe ina ñaawee !  Aɓe ngolloo, aɓe njoɓee ne kay.

Damien Glez ina jokka. E lewru feebariyee ɓennundu nduu, kalifu Gine ko fayti e golle laamu heɓiino wiyde wonde ko ina tolnoo e 2 019 foksineer maayɗo, haa hannde ina njoɓee. Laamu ina yaltinana ɓe fotde miliyaaruuji 4 hitaande kala.

E oon sahaa gooto, jaaynde Kamarunnaare wiyeteende Tribune bayyiniino wonde, e leydi Santarafrik ndii, fotde 110 000 gollotooɓe ɓe ngoodaani njiytaama e kitaale 90. Aɓe njaltinantenoo fotde miliyaaruuji 8 Seefaa (CFA) hitaande kala.

E maayirɗe 2009, laamu Gabon jeertiniino wonde foksineeruuji ɗi ngoodaani ɗii, maa pawe kuuge so njiytaama e binnditagol gollotooɓe e laamu ngol.

E hitaande 2006 ndee, ko wayi noon waɗanooma to Niiseer, to Mali, to Senegaal. Enen ne, en ɓeydii heen to Muritani e hitaande 1992, e hitaande 2008. E nder leyɗe keewɗe gollotooɓe ɓe ngoodaani ina njoɓee, kono ko woɗɓe keestotoo. Won heen kadi ina njoɓee, meeɗaa yiyde biro.

Ko ɗum addani Damien wiyde wonde «Maayɓe ngoni ko e gollorɗe laamu». Kono eɗen nganndi haaɗaani ɗoon tan. Koreeji men maayɓe, ɓe won heen koyɗata, pina ina kuli, ko e men tan ngondi. En meeɗaa seertude hay hojom. Sibu, so woote ndawii kadi, aɓe naata e lasi wootooɓe, aɓe tami karte maɓɓe dentitee, aɓe nduka. So inɗe maɓɓe noddaama, ɓe nootoo. Ɓe keɓa amwoloŋaaji e kaayitaaji, ɓe ngoota haa wela! Iih, eɗen keewnoo wiyde, e wooteeji Maawiyaa wonde «hay maayɓe ngootii». No Kamarel (Yo Alla yurmo mo) wiyratnoo nii : «wonaa fenaande nii, ko goonga», en njiyrii ɗum gite men ndeen. Eɗen nganndi maayɓe ina mbaɗetenoo e doggi woote.

Damien Glez jokki. To Niiseriyaa, e woote gardagol leydi cakkitiiɗe ɗee, siftinaama wonde e ɗiiɗoo duuɓi 20 cakkitiiɗi, nguyka ina heewi e woote. Wonde, doggol woote ngol ina wiyi tef maaɓe (inɗe maayɓe). Ko ɗum addani ɓe waɗtude ƴettude diidi peɗeeli yimɓe, e naatnude doggi maɓɓe e nder ordinateeruuji. Ɗum noon, yo maayɓe ƴeew no mbaɗi !

Miijo Damien Glez,  jaŋtawol Muttaar Bah