Sooynaaɓe (sooynamo) e Safaara leɗɗe

0
2005

 

Sooynaaɓe ko ñawu kulɓiniingu, ɓooyngu no feewi. E ngu raaɓa no feewi, e ngu wara. Ñawu nguu ummotoo ko e buubi walla ɓowɗi. Hol no buubi ngaddirta ngu ? Ñawu nguu ardirta ko hono nii : Maandinoore adannde (Maale gadane) : So tawii neɗɗo gonduɗo e sooynaaɓe yaltoyii e nokku mo hidaaki, mbuubu juuroo e jaalte (goppe) ñawɗo sooynaaɓe oo. So mbuubu nguu diwii, ngu juuroo e goɗɗo celluɗo, ngu totta oon ñawu nguu, wona oon raaɓaama.

 

Sooynaaɓe ko ñawu kulɓiniingu, ɓooyngu no feewi. E ngu raaɓa no feewi, e ngu wara. Ñawu nguu ummotoo ko e buubi walla ɓowɗi. Hol no buubi ngaddirta ngu ? Ñawu nguu ardirta ko hono nii : Maandinoore adannde (Maale gadane) : So tawii neɗɗo gonduɗo e sooynaaɓe yaltoyii e nokku mo hidaaki, mbuubu juuroo e jaalte (goppe) ñawɗo sooynaaɓe oo. So mbuubu nguu diwii, ngu juuroo e goɗɗo celluɗo, ngu totta oon ñawu nguu, wona oon raaɓaama.

Maandinoore ɗiɗmere : Mbuubu walla ɓowngu juuroo e geese njamala, tawa koyɗe ɗee ina moddi jalte ñawɗo  sooynaaɓe oo. So tawii huunde e geese o yanii e loonde walla e lahal walla ngennduwel goɗngel, so yimɓe njarii e loonde ndee, walla ñaamii e lahal hee, maa ngennduwel hee tawa lootaaka eɓe mbaawi heɓde ñawu nguu. Yimɓe so ndenndii horde loonde wootere, walla kaas ataaye gooto ina mbaawi raaɓondirde. Kala nokkuyel ngel yimɓe heewɓe ina ndennda, ina waawi wallitde raaɓo ñawu nguu.

Foofaandu hunuko e kine fof ina ndaaɓa. Ko ɗum tagi ender Afrik, ñawbuuli keewɗi ina keɓee heen, tawa ko korsa hakkunde e ɓesngu mum saabii ɗum.

Sooynaaɓe ko ñawu reedu, kono ngu nanngata ko e heeñere. Sooynaaɓe so ina nannga neɗɗo, adortoo ko paawngal, caggal ɗum ƴiiƴam heeñere ñawɗo oo wayloto, waya no haako ñebbe nii. Gonduɗo e sooynaaɓe ñaamataa liɗɗi e lamɗam e suukara e nebam. So neɗɗo ñawii, moƴƴaani o ñaamda e yimɓe : ndiyam mum e ñamri mum fof yo won bannge. E sahaa koloñaal en so neɗɗo ñawii sooynaaɓe, nawetee ko ladde. Hay so omo safree ko toon o safretee to wiyetee basariye. O waɗanee toon caalel makko. Ndeen noon hay gooto e koreeji makko yettotaako mo, so wonaa safrooɓe ɓee. Kono jooni ɗum alaa e nder men, nde tawnoo eɗen keewi korsa e nder koye men. Ko ɗum tagi en ceertataa heen. Paawngal sooynaɓe fuɗɗortoo ko hoore muusoore, no paawle jontinooje nii. Daande joom mum wona e muusde, ɓalndu mum wona e wulde, joom mum wona e tuutde,nguleeki telloo e nder reedu hee, ndu wona e muusde. Joom mum sikka ko reedu nduu muusata, tawa noon ko heeñere ndee muusata, tawa o anndaa.  Ƴiiƴam ɓalndu nduu wayloo, ɗam natta jogaade mbaadi mum adan, ɗam natta jogaade doole, ɗam oolɗa. Gite joom mum mbaklitoo, o natta yiɗde hay ndiga, wonaa ñaamde, wonaa njaram, hay huunde o yiɗaa heen, hake balɗe ɗiɗi haa tati.

Safaara sooynaɓe

So anndaama ñawɗo oo wondi ko e sooynaɓe, o yiylantee ko ɗaɗi ɓawwaawi, so ene yaha nawortu ɓoccoonde, ko ɗum woni njeenaari ndii, hade ɗaɗi ɗii aseede. Leydi ndii asete, caggal ɗum ɗaɗi ɗii taƴee.

Hol no ɗaɗi ɗii peewnirtee ? So ɗaɗi ɗii taƴaama, guri gonɗi dow ɗii keefee haa heddoo ñamri ndii tan, joom mum hoota,. To wuro too  ñamri ndii loppee e wowru haa ɗigga, liiree e naange haa yoora e ñalawma hee, seɗee haa ɗaata, conndi ndii woni leɗki (lekki) safaara sooynaɓe. Seeɗa e conndi hee jubbetee, waɗee e ndiyam, fasnee haa fasa,so ɓenndii dirtee, joɗɗiinee haa ɓuuɓa, siiwtee, ina yardee hono nii :

– So tawii ko cukalel ngel hitaande haa duuɓi tati, ngel hokketee heen ko tolno feccere kaas ataaye. So njuumri ina jogaa, kuddu tokooso njuumri ina waawi ɓeydeede heen. Cukalel ngel yara heen subaka e kikiiɗe fof feccere kaas; alaa e sago ngel yara fof hay sinno ngel forsete (waawnete); nde ngel yari safaara oo fof, fotde hojomaaji joy so pawiima heen tan ngel tuutat fof haa laaɓa.

– So tawii ko cukalel ngel duuɓi tati ha jeegom, ko kaas ataaye memlinɗo : kudduuji ɗiɗi njuumri jiiɓdee heen so ina woodi.

– So tawii ko mawɗo, ko koppu maa kaas kafe keewɗo, waɗdee heen kudduuji ɗiɗi njuumri so ina woodi. Joom mum yara haa laaɓa.

Safaara goɗɗo potɗo yahdude e ɗaɗi bawwaami ko ko lekki keeleeli jjeri walla ɗaɗi mum. So ɗum alaa ko ɗaɗi jammi maa aljannaawi, maa morwaali walla balummbi, walla capatoowi. Ɗaɗi keeleeli walla ɗaɗi jammi ko nii peewnirtee : Leydi asete, ɗaɗi ɗii taƴee, guri dow ɗii keefee haa heddoo ñamri ndii. Caggal ɗum ɗi peccee, ɗi taƴee haa ɗi ndaɓɓiɗa fotde santimeeteruuji joy. So ɗum ɓennii pecce ɗee mbaɗee kaɓɓon, jeegom fof kaɓɓidee, mooftee. Kala nde neɗɗo sokli heen, ina waawi ittude kaɓɓe ɗiɗi, waɗa e ndiyam, fasna haa fasa, ɗaccira noon. Nde ñawɗo oo sokli ñaamde heen fof, o ittanee e ndiyam hee ko ina haara mo tawa heddetaake, o defanee, o ñaama subaka e kikiiɗe tawa noon ko conndi gawri tan. Nde ñawɗo oo sokli yarde fofo ittanee kadi e ndiyam hee. Kala ko omo ñaama walla omo yara ko e ndiyam hee ittetee, o yara. O yarataa ngoɗɗam fes. Leɗki kii so sabbitii ndiyam ɗam rufete. Leɗki kii ubbee, kaɓɓe goɗɗe ƴettee, pasnee hono adan nii. So neɗɗo dañaani leɗɗe cifaaɗe dow ɗee fof ina waawi ƴeewde ɓiɗɓe lekki tabanaawi ɗiɗi, o hoɓoo ɗe, o waɗda heen gerte koɓaaɗe, o ƴakka haa laaɓa. Ɗoon e hojomaaji joy o tuutat haa laaɓa. So o tuutii haa laaɓi o ƴeewa ɗaɗi pappaaye walla baramlefi mum, ko dañaa heen fof loppete haa ɗigga, fasnee, huutoree no wi’raa dow nii.

Ittaa ko e deftere safaruuji fulɓe nde ceerno Demmba Paate Caam wallifii e dow ballal Aamadu Umar Jah mo Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije Muritani.

E Kuɗol Muusaa Mammadu lollirɗo Coftuɗo Bah to Jeybaaba wuro Dooro.