Aamadu Tumaani Tuure : «miɗo heblii e woppude laamu»

0
1747

 

Mali ina foti yuɓɓinde woote toɗɗagol hooreejo leydi e lewru suwee arooru nduu, rewo leydi ndii fof wonde e wolde. Gila 17 saawiyee ɓennuɗo oo, Dillere Ndimaagu Asawad (MNLA) yantude e rebelaaji Tuwaareg goɗɗi ko ƴettuɓe fetel ngam heɓde ndimaagu oon diiwaan.

So won wiyatnooɓe haɗi Aamadu Tumaani Tuure dartinde hare murto Tuwaareg en ndee, ko haa daña hujja no heddorii e laamu, sibu ende haɗa juɓɓingol woote moƴƴol, Aamadu Tumaani hollitii ɓe woote ɗee ko baɗooje, tee kañum ko jahoowo, heddaaki e laamu.

O wiyi : « A min ndarii mbele ɗoo e 10 suwee so leelii, Mali ina daña persidaa goɗɗo, toɗɗaaɗo e woote bellitiiɗe, demokaraasiije. Caɗeele rewo Mali wonaa hannde puɗɗii, ɗe ndañii duuɓi 50. Afɓe men mbaɗdii heen, enen ne en mbaɗii heen ko mbaaw-ɗen, ma en ɗaccir ɗe koddaaɓe men. Ɗee caɗeele njoofataa janngo. Ko ɗum addani mi miijaade wonde, feere ɓurnde moƴƴude ngam heddaade e laamu wonaa umminde wolde.

So artii e suɓaade hakkunde Mali e wolde, miin, cuɓotoo-mi ko Mali. Miɗo pari yahde, ko mi jahoowo, tee miɗo duwii, ɓernde laaɓnde, nde Mali dañata persidaa toɗɗaaɗo tuugaade e demokaraasi. Ko ɗuum woni poolgu demokaraasi, ɓurngu wolde heewde nafoore.

Ina muusi mi ko nanat-mi ina wiyee wonde waɗi mi woppude wolde ina waɗa, ko yiɗde hujja no keddorii-mi e laamu. Heddaade ngam waɗde hol ɗuum? Miin ko mi jahɗo. Sibu, ko adii fof, miɗo ɗooftii doosɗe leydi Mali ɗe lelnu-mi miin e hoore am, yanti heen, nguurndam ngoɗɗam, golle goɗɗe, ina padi mi caggal laamu.

Alaa fof ɗo wiyaa e doosɗe leydi Mali, wonde so Mali yanaama, daawal panndorgal ina waɗee. Golle konu Mali dowrowe ko yuɓɓinde woote bellitiiɗe demokaraasiije, ko waawi kewde fof noon.

Haalata haala daawal panndorgal ko yimɓe heppuɓe wonde hilifaaɓe, annduɓe mbaawaa heɓrude ɗuum woote. Ina wiyee won jagge konu keblii heɓtude laamu, sibu, e wiyde maɓɓe, mi welaaka dartinde wolde wonnde rewo Mali ndee. Holi ɓeen ? Mi meeɗaa fottude e ɓeen ! Yo laaɓtu cer e hakkillaaji yimɓe kala : ina woodi yimɓe (yimɓe politik e woɗɓe) wonde e fewjude goɗɗum, sibu ɓe njiɗaa woote mbaɗee. E miijo am noon, ɓuri bonde e leydi ndii fof ko waasde yuɓɓinde woote ɗee.

Ko ɓooyaani koo, AQMI warii 70 suka malinaajo. Cikku-ɗon ko sabu amen welsindaade ? E nder duuɓi ɗiɗi, tati, jawtuɗi ɗii, en mbaasii ko ina wona 30 sagata e nder hare men e AQMI. Cikku-ɗon ko sabu neemnaare ? AQMI ko bone ummoriiɗe nokkuuji goɗɗi, ko bone kuftodinɗe winndere ndee kala, tee hujjaaji maɓɓe ɓuri ko yimɓe ɓee cikkata koo luggiɗde. AQMI ko bone diiwaniije, adunankooje.

Alaa fof leydi jogii kattanɗe, kam tan, haɓde e AQMI. Haɓde e ownugol, wonaa hare wolde tan, ko ɗum hare ƴellitaare kadi, hare kisal e hare dartagol.

Hol feere men e AQMI ? Eɗen njogii nde. Mi seeraani, gila 2006, noddude e batu hooreeɓe dowlaaji, mi ronkii yo ɗum laato. Duuɓi jeegom nana mboya. AQMI ko fedde adunankoore, nde alaa keerol. Hol no nde wuurdi ? Hol ɗo nde luuñcittoo ? Hol to yimɓe mayre ñaamata ? Mali wiyi ko maa tuugnorgal duuɓi joy lelnee, tawa ko kaɗowal AQMI no jooɗorii. Alaa e sago feere ndee lelnee, waɗanee laabi e nder leyɗe diiwaan oo kala, konuuji leyɗe ɗee keɓta nokku Sahara e Saahal oo, ngona heen.

Yimɓe AQMI ndeeƴataa ɗo gootel, ko yahooɓe ina ngarta, leydi e leydi ; ɗum ɗoon noon alaa e sago leyɗe ɗee fof uddida keeri mum en. Mali ina wonani ɗuum fof.

So artii e njulaagu dorog, ina wiyee won ofiseeji konu njeyaa heen, walla kam nooynii ɗum. Ɗum woodaani ! So tawii ɓeen ina ngoodi, ɓe njiytetee ko to MNLA. Otooji 300 haa 350 jirlotooɗi e oo diiwaan ina cokli isaas, ina cokli ponooji, iwil, ina katojini e feewneede. Ɓee julaaɓe dorog ina cokli kaɓirɗe keewɗe e nguura. Hol wuurnuɓe ɓe ? Hol rokkooɓe ɓe kaɓirɗe ? Hol sabaabu min nooynoo ɓe ? Min ngoni ko e haɓde e taraafik mo wondaaka keeri leyɗe, so woodii heen ɓe min nanngi, e min coka ɗum en … cikku-ɗon ko min nooyniiɓe ? Ɗum ko takkere nde alanaaka daliilu. Dorog oo won to ummotoo dey hade mum arde ɗoo. Minen, min ndemaani mo e nder ndee moraande, sibu alaa puɗol darotoo e mum. Ɗum noon hol to o ummortoo?

Dorog ko musiiba keɓtiiɗo duuɗe winndere ɗee kala. Wonaa minen mbaɗanaa mo, ko e nokku amen noon o rewrata, kono alaa ko min mbaawi heen. Haɓde e nguu njulaagu ina ɗaɓɓi darnde leyɗe keewɗe, duuɗe keewɗe e sarwisaaji keewɗi, tawa gooto heen kala ina jogii darnde mum heeriinde. Ɗum noon, wiyde min nooyniima, ko ɓurtinde; amin kaɓtoroo ɗum hakke doole amen.

(RFI) Firo : Bookara A. Bah