Faamamuya “dow ” e “ les ”

0
1975

 

Hol to dow heedti e aduna hee, to les woni?

Kooyniiɗo fof wiya “dow”, ndaarɗo hedde kosɗe mum (koyɗe mum) fof wiya les.
Ɗee geɗe fof pawii tan ko e ngonka e nokku. Alaa fof ko woni heen goonga tigi rigi, (tigtigi), alaa fof ko woni heen goonga mo yeddotaako, timmuɗo mo alaa to fawii.

Huunde ena waawi wonde les, wona dow tawa woni ko ɗo gootel. Fawii tan ko e ndaaroowo oo: gonɗo dow huɓeere, ma wiy lampa ko les woni ena seŋii e mbildi. Gonɗo les mbildi ndii wiyata lampa kaa ko dow woni, maa hooynoo. Ɗumɗoo kam ena weeɓi faamde. Kono wonaa toon pay-ɗen.

Payen e ko ɓuri jiiɓaade koa, ma en paam dow e les ngoodaani e aduna hee.

Tagopeeje e lebbi mum en, Naange, Koode, Deental koode (galaksi) fof ngoni ko e weeyo, e baawɗe tagɗo ɗum en oo. Ɗee tagooje fof ngoni ko e weeyo, etee ko weeyo taari ɗum en bang-yoo-bang (bangeeji ɗii fof). No neɗɗo mutirta nder maayo nii, tawa banngeeji makko ɗii fof taarii mo ko ndiyam, ko noon Leydi, Naange, Lewru Koode ngoniri e  weeyo.

Eɗen nganndi hannde, so woodii e bannge e leydi ndi nguur-ɗen e dow mum ndii, gonɗo e ñalawma, bannge goɗɗo oo, wonata ko e jamma. Sabu jamma alaa ko woni so wonaa mbeelu Leydi.

Oɗon nganndi so caafal naange yanii e maa, ooto bannge e maa ko mbeelu maa wonata ɗoon (hay so caafal lampa walla fooyre). So a wonii e jamma, ngon-ɗaa ko e mbeelu Leydi, sabu leydi ndii ko ko wirnu maa e naange ngee.

Jooni noon, so a wonii e ñalawma, kooyno-ɗaa naage walla sonndu, walla ndiwri, mbiya ko ɗum woni dow. Ndeen noon wonɓe ooto bannge leydi ɓee, (les koyɗe maa, heedtuɓe ooto bannge e leydi) ngoni ko e jamma. Ɓeen ngonata ko les. (Miijo-ɗee fuku tan).

Wonɓe e jamma ngoni ko les, kono, so ɓe kooyniima ɓe njiya lewru ena jalba, ɓe mbiya lewru nduu woni ko dow. Ko ɓe mbiyta dow koo (hono lewru nduu) wonanntu maa aan gonɗo e ñalawma oo, ko les les (les ko woni les koo, sabu neɗɗo kooynotooɗo lewru nduu woni ko les maa, woni ko e jamma, lewru ndu o hoonotooo nduu ɓuri kadi wonde les maa).

Yeru mo ƴeftuno-ɗen adan oo, nde kaalaten hakkunde gonɗo dow huɓeere e gonɗo les mbildi, ko fayti e lampa kaa, ɗuum ko dow leydi gon-ɗen. Ɗoo les e dow pawii tan ko e gonka neɗɗo.

Ko fayti e Leydi ndii e hoore mum, e wonde mum e nder weeyo, no naange e lewru ngoniri e weeyo nii, ɗo, DOW E LES NGOODANI. ƊUM FAWAAKI E NGONKA. Yeru, yahnooɓe to lewru, no njiyraten lewru ena ummoo, yahaa e dow koye men en, mutoyaa, ko noon ɓe njiratnoo leydi.

Maa wood (haawnaaki) wiyooɓe, so wonii wonɓe les ɓe, hono wonɓe e jamma ɓee ngoni ko les, ko haɗata ɓe teɓɓitaade ɓe njana! Mi jaaboo: hol meeɗo teɓɓitaade fayi hedde lewru! Gooto fof leydi ko ka fooɗata ɗum. Sinno fooɗataano, so a werliima haayre artataa. (so a diwii ne kay a ruttotaako e leydi).

Umar Abdalla Wele