Woote hooreleydaagu : Muritani ɓeydiima lofaade

0
1616

Ciftoren tan, caggal dirtingol wooteeji meeriiji e dipiteeji ngol rewaani laawol ko ina tolnoo e duuɓi ɗiɗi, laamu Moritani fellitiino yuɓɓinde ɗiin wooteeji e lewru oktoobar 2013, e oon sahaa luulndo ngo muum (ko lollirnoo “COD”) salii yahdude e ɗiin wooteeji, ɗi paɓɓa e lewru noowammburu, woodi e luulndo hee serindiiɓe, tawtoraa ɗiin wooteeji (ko wayi no Tawaasul), kono heddiiɓe ɓee calii.

Woytoraandu maɓɓe ko laamu nguu jaɓaani haaldude e maɓɓe ngam lelnude dabi laaɓtuɗi, nanondiraaɗi ɗo wooteeji ɗii poti fawaade, yeru : rokkude Moritaninaaɓe fof fartaŋŋe winnditaade keɓa karte mum en dantitee, darnude njuɓɓudi njambureeri njuɓɓinoori woote ɗee, lelnude goomu  (CENI) ɗo yimɓe kala njiytotoo koye mum en, doggol wootooɓe wona laaɓtanngol yimɓe kala ekn… Kono laamu nguu huccaani e ɗuum, ɓuri hollitde tan ko ina jaɓa kaaldigal e luulndo, kono heblanaaki addude ko hesɗi e ko woodi koo. Caggal nde ɗiin wooteeji njuɓɓinaa, aduna fof seediima ko luulndo ngoo faaynoo koo, sabu  woote meeɗaa bonirde no ɗiin wooteeji nii : CENI holliri baasgol mum jogaade katanɗe yuɓɓinde, e nuunɗal wooteeji ɗii, jinngere administarasiyoŋ wonande kanndidaaji UPR ina fuŋŋinii,  o holliraani jamburaagal makko e fooɗondirooɓe ɓee, caggal ko ina ɓura balɗe jeetati roŋka yoo annde hol poolɗo e hol poolaaɗo, walla kam mbiyen, laamu nguu wattini ko e toɗɗaade foolɓe e foolaaɓe kono wonaa CENI. E raɓɓiɗinde haala tan, luulndinooɓe woote ɗee e jaɓnooɓe tawtoreede e majje ɗee kawrii e konngol gootol : woote ɗee ndewani laawol.

Ngol laawol ko laamu ngui e hoore mum fuɗɗi wiyde ina yiɗi haaldude e luulndo ngo ngam, e wiyde maɓɓe, “yuɓɓinde wooteeji tawa ko nanndiraaɗi” , caggal nde hooreejo hilifaaɓe jokkondiri e yoga e hoohooɓe lulndo ngoo ngam ɗaɓɓirde ɗum en ngaal kaaldigal. Jaabawol luulndo ngoo kañum ne, ko wiyde ko “ko hoynantenoo so saami hoccete” , kono, ko laatii e ɗum tan ko laamu ngu heblanaaki dirtinde wooteeji piɓanooɗi ɗoon e balɗe sappo e joy (21 suwee), tawi miijo luulndo ngoo, ko so tawii ko goonga e laamu nguu ina yiɗi ko kaaldigal, ko e nder kaaldigal  hee geɗe jowitiiɗe e woote hee fof poti haaldeede nanondire, teeŋti noon nde lajal woote ɗee foti fiɓeede. Ko ɗoon kaaldigal ngal tehi, haala fuɗɗaaka boni, wonti heen senngo fof dartii e darnde mum : laamu felliti yuɓɓinde wooteeji ɗii e yaadude e kala jaɓɗo yahdude e mum, luulndo  aadanteewo ngoo, (COD) renndinngo sappo e jeeɗiɗi lannda, caggal nde yaajtini njuɓɓudi mum, tafi mooɓondiral jaajngal yantondirde e won e hoohooɓe mawɓe e nder leydi hee, e pelle nay senndikaaji ɓurɗe mawnude e leydi hee, e pelle ɗe ngonaa laamuyaŋkooje (fotde sappo e joy), felliti kañum ne taƴaade woote ɗee, ngam, e wiyde maɓɓe “salaade dagnande Abdul Ajiiju woote ɗe ndewaani laawol”.

Ko e oo ngar-mi ngaraa kampaañ woote ɗee udditi ñande 6 suwee 2014 e dikkondiral hakkunde mbiruuji joy : Muhammed Abdul Ajiiju, Ibirahiima Muttaar Saar, Bojel wul Humeyd, Biraam Dah Abeydi e Lalla Mariyam Mullaay Diris. Luulndo ngoo taam, e tawtugol Mesawuud wul Bulkayri (jahdunooɗo e laamu nguu e kaaldigal gadanal ngal) calii tawtoreede wooteeji ɗi.

Ñalnde 4 suwee 2014, FNDU (Mooɓondiral Ngenndi ngam Demokarasii e Ngootaagu) yuɓɓinii seppo moolanaango moolee e nder wuro Nuwaasoot; maa mbiya alaa keddiiɗo e wuro hee mo yaltaani, kono kadi ɓe ɗimmitii ɗum ñande 18 lewru nduu to wuro Nuwaadiibu. Ina laaɓti tan, ko salii woote ɗee ngol laawol wonaa seeɗa, etee, ɗum battinii tigi rigi e kampañ hee, sabu alaa mo nanataa dille mum so wonaa Ajiiju, alaa portaleeje so wonaa ɗe Ajiiju, alaa tilliisa, so wonaa mo Ajiiju, ellee maa mbiyaa o waddata ko e hoore makko ! Haalaluuji keewɗi njiyaama e tiitooɗe  jaayndeeji “Ajiiju kontor Ajiiju” walla “Ajiiju jom dolokke kontor Ajiiju jom kostim” ekn…maa mbiyaa ɓe o waddata ɓee kam alaa ko ndaartata, ko ɗoftooɓe mo tan. Ko haawnii e kampaañ oo fof ko ko Ajiiju ɓe dikkondiri ɓe wonaa ɓeen ngoƴi ɗum, ɓuri woƴde mo ko taƴiiɓe woote ɓee hono FNDU, ko ɗum waɗi haala makko fof ko e ɓeen huccini, gila e ayyibaaji haa nii ko hiisortee nii ko ƴattooje (ko yooɗaani e hooreejo leydi teeŋti noon e ɗaɓɓoowo fiilteede). Hay heddiɓe ɓee ne ŋaacce mum en feewde e luulndo ngo ina fuŋŋinii, maa mbiyaa tan taƴagol woote ngol ina metti heewɓe teeŋti noon e mawɗo leydi ndi. Fawaade e ɗum fof noon addani luulndo ngo ko hiisaade faandaare mum nde joginoo e taƴagol woote ɗee timmii, hay so tawii eɓe tommbii tawo ñalawma woote oo.

Ñalawma woote

Heewɓe ceedtiima wonde birooji woote ɗii ina njeewi ñalnde woote ɗee.  So en ngartii ɗoo e wuro Nuwaasoot, ko aadoranoo ndeen ko gila subbunde subaka haa naange hoore lasi ko ko ndarii yeeso birooji, ina feddatnoo seeɗa tuggi tiisubaar feewde takkusaan, ɓamta kadi heen sahaaji nii haa geeƴe. Kono ko teskaa e ngolɗoo laawol, ko yimɓe ɓee tawtawtondirtaa e yeeso birooji ɗii, ko ɗum tagi lasi ngalaa, a arat tan ngootaa so a haljitii njahaa, ina waɗa sahaaji nii nde birooji ɗii peddata walla natta yiyde wootooɓe gila juulal tisubaar.

Sikke alaano heen, Abdul Ajiiju jooɗtiima e jappeere hee, tee jooɗtoriima no yooɗaani, so wayde no Seneraal “Siisii” nii (96%), walla no “Abdel Asiis Butefliika” keɓnooɗo kañum ne 81,49%. Ɓurnoo woƴde Abdel Asiis ko tolno keeweendi wootɓe ɓee. To oon bannge, kanko e UPR fof ɓe mbiyi wonde 56,46% ɗee ina heewi. Luulndiiɓe ɓee noon, kollitii luure to bannge limooje winndiiɓe, sibu CENI oo rokkii, limooje ɗiɗi ɗe nanndaani : 1 328 168 neɗɗo ɓe mbiynoo mbinnditiima, ɗum ko ñalnde 21 suwee, ko ndeeɗoo limmore ɓe pawii ngam waɗde hiisa maɓɓe; tawi noon, ñalnde 21 mee 2014 CENI wiynoo ko  1 415 138 neɗɗo mbinnditii : so en tuugiima e ndeeɗoo limoore, wootoyɓe ɓee ngonata ko 52,99%.  Ko wonaa ɗuum koo, CENI oo e hoore mum seedtiima wonde “ko ina tolnoo e 1 500 000 Muritaninaaɓe yontuɓe wootde mbinnditaaki. Ɓeen ɓe mbinnditaaki so kiisaama heen, ina wayi no, tolno fotɓe wootde wootɓe ɓee dartoytoo ko hedde 28%-30%.”  E miijo e FNDU, “yitere ɓuri muudo” tee “teskaama yimɓe ɓee nootitaaki e woote ɗee no feewi”, sibu, e wiyde maɓɓe, “so ƴeewaama kampaañ oo no yaari nii, ñalawma woote oo no ñaldi nii, eɗen mbaawi wiyde wonde woote ɗee ina “mboni ŋari”.  Ko ɗum addani ngo  wiyde “boykot” hooniima e leydi hee fof, tee ɗum ustii faayiida woote ɗee, etee herƴinii “poolgu” Abdel Ajiiju, maa herƴinoy kadi laamu makko ko fayi arde.

Kappanɗe politigi Moritani caggal wooteeji

Jooɗtoranoo ko woote hooreleydaagu ɗee maa cafru luure gonɗe hakkunde gollotooɓe politigi leydi ndii, mbele iiñcuru wuuraandu gila 2008 nduu, ina diwtee haŋkadi, kono baasgol nanndirde e peeje no wooteeji ɗii poti ɗowreede maa ruttu en e no nguurduno-ɗen : pooɗee nduuree hakkunde luulndo e laamu. Ndeen darnde noon ko ŋakkere kellifuya hakkunde gollotooɓe politigi ɓee kala e waasde jeertaade bonannde nde ɗum waawi jibinande Moritani. Kono, enen kam, ɓur-ɗen fawde feloore men kala ko e laamu hee, sabu ko kanngu jogii sañ waawde ƴettude kuule baawɗe waylude kala ngonka. Laamu hannde nguu ina heewi doole kono kadi eɓe poti faamde ko e sahaa nde neɗɗo jogii doole foti jaɓde haaldeede sabu ko ɗum woni ɓural mum.

Gelaajo