Ko ɓe miijii e wolde Mali

0
1985

Almaami Mahmuud Dikko gardiiɗo Diiso Toowngo Lislaam leydi Mali : O wiyi « Ballal Farayse ngal luulndaaki Lislaam… kanngal kay, ngal ari ko wallitde ɓesngu juulɓe ñoolanoongu ». O ñiŋi kadi « naafigaagal Kataar e Misra e Tuunus » wiyɓe wonde « addi Farayse Mali ko ngam haɓaade Lislaam ». O ɓeydi heen « Ko Mali woni e caɗeele ko ina ɓura jooni lebbi jeenay,

Almaami Mahmuud Dikko gardiiɗo Diiso Toowngo Lislaam leydi Mali : O wiyi « Ballal Farayse ngal luulndaaki Lislaam… kanngal kay, ngal ari ko wallitde ɓesngu juulɓe ñoolanoongu ». O ñiŋi kadi « naafigaagal Kataar e Misra e Tuunus » wiyɓe wonde « addi Farayse Mali ko ngam haɓaade Lislaam ». O ɓeydi heen « Ko Mali woni e caɗeele ko ina ɓura jooni lebbi jeenay,

 hay ngootiri e ɗee leyɗe, hay feede diine wootere faabaaki ɗum, ñiŋaani ownooɓe yanooɓe e juulɓe e innde Lislaam ɓee».

E wiyde Dikko « gargol Farayse joopaaki Lislaam, kono faandaare mum ko daɗndude kisal e ngootaagu e goodal Mali ». O woytiima wonde OCI (Fedde Mooɓondiral Lislaam) wallaani Mali, tergal fedde ndee, o jokki ; « Yanɓe e Mali hannde ɓee, ina mbonna rewɓe, ina mbara ɓesngu mum, ɓuraani Malinaaɓe wonde juulɓe e anndude Lislaam ». Almaami Mahmuud Dikko haali kaa haala ko caggal haala hooreejo Misra, hono Muhammed Morsi ñiŋnooɗo darnde Farayse, e haala Seek Yuusef al Kardawii gardiiɗo ‘’Dental Annduɓe Juulɓe’’ to tele Al Jasiira. Ko caggal kadi haala wul Dedew, ganndo Muritaninaajo biyɗo : « eɗen calii jahgol Farayse to leydi Mali » sibu « ko warhoore mo diine haɗi ».

Kono, ko jaaki heewɓe, ko heewɓe naamnittoo : «Eɗen njiɗi faamde hol ko haɗi Muritani neldude toon konu ngam wallitde Mali, ɓayri kañun tan gooto yahiino haa nder leydi Mali felloyde yimɓe ɓe jaggirnoo ko baras bonɗo wonande winndere ndee ? Mbar Muritani hulaani wiyeede ko kam tan woni leydi aarabeeri njahduni e leyɗe ɓaleeɓe ngam haɓde e dille aarabeeɓe walla ko nanndi heen, ko ɓe mbaawi miijaade fof noon ?»

Tariq Ramdaan : (…) O wiyi “hannde, yimɓe fof ina mbeltii e ‘gollal dimɗingol Farayse’, won heen hollitooɓe ɗuum, won heen deƴƴuɓe, tee winndere ndee kala ina wondi e mum. Wayi tan ko no Fuɗnaange e Afrik ko jebbilaniiɓe hankadi hirnaange, hirnaange cikkitiiɗo hoore mum, jiñiiɗo e caɗeele faggudu, e politik e gonal. Ko ɓuri moƴƴude ko Afrik waawi waɗande hoore mum, ko waawi wallitde hirnaange, ko dartoraade hirnaange e Farayse ndimaagu, e fawaade e paarnorɗi ɗi ɓe ceeraani e yaɓɓude ñalnde fof, rewrude e politikaaji maɓɓe naafiqaagal e fenaande to Amerik worgo, to Afrik e Asi, wonaa kay turande ɗum en keeci. Ko woni Mali hannde koo, ina wari ɓalndu : leydi ndii fof nana ama weltaare sibu sikkude rimɗinaama, tawi noon Farayse woni e waɗtude e harsude ɓoggol e daaɗe maɓɓe», daaɗe Malinaaɓe.

Tesko : Tariq Ramadan, jibinaa ko 26 ut 1962 to Geneef, to leydi Siwis. Ko o porfeseer, ganndo ko faati e Lislaam, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford. Iwdi makko ko Misra.

Doktoor Bakari Sammb : « mbele eɗen majji ndee yiɗde ɓooynde Lislaam Wahaabiijo jiimde nokku oo ? Tuggi Eritree, Kartuum, waabii Ecoppi («kerecee en») ƴaaŋan maa Njamena, tacci diiwanuuji Niiseriyaa tabitinooji hannde Sariya ɗii, e Niiseer e Mali gonɗo e iiñcuru dille Islaamist en, haa yettii Senegaal, leydi mbajjiri e Afrik hirnaange meeɗndi jaɓɓaade batuuji Dental Mooɓondiral Lislaam e cili ɗiɗi, ɗo dental Kaɓɓondiral Lislaam Winndereewal jogii joɗnde mum ? Mbele eɗen majji ko woni miijo Tariq Ramdaan suurtoowo moojobe bannge gooto, woppi keddiiɗo oo ? Hay so tawii eɗen mbaawi sikkude wonde Ramdaan humpitaaki ma a taw ngonka Afrik worgo Saharaa, … hannde, alaa ko seerndi miijo makko e miijooji Rashiid Gannuushi miijiyanke Ennahdaa, walla hooreejo hilifaaɓe Maruk hono, Ben Kiiraan, walla mawɗo «Frères Musulmans » en hono Muhammed Morsi, e Yuusef Qaradaawi baajotooɗo deftiiɗo Qataar, mo Moktaar Bel Moktaar baɗɗo hoore mum Emiir Afrik worgo Saharaa, yoɓata. Taariq Ramdaan suurtii koloñaal Farayse, kono jaɓaani haalde mawmawu Aarabeeɓe kuutortoongu Lislaam ngam jiimde heddiiɓe, haa arti noon e Afrinaaɓe ɓaleeɓe… Ɗuum ina addana yimɓe sikkitaade nuunɗal makko.

Tesko : Doktoor Bakari Sammb ko jannginoowo, biɗtoowo to Duɗal Wiɗtooji Diineeji (CER), tumbudu Pine, Diineeji, Ñeene e Kumpital to Duɗal Jaaɓi Haaɗtirde Gaston Berger, Ndar, Senegaal

  • Pelle politik e wolde Mali

RFD : « ina ñiŋa ndee wolde, ko nde waawi hujjikinireede fof noon » ; « ina jeertina laamu Muhammed wul Abdel Asiis wiyde ɗum ina jeytoree e ndee wolde », « ina noddi denndaangal yimɓe ñuunɗuɓe leydi ndii nde calotoo neldugol konu men ngam tawtoreede ndee wolde bonnde ».

Convergence Patriotique ( MPR, ADIL et RD) : « ina weltii e golle jaambareeje diiwaan Afrik e Magreb e winndere ndee ngam rimɗinde Mali e riiwde ownooɓe e tarafikaaji dorog e diiwaan Saahal oo » ; « ina siftina yimɓe fof ko ɓee ownooɓe mbarnoo soldateeɓe men, tee ko ɗum addannoo leydi men haɓaade ownooɓe AQMI e yahdiiɓe mum to rewo Mali ɗii duuɓi fof » ; « ina semmbina laamu Muritani nde tawtata kala yiɗɓe mumtude ownugol e diiwaan Saharaa-Saahel oo, mbele mbaawen wuurde e deeƴre ngam daranaade ɓamtaare e potal e kormagol pine ceertuɗe leƴƴi men ».

El Wiam : « Ballal amen laaɓtungal e kisal keeri leydi Mali e golle guwarnama Mali e winndere ndee ndaranii ngam hisnude ɗum e haɓde e ownooɓe kam e tarafik dorogaaji e nokku hee ». « E nder ɗuum ina ɗaɓɓira laamu Muritani nde sakkata peeje kala ngam gaddaade kisal yimɓe e jawdi Muritaninaaɓe wonɓe to Mali ».

UFP : « UFP ina semmbina no feewi Dowla e ɓesngu Mali e nder darnde mum en yiɗde heɓtude kuuɓal leydi mum en e ndimaagu mum en » ; « ina semmbina kala njiylawu feere yamyamre nde dowla e ɓesngu Mali njiylii ngam ñawndude luure hakkunde ɓiɗɓe leydi mum en, danndoyooje ɗum en kareeli hakkunde leƴƴi » ; « ina semmmbina kala peeje ɗe dowla Mali sakkitani hoore mum ngam jaltinde goomuuji ownooji leydi mum » ; « Ko dowla Mali tan jogii hattan suɓanaade hoore mum peeje e wallidiiɓe, tee waɗɗii leyɗe cehilaaje e ɓiɗɗe yummiraaje ko hormaade ndimaagu Mali e oon fannu… » ; « Ina riiwta jaltugol konu Mauritani keeri leydi mum e naatgol e ndee hare, ngam hisnude ndimaagu e kisal Muritani, tee ina ɗaɓɓira laamu nguu nde sakkata peeje kala ngam reende keeri leydi men ».

Tawaasul : « Farayse, koloñaal ɓooyɗo, ina meeroo jiimde en to bannge politik e faggudu, ko ɗum addani ɗum yiɗde wonde ɗoo » ; « ko ɗum tagi mo huutoraade hujja ownooɓe ngam hulɓinde laamuuji diiwaan oo e waawnude ɗum en jaɓde njiimaandi kesiri ndi yahdaani e nafooje e paarnorɗi e wellitaare ɓesnguuji nokku oo » ; « A min ñiŋa no doole amen potirnoo njangu diwooje Farayse e dow gure e koɗorɗe miskineeɓe Alla, dow rewɓe e sukaaɓe, e min ciftina jiimoowo hanki waawaa wonde daɗndoowo hannde »;

AJD/MR : « Gargol Farayse e dow ɗaɓɓaande Guwarnama Mali, ko huunde moƴƴere. AJD/MR ina wondi e ɓesngu Mali » ; « E miijo amen, guwarnama Muritani ina foti ƴettude peeje ngam haɗde jihaadiyankooɓe ɓee sorde e Muritani ».

APP (Laaji Tarawore) : « minen, amin laaɓti. Farayse kay nani ɗoo e Muritani, ina jogii ɗoo tuddule, ina jogii ɗoo kippuuji ngam haɓde e ownugol e wallitde kisal Muritani. Hono no nganndiren nii, Ameriknaaɓe nani ɗoo nii. Dowlaaji Afrik, ɓesnguuji Afrik ina poti haɓɓondirde. Garaangal Farayse e Muritani e Mali ina hollita boom baasgol men nanngondirde, ina hollita no dowlaaji Afrik njeeborii konuuji mum en ; konuuji ɗi alaa ko toppitii so wonaa ñaamde ngaluuji leyɗe mum en, ɗi ndaraaki darnde potnoo daraade ngam hisnude e reende keeri » ; « a min ngondi e tawtoregol Muritani ndeeɗoo wolde, no leyɗe keddiiɗe ɗee mbaɗi nii… ».