Joɗnde juutnde ɓuri simme bonde

0
2813

Hol baawɗo miijaade wonde jooɗorde ina wara. Jooɗorde walla mbiyen joɗnde. Joɗnde juutnde moƴƴaani. Ƴeewaa noon, yimɓe ina njeertina yimɓe yo ngoppu simme, tawi noon joɗnde ɓuri simme bonde e cellal.  Ko ɗum woni ko wiɗtooji keewɗi kolliti. Yimɓe hannde ko jooɗiiɓe ; nder biro, yeeso ordinateer, yeeso tele, ekn…

Tawi noon, ndeen, ko ɓooyaani koo tan, ko ɓuri heewde, yimɓe ko dariiɓe, na ndadda ko ñaami, na ndema, na lewa walla na kiwa gese… Hannde, won joɗotooɓe ko ɓuri waktuuji 9 ñalawma kala, tawi alaa ko ɗaanotoo so wonaa waktuuji 5 haa 6…

Wiɗto waɗaango ngoo hollitii wonde «jooɗotooɗo ko jaasi waktuuji 3 ñalawma, ina ɓura jooɗotooɗo waktuuji 6 ñalawma juutde balɗe fotde 40% » (fotde feccere).

Waɗi noon, wiɗtooɓe ɓee mbiyi, ko so neɗɗo jooɗiima, denndaangal golle ɓalndu ustoto ; yeru, kolesterol mum moƴƴo oo ina ustoo ; tee ina ɓeydan maa yaawde areede ñawbuuli ɓernde e jabet, walla kaaseer enndu e tekteki. Jaraa haala, joɗnde juutnde ina ɓeyda ɓalndu, tee ina anndaa, ɗuum ɓuri heege bonde e neɗɗo ; ɗum firti ko heegeede ɓuri moƴƴude e ɓuɗtiɗde haa ɓurta.

Ine wiyee wonde simme ina wara fotde 3,5 neɗɗo hitaande kala, tawi noon, ɓalndu ɓurtundu ina wara fotde 35 miliyoŋ hitaande kala.  Doktoreeɓe ɓee nii mbiyi ko « jooɗaade waktuuji 9 ñalawma, ko ‘gollal’ barowal ». Hay so joom mum dillii no feewi caggal ɗuum : « jooɗaade waktuuji 9 ñalawma, moƴƴaani e mbir, moƴƴaani e mbaaddi!»