Kiirɗe koolol keewal pine

0
2163

En kaaliino ko faati e wejo waɗnoongo koolol pine Nuwaasoot tuggi 7 haa 10 feebariyee 2013. Wejo ngoo ko ñalawma wonnoo. Nde jamma ari, hakkillaaji payti ko to dingiral koolol too. Ko lappol wammbaaɓe woni afo tuugorgal kiirɗeeli to bannge fulɓe. Gooto fof ena yiɗi anndude ko ɓe njogori hollude jamaanu nguu haa teeŋti e sukaaɓe teeru, ɗawaaɓe ko heewi e geɗe ganni mumen. Caggal futuro, oto waɗaa yo addoy wammbaaɓe. 

En kaaliino ko faati e wejo waɗnoongo koolol pine Nuwaasoot tuggi 7 haa 10 feebariyee 2013. Wejo ngoo ko ñalawma wonnoo. Nde jamma ari, hakkillaaji payti ko to dingiral koolol too. Ko lappol wammbaaɓe woni afo tuugorgal kiirɗeeli to bannge fulɓe. Gooto fof ena yiɗi anndude ko ɓe njogori hollude jamaanu nguu haa teeŋti e sukaaɓe teeru, ɗawaaɓe ko heewi e geɗe ganni mumen. Caggal futuro, oto waɗaa yo addoy wammbaaɓe. 

Saydu Jubungel Bah e ɓesngu mum, rewɓe e worɓe ngari, ngardi e ñaantule mumen ganni e kuutorɗe mumen. Hiirde ndee fuɗɗorii ko no ɓinngel bammbaaɗo nehretee e no ngel janngirtee hoɗdu. Ɗum ena seerti e nehdi ɓiy gawlo. Ɓuri teeŋtineeɗo ɗoon ko jotondiral hakkunde bammbaaɗo e fulɓe haa teeŋti e fulɓe aynaaɓe (labbo dikko, pullo Sammba, bammbaaɗo Demmba, jaliŋeere fuɗɗi nayi, fuɗɗi ngaynaaka…..)

Caggal nde suka bammbaaɗo heblaa e ballal Alla e ballal jinnaaɓe mum e sato mum haa hebtinaa to bannge mbaawka hoɗdu e konngol, heewi ko waɗde lappol saanga nde kawle mbeewi, ɓelle ndenndi, tamii e nder deedi jawdi, kocce moddi natti selbude walla salɓitaade. Ko oon sahaa ɓe keewi abbaade fulɓe aynaaɓe nayi. Ko nguun njonngu hakkunde bammbaaɗo e pullo tigi woni ko Saydu Jubungel e wondiiɓe mum ngari hollirde e ooɗoo jamma gunndabi gadano.

Jamma ɗimmo oo ko hiirde aynaaɓe. Gayi Duumaali kolliri ko nguurndam jaalo e piilungal Arɗo. E teskaade wonaa gaynaako fof waawi fiileede arɗo. Fiiletee arɗo ko mo jikkuuji mum njuɓɓidi e kaaraysiraagal tabitngal, joƴre laaɓtunde e jaambaraagal ceedtingal. So arɗo fiilaama, ɓesngu mum ena waɗa balle tiiɗɗe. Ñamakala en, ñaagotooɓe e naalankooɓe, hay gooto ɗawetaake ñalnde heen hinnde mum.

Jamma tataɓo oo hawri ko e ñalnde 09 lewru feebariyee 2013. Ko pekaan waɗaa kodda tuugnorgal kiirɗeeli wonande fulɓe. Sammba Duungel Saar, Mbooc Abuu Maariyeta Mammadu, Ibraa Njoorel, Aamadu Jibeeri Sih, Ibaa Joop e Jibi Muusaa Joop njirwinii jamma oo. Daande pekaan e maabaali sappotooɓe, safalɓe kaawaa haa mbaɗti naamndaade, so tawii ko goonga ɗum ena waawi nanngude nooroo:” hag, haaye gid hakem timsaah?”

Hiirnde ndee jokkii kono golle fulɓe kam ko ɗoon kaaɗi e hiirde pekaan ndee wonande dingiral koolol ngol. Caggal fulɓe, ɓuri teskinde ko garal e koolol ngol sanɗaaji sooninkooɓe wiyeteeɓe “taalibuu walla taaliboo”. Won ɓe meeɗaani nande ɓe saka noon meeɗde yiyde ɓe. Ko ɓe sukaaɓe yimooɓe welɓe daaɗe, hoyɓe e leydi, amooɓe, waɗooɓe ŋaayelaaji e cowtiiji caggal. Ɓe ngummorii e diiwaan Gidimaka ko to wiyetee Joguntoroo. Ɓe njogii ko allaadu kooba gaalaandu, ena waɗi gudde. Ko nduun ɓe ngonata e wuttude, eɓe nawda heen njimri, kelle e ngamri. Joo e joo fof, wooda e maɓɓe baɗɗo ŋaayel walla kamɓe fof ɓe njahda laawol gootol.

So ɓe ɓaarii jaŋde, ɓe coorotoo ko e gure, eɓe mbaɗa kiirɗeeli. Wonaa hono noon fulɓe walla won e leƴƴi nganndirnoo nguurndam sanɗaaji. Geɗel ɗimmel ngel ko puccu jolfuɓe piyanteengu sabareeji ena ama; ena diccoo, ena yahra koppi walla ena sujja.

 Ko e ooɗoo jamma, ñalnde 09 lewru colte (février) hitaande 2013, golle koolol ngol kaaɗi to bannge wejo e kiirɗeeli. Ko e jamma hee kadi koolol ngol uddaa e mbaydi laawɗundi kono tan njeeygu njeeyetenoongu nguu jokkaama haa ñalnde 10 ndee ɗoon e dingiral Liksaar ngal.

Koolol ngol fof e heewde faayiida e waɗeeɗe e nokku potɗo nooteede ( Liksaar), ngol yettaaki ngol rawane ngol to bannge faayiida. Ngool ɓuroo woɗɗude kono kadi ɓurnoo heewde yimɓe (gila e hilifaaɓe haa e yeeyooɓe e yeeɓooɓe) e famɗude caɗeele.

Njaay Saydu Aamadu