Defte ceedtotooɗe sahaaji mettuɗi 89-91

0
4244

Defte ɗiɗi ɗee kala njowitii ko e dumunna 1989-1991. Heen wootere tiitoonde mum ko «Le Muezzin de Sarandogou», woni «noddinoowo Sahre Ndoogu ». Nde jangtotoo ko caɗeele guuranooɗe e worgo leydi ndii e on dumunna. Winndi nde ko biyeteeɗo Isselmu wul Abdel Kadeer, gonnooɗo guwerneer Barakna e huunde e ɗiin dumunnaaji. Ɗum noon ko o seede geɗe keewɗe, bonɗe, baɗetenooɗe ɗoon. 

Defte ɗiɗi ɗee kala njowitii ko e dumunna 1989-1991. Heen wootere tiitoonde mum ko «Le Muezzin de Sarandogou», woni «noddinoowo Sahre Ndoogu ». Nde jangtotoo ko caɗeele guuranooɗe e worgo leydi ndii e on dumunna. Winndi nde ko biyeteeɗo Isselmu wul Abdel Kadeer, gonnooɗo guwerneer Barakna e huunde e ɗiin dumunnaaji. Ɗum noon ko o seede geɗe keewɗe, bonɗe, baɗetenooɗe ɗoon. 

Omo jangtoo heen kadi golle bonɗe koninkooɓe ngollotonoo ɓaleeɓe daande maayo. O seedtiima heen kadi, yimɓe saliiɓe siynude jamirooje bonannde, wallitɓe daɗndude ko baawnoo daɗndude … Nde o naamnaa ko addani mo suɓaade deftere ngam jangtaade ko o jangtii koo, o wiyi : «Muritaninaaɓe njiɗaa tawo huccitande ko ɓennunoo, hanki mo ɓooyaani».

Deftere ɗiɗmere ndee, tiitoonde mum «l’obsession du retour ». Winndi nde ko biyeteeɗo Aamadu Demmba Bah. Kewkewe 89-90 tawi Aamadu ko Maruk, ɗo janngatnoo. E nder ɗuum, jiknaaɓe makko e koreeji makko, gurel maɓɓe, hono Gural, saraaji Eeleega, fof taccinaa. Omo woni toon haa ɓataake ummorii mo Demet, Senegaal. Oon ɓataake winndaa ko ñalnde 6/6/1989. Ina wiyaa heen «Sikke alaa heen, ma a haawe no feewi ko ɓataake oo ummori maa Demet, Senegaal, koo. Koreeji maa Eeleega, Gural e Tufnde Jaaɓe ummiima Muritani. Ina waɗi heen nawraaɓe forso, ina waɗi heen dogɓe. Jiknaaɓe maa, kaaw maa Kellel, Maamuudu Jallo, Bowa, Sammba Dagga, Ceerno Maamuudu Alfaa, ina njeyaa e riiwaaɓe ɓee, kam e Tufnde Jaaɓenaaɓe e Weendunaaɓe, koreeji maa keddiiɗi ɗii noon, koreeji maa Eeleega e Gural, ndog. A min nguuri e caɗeele teeŋtuɗe. (…)

Miin e jiknaaɓe maa kala e min ñaago maa hoto ar gaay e guurte mawɗe hee, hoto ko heɓtii min, minen fof koo, heɓtaade ma. Miin noon, nde laamu wul Taaya fuɗɗii raddo ɓaleeɓe ndee, ngonnoo-mi ko e guurti. Koreeji maa e koreeji am paanaama, hanki, to Njum, capanɗe joy kiloomeeteer hirnaange Demet. Laamu Senegaal e HCR ina mbaɗa kala ko mbaawi ngam moƴƴinde ngonka amen. »

Defte ɗiɗi ɗee kollitanoo ko to «Institut français de Mauritanie» ɗoo e Nuwaasoot, ñalnde 19 marse 2013.      

Iselmu wul Abdel Kadeer

BAB