Tabitine e ɓeyde ngam yuumtinde Jaŋde ɗemɗe …

0
1540

Pottital haralleeɓe jaŋde lesre yuɓɓinaama tuggude e ñalnde 17 haa ñalnde 19 lewru abriil 2013 to Duɗal Keblorgal Jannginooɓe Leslesal (ENI) Nuwaasoot, caggal darnde e tiiɗnaare gooto e heblooɓe jannginooɓe ɗoon e duɗal ngal ena wiyee Doktoor Yarba Wul Ahmed Faal

Jokkondiral ooɗoo gorko e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Faransh Komte Besaasoŋ (Franche Comté Bésançon) addanii Duɗal Keblorgal 

Pottital haralleeɓe jaŋde lesre yuɓɓinaama tuggude e ñalnde 17 haa ñalnde 19 lewru abriil 2013 to Duɗal Keblorgal Jannginooɓe Leslesal (ENI) Nuwaasoot, caggal darnde e tiiɗnaare gooto e heblooɓe jannginooɓe ɗoon e duɗal ngal ena wiyee Doktoor Yarba Wul Ahmed Faal

Jokkondiral ooɗoo gorko e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Faransh Komte Besaasoŋ (Franche Comté Bésançon) addanii Duɗal Keblorgal 

Jannginooɓe Nuwaasot e denndaangal mo jaŋde woni ngoƴa mum, rewɓe tato rowrowɓe to bannge humpito, jannginooɓe-wiɗtooɓe, haralleeɓe, fanniyankooɓe jeewte, ɓe annduɓe toowɓe winndere ndee teskii darnde mum en e golle mum en e hakkunde leyɗeele, ngam naftoraade humpitooji mumen : Kawutaar Ben Abdallaah (asli makko ko to leydi Tuunus e Balaandiin Ruyi (Blandine Rui) e Mari-Joo-Bershuud. Sabaabu pottital ngal ko teskuyaaji paaynuɗi e no wonɓe  e jannginooɓe duɗe leslese ɗee mbayi ŋakkireede heblo timmungo. Etee e dow ɗuum eɓe njokki e ɗeen pele tawi ɓe ƴeewataa ɓeydude kattanɗe maɓɓe walla waylude ngaddiin e nder tabitingol golle maɓɓe. E oon fannu, ena jojji, ngaddiin tabitine janngiyankooje ɓooyndi ngonnoondi e nder jannginirɗi ndii, yuurnitee ko yaawi, ngam heblude mbaadi ngoɗndi  ɓuroori heewde ngartam e wellitaare tawa kadi ko ɓuroori tuugnaade haa teeŋta e almuudo. Kamɓe yeewtiyankooɓe ɓee, gooto e maɓɓe fof waɗii yeewtere nde waktuuji ɗiɗi e fannu mum walla e humpito mum. Yeewtere fof kadi waɗanaa gollorɗi tati. Gollordu heen kala rokkaama golle, tonngoowo ko hawraa walla ciimtoowo (rapporteur) e kuufoowo golle (superviseur).

Yimɓe ɓee ndurnii miijooji no feewi e golle ɗee kadi mbaɗii wasiyaaji tabitɗi:

– Sosde goomu wiɗtooɓe ko fayti janngiyankaagal e nder leydi ndii

– Yuurnitaade sarɗiiji suɓngo jannginooɓe (e kaawgel ngam naatde e keblorgal jannginooɓe) laaɓtinooji no jannginoowo fotata sifiraade janngo.

– Newnude kaɓirɗe janngiyankooɓe keewɗe, labaaɗe e nder duɗe leydi ndii fof.

– Nde heblooɓe jannginooɓe e jannginooɓe wonɓe e nder jannginirɗi  cakkata peeje tuugnaade e joljole laabi e kaɓirɗe janngiyankooje ngam yahdude e jamaanu.

– Teeŋtinde heblo adano ngoo e nder Duɗe Keblorɗe Jannginooɓe tawa engo waɗane duttorɗe baawɗe huurtoreede e nder golle jannginoowo, ballitooje juumtugol heblo adano ngoo.

– Semmbinde kattanɗe almuɓɓe-seernaaɓe (élèves-maîtres)  to bannge ɗemɗiyankaagal, teeŋti noon to fannuuji gannde (disciplines scientifiques).

Ñalɗi ɗii mbaɗii faayiida sanne sabu ko Koolaaɗo Kuuɓal jaagorde Nehdi Ngenndi udditi ɗi e tawtoreede jaggal Ammbasaad dowla Farayse toppitingal jotondiral e kuutondiral hakkunde leydi men e leydi Farayse, ko jiidaa e garal duɗe mawɗe baaɗe no : SCAC, CREL, ENS, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Nuwaasot e Gardorɗe Diiwaniije Jaŋde 1 e 2 Nuwaasot. Hakkillaaji mawɗi goɗɗi kadi ngarii e pottital ngal ngam ɓeydude faayiida oo , ko wayi no Wan Duudu, Haaruuna Jaw, Aamadu Gey Kontee, Jibi Hammee Lih, Lahbab wul Dah, Abdullaay Sammba Bah, Alhuseyni Abdul Kelli, ekn.

Uddi golle ɗee ko Dah wul Didiya, gardiiɗo Duɗal Keblorgal Jannginooɓe Leslesal.

Njaay Saydu Aamadu