Ibraahiima Demmba Bah wayniima, ganndal suuɗiima

2
1941

Baasal mawngal wonande Muritani e fulɓe? Holi ɗuum? Ɗuum kay ko mbayniigu Ibraahiima Demmba Bah ganndiraaɗo BID. BID ruttii e joom mum  ko ñalnde oo aset 15 suwee 2013. Wonande annduɓe mo, ko lekki mawki yani ɗoo. Waɗi noon ko Ibraahiima Demmba Bah ko ganndo, ko neɗɗo ceeɓɗo hakkille, juumtuɗo, cuusɗo, koosɗo, nuunɗuɗo wonnoo.
Ibraahiima Demmba Bah ko ngenndiyanke, jiɗɗo Pulaar, daraninooɗo Pulaar. O fuɗɗii jannginde Pulaar ko gila omo woni sanɗa to leydi Farayse, caggal ɗuum, nde o arti ɗoo e leydi makko, o woni ceerno duɗal Toowngal Pulaar Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani udditnoo ɗoo e Nuwaasoot e hitaande 1979.

Ɗum noon, jagge daraniiɗe ɓamtude Pulaar e leydi ndii kala ko e makko puɗɗii janngude celluka Pulaar. Hay ko o lelii o sellaani koo, ñalnde kala o wiyata ko yo o addane Fooyre Ɓamtaare, “ɓayri ko o jooɗiiɗo, o ƴeewa ɓamtude wiɗtooji makko Pulaar”. 

Maayde Ibraahiima Demba ndeke ko baasal mawngal wonande leydi ndii kala, wonande leñol fulɓe kadi… Guurɗo fof noon ko maayoowo, yo Alla yurmo mo, yaafoo mo, haarna mo Aljanna. Aamiin.

Ceedtagol Maamuudu Sih

Ibraahiima Demmba Bah. O waɗi jaŋde makko Quraana ko Sahre ndoogu, jaŋde makko leslesre ko to Ɓoggee, hade makko yahde Liisee Kayhayɗi, caggal ɗuum Liisee nasiyonaal. Ko ɗoon o heɓi bakkaa makko e fannu hiisa (matematik : C), tawi ndeen hitaande nii o janngaani. Waɗi noon, ɗum hawrunoo ko e geddooji (gerewaaji) elewaaji, o riiwa heen. Kanko seedtii ɗuum « Ummiima Liisee nasiyonaal ko e rogere joofnirde C (Terminale C), miɗo riiwaa sabu geddo. Njah-mi jannginoyde Eeleega, wuro yooɗngo ; miɗo janngina, miɗo hebla bakkaa. Ndeen hitaande, fotde cappaɓe jeenay (9/10) sukaaɓe njannginnoo-mi fof keɓii sartifikaa e bursi ; miin ne keɓ-mi bakkaa am. Ko ɗum tagi mi waawaa ndee hitaande maantinde e nguurndam am e nguurndam almuɓɓe am, ɓe mi woɗɗondiraano duuɓi no feewi ».

Caggal bakkaa makko, o fayi duɗal jaaɓi haaɗtirde Ndakaaru ngam janngude fisik (ganndal tago) e simi. O riiwaa toon kadi sabu gerew, kanko e sanɗaaji keewɗi goɗɗi.

Nii woni o tiindinaa Farayse ngam jokkude jaŋde makko e fannu ganndal tago, haa o heɓi heen doktoraa. O naati duɗal toowngal jaŋde telekom biyeteengal SUP TELECOM, o janngidi ɗoon e maruknaajo gooto ina wiyee AHISUUN, gardiiɗo Maroc Telecom hannde oo, mo nganndu-ɗaa ko musiɗɗo makko haa ɗoon waawi haaɗde, korsinɗo mo, jeeɓoowo mo. Ko oon nii jaɓni mo wonde Gardo Kuftodinɗo Mauritel. Bah Muhammed Abdallaahi wiynoo : « E oon sahaa miɗo golloo to ammbasaad Muritani to Farayse, tee miɗo weltinoo e jooɗanaade leydi am e dokkitgol seedanteeje ekkol baaɗo nii faayodinde, haa teeŋti noon kadi kooniiɗo oo (majoor oo) ko muritaninaajo biyeteeɗo Ibraahiima Demmba ». Gooto e janngidiiɓe makko kadi seedtinooma ko wayi noon nde wiyata : « tuggi jaŋde leslesre haa e nder janngirɗe dowrowe, ƴaaŋan maa koles, ko hoore tan o heedata ». Ko ɗum addani won e yimɓe wiyde ko o wage, walla ganndo kaaɗtudi (sawaa : savant) wonande aasiñoor limooje biyeteeɗo Muusaa Kamara, baaba mum musiɗɗo men gardiiɗo «la Nouvelle Expression » kam e woɗɓe. Heewɓe ina njeeɓatnoo juumtugol hakkille makko. Porfeseer cellal ŋanaa biyeteeɗo Baal Mammadu Jakitee wiyi: «Ndeen amin ngoni liisee Kayhayɗi, jeenaaje maayirɗe hitaande ina ndokkee ; denndaangal jeenaaje dowrowe e fannu Farayse e hiisa e siyaas, e ganndal leydi e daartol, hay coftal ɓalli, ko BID nawi ! Ñalnde heen sukaaɓe Ɓoggee arnooɓe kawgel basket ina tawaa, poɓɓi, ngulli haa tampi !».

Ko e hitaande 2005, o waɗaa kalifu kaɓirɗe e jolngo. E gaafgol haayre puɗɗagol golle mahngo laawol Kayhayɗi, Sehilbaabi, Mbuut, Mbuun, jaaynoowo gooto naamndii mo mbele omo anndi coggu mburu walla suukara. O haawaa ɗum, o jaabtii oon : « ngal naamnal ko firti ? Aɗa waawi laɓɓitinde ? » Jaaynoowo ɓamti « Kalifu, caggal nde njoofnu-ɗaa jaŋde ngartu-ɗaa e leydi maa, a wonii gardo kuɓtodinɗo poosto, caggal ɗuum gardo kuuɓtodinɗo sosiyatee awo, ɗum ko hade maa yahde Wagadugu mbaɗ-ɗaa fotde duuɓi sappo e gardagol eɓɓaande CILSS ɓurnde mawnude, caggal ɗuum, ngon-ɗaa gardo kuɓtodinɗo Ekkol hakkunde leyɗe Telekominikaasiyoŋ Ndakaaru, Senegaal (Ecole Supérieure Multinationale de Télécommunications), caggal ɗuum gardo kuftodinɗo CEFED, hade maa wonde kadi gardo Kuftodinɗo Mauritel. Hannde ko a kalifu. Ko ɗum woni ɗaɗol naamnal am ngal ». O moosi, o wiyi: «Ko kaal-ɗaa koo fof dey, haɗataa miɗo anndi cogguuli ɗii fof ». Ko o jankiniiɗo, kono portiiɗo, o wonnoo, e nder nguurndam makko. « So o wiyii alaa, ko alaa ! So o wiyii eey, o waɗat », ɗum ko haala jaggal Mauritel gootal. Ngal jokki “Nuunɗal e yiɗde golle peewɗe, ko ɗum wonnoo jimol ceerno Ba.”

Ko o wonoo kalifu koo fof, haɗaani, kala nde o dañi raaha seeɗa, o wontata ko gaynaako kolce makko. Ko o pullo tigi, korsinnooɗo, ɗigginnooɗo lelngo e celluka Pulaar, sibu o janngii ɗum to duɗal biyeteengal INALCO, to Pari.

Gaynaako gooto mo o joldunoo ina siftora nde oto makko lofii e ceenal, noddi aynaaɓe woɗɓe yo ngar mballa ɓe. Ɓeen njaabii «Oo, meeɗaa jooɗaade e baŋ ekkol, alaa ko haali wonde ministeer. Amin nganndi ministeer no wayata. Mbiyee tan njiɗ-ɗon ko walleede, min mballa on, kono maa wooda ko ndokku-ɗon min ».

To leydi Farayse, o meeɗiino gollaade to nokku biyeteeɗo «Commissariat de l’Energie Atomique to SARCLAY». Tuubakooɓe ɓee naamndii mo so tawii o yiɗaa wontude Faraysenaajo. O jaabtorii ɓe «miɗo faarnii e ko ngon-mi Muritaninaajo koo, mi soklaani jawdi mon, ko mi kootoowo ».

Ibraahiima ko wage korsinnooɗo wuro mum, leydi mum Muritani. Gooto e sehilaaɓe makko, jaaynoowo ɓurɗo mawnude e jaaynooɓe Muritani ina wiyee Abdullaay Siree Bah, wiyi, nde o sankii ndee : « mbayniigu jam BID ! »

INNAA LILLAHI WA INNAA ILEYHI RAJI’UUN

 

2 JOWE

  1. Min cuniima min duwiima

    Wallahi eden mbaawi 6etaade ngal baasal! Sankaare oodo ganndiraado BID, ko Moritani fof fotidum woyde, hama gude gite mum haamto. Miin dey o Bookar,mi he6aani anndondirde e makko, kono nde tawnoo mi liggiima e Eveil Hebdo, mi he6ii ceeda anndude hol kanko,  hol darnde makko e hol hare o ha6a. Andu6e ko kaalatmi ko ma paam taw piranaaka…

    Mbodo yetta darnde makko e 6amtude lenol ngol e leydi ndi.

    Yo Alla yurmo mo yaafoo mo, haarna mo aljanna. Yoo taw ko toon woni fooftere makko. Amiin!

    Bookar Umar Bah to Strasbourg

    • O Alla winndu baraaji

      O Alla winndu baraaji, tokara.

      Alla ina anndi, ko haalaa ɗoo e makko koo fof ko goonga; alaa heen ko o takkaa. Yo Alla waɗ barke e ko o ɗacci, lutta en ko juuti caggal makko.

      Aamiin

Comments are closed.