Niɓɓinirki ɓowɗi

0
1888

Eɗen keewi haalde ko faati e ɓowngu e ɗii sahaaji. Eɗen nduttoo heen kadi e oo sahaa mo ɓowɗi tampini yimɓe no feewi haa e nder Nuwaasoot sabu caragol beeli donkaaɗi yo kor gila ƴiiwoonde mawnde wattindiinde toɓde e laamorgo hee jamma alet 15/09/2013 jofi altine. Kono ngolɗoo ko kabaaru belɗo, so wiyeede, won feere yiytaa daɗndoore aadee e kullon ciiɓotookon ƴiiƴam yimɓe.

Haa hannde kadi ko wiɗtooɓe ameriknaaɓe njiyti ndeen feere. Ko ndeen feere woni ? Ñalnde altine 9 settaambar ɓe njuɓɓinii yeewtere to Indianapolis.

E wiyde maɓɓe, fooɗata ɓowɗi e ɓalli ko henndu ɓalndu. Ɗum noon ko nduun heenndu yaltooru e ɓalndu fooɗata ɓowngu haa yettoo neɗɗo, juuroo e mum, fiɗa ɗum… Ɗum noon wonaa « gite ɓowngu yiyrata neɗɗo, ko henndu ɓalndu yiyrata neɗɗo ». Ndeke so a yiɗii haɗde ɓowngu yiyde neɗɗo saka juuroo e mum, fiɗa ɗum, a haɗat ɗum banaade henndu ɓalndu, walla kaɗaa henndu ɓalndu fooɗooru ɓowngu nguu yaltude e neɗɗo walla mbaylaa ndu. No Alla waɗata, ɓe mbiyi, won e keɗɗe walla bakteriiji ngoni e ɓalndu neɗɗo, baawɗi haɗde kine ɓowɗi banaade (walla uureede) , nduun henndu ɗowatnoondu ɗi e ɓalli yimɓe. Ɗeen geɗe noon keewi yaltidde ko e warñeende, tee ɗe pawii ko e yimɓe. Ko ɗum nii waɗi, ina woodi ɓalli ɗi ɓowɗi ɓuri horsinde, ɗum noon ɓurɓe waawde fiɗeede.

Hol no Ulrich Bernier, biɗtoowo to nokku Amerik ko faati e ndema (USDA) e gollodiiɓe mum, mbaɗi haa njiyti ɗum ? Ɓe uddu ɓowɗi haa heewi e nder suudu. Ɓe ceerndi geɗe gonooje e warñeende neɗɗo ɗee, ɓe puufi heen geɗel fof e bannge e ɓale suudu nduu. Ko ndeen ɓe teskii, e yeru, ko wiyetee asid laktik (acide lactique) ko nganndu-ɗaa kam fof ɓuri heewde e warñeende, ina fooɗa no feewi koowoyon kon, kon kuuroo ɗo fuufaa e ɓalal ɗoo. Won e banngeeji ɓale ɗee ɗo hay ɓowngu ngootu njuuraaki, ɗeen geɗe ko ɗe pooɗataa ɓowɗi.

So ɗeen geɗe puufaama e nokku baɗɗo ɓowɗi, so a naatnii heen junngo maa, ɓowɗi ɗii ndillataa nii ; ɗum noon ɗi tinataa junngo neɗɗo nani ɗoon. Ɓe mbiyi « ɗum ko huunde haawniinde sibu ɓowɗi debbi, ɗi nganndu-ɗaa ko e ƴiiƴam yimɓe keɓata ko nguurniri ɓoccooɗe mum en, ina uuree ɓalndu neɗɗo goɗɗuɗo fotde 30 meeteer.”

Njeñtudi ngoo wiɗto noon ko huunde mawnde no feewi. Sibu e nder nokkuuji keewɗi e winndere ndee, koowooje ciiɓotooɗe ƴiiƴe ina caaboo ñawbuuli keewɗi, gila e jontinooje haa e goɗɗi.

Ɗum noon, yiytude geɗel kaɗowel ɓowɗi « yiyde » yimɓe, ko huunde heewnde nafoore no feewi. Ɗeen geɗe so peewnaama ina mbaawi waɗdeede e comci walla e lallitorɗe walla puufee e ɓalli. Kono tan banndiraaɓe, mbaason heppude, ko ɗoo e duuɓi, sibu eɗum ɗaɓɓi golle keewɗe tawo nde tawnoo ɓowɗi na keewi leƴƴi, tee won heen ko jamma piɗata, won heen ko ñalawma …

Bookara Aamadou Bah