Luure hakkune leƴƴi to rewo Mali : Tabital Pulaagu Mali sakkitii peeje

0
2040

E darorɗe lewru feebariyee 2014, wiyaama wonde « fulɓe jogitiiɓe mbarii ko ina tolnoo e 30 tuwaareg to nokku ine wiyee Tamkutaat, 80 kiloomeeteer rewo Gaawo, ngam yoftaade dahngo pullo  gooto». Geɗe bayɗe nii ina gasa tawa ko ɓooyɗe waɗde e diiwaan hee. Kono nde tawnoo Mali woni tawo ko e jiiɓru, kala ko kewi toon yaawataa faameede ko woni.

E darorɗe lewru feebariyee 2014, wiyaama wonde « fulɓe jogitiiɓe mbarii ko ina tolnoo e 30 tuwaareg to nokku ine wiyee Tamkutaat, 80 kiloomeeteer rewo Gaawo, ngam yoftaade dahngo pullo  gooto». Geɗe bayɗe nii ina gasa tawa ko ɓooyɗe waɗde e diiwaan hee. Kono nde tawnoo Mali woni tawo ko e jiiɓru, kala ko kewi toon yaawataa faameede ko woni.

Ɗum addani won heen jaggirde ɗum no luural hakkunde fulɓe e tuwaareg en nii, woɗɓe mbiyi ko ownooɓe Mujao  ngoni ɗoon, woodi kadi wiyɓe ko ɗum huunde woowtaande ɗoon, so nguykaali jawɗeele fulɓe e kareeli hakkunde aynaaɓe e remooɓe e taƴooɓe.

Ko waawnoo heen wonde fof, gila MNLA (tuwaareg en, ɓe ngonaa keeweendi e rewo Mali) ummitini fiyannde e hitaande 2012, wondude e goomuuji ownooji, luure hakkunde maɓɓe e leƴƴi keddiiɗi ɗii, hono fulɓe e sonngaay en, ko ɓeydiiɗe waawnude.

Nde tawnoo heewɓe, haa arti noon e jaayɗe mawɗe, ko wayi no RFI kollitiri ko waɗi koo ko e sifaa « fulɓe mbarii tuwaareg en », ɗum addani hoohooɓe fulɓe Mali etaade faamninde yimɓe, hay so tawii ɗuum kewii, yo annde wonde fulɓe ɓee ko ɓooyɓe tooñeede, tee ko e lor muusɗo ngoni gila tuwaareg en irñiti hare e leydi ndii.

Nii woni Tabital Pulaagu Mali yuɓɓini yeewtere mawnde ñalnde aset 16/02/2014,  ngam hollitde winndere ndee golle bonɗe mbaɗetee gila nde tuwaareg en ummini fiyannde e hitaande 1991.  Tiitoonde yeewtere ndee ko « murtooji e dental pinal fulɓe : ngoƴaaji e eɓɓaaɗe peeje ». Yeewtatnoo ko Timoore Culetaa meeɗnooɗo wonde depitee Tenenku e wondude e Aamadu Siisee, meeɗnooɗo wonde kalifu e laamu Mali.

Yuɓɓini yeewtere ndee no mbiy-ɗen nii ko Tabital Pulaaku Mali ngam humpitde aduna oo e malinaaɓe batte murtooji tuwaareg 1990 e 2012 haa arti noon e renndo fulɓe, hollitde ngoƴaaji maɓɓe e kulhuli maɓɓe, kono kadi ngam wostondirde miijooji e sakkitde peeje ngam beldital e jam.

E wiyde jeewtoowo oo, fulɓe njeyaa ko e yimɓe ɓe murtooji baɗooji rewo Mali ɗii ɓuri lorlude. Ɗiim murtooji ɗi Kidaal woni nehaande mum en, tawi ardii ɗum en ko tuwaareg en, mbonnii no feewi jotondire ɓiyngu yummaagu ɓooyɗe ɗi fulɓe njogodinoo e leƴƴi keddiiɗi ɗii, ɗi luure hakkunde mum en meeɗaa diwtude luure bajjondirɗe durngooji walla beeli ndiyam. Yeewtere ndee hollitii ko arata koo:

« Yeruuji seeɗa wonande murto 1990 fawaade e wiɗtooji ɗi pelle aynaaɓe mbaɗi : Tenenku : 41 maayɗo e 25 gaañiiɓe, hedde 8 668 holsere e 6 776 ngelooba, be’i e baali dahaaɗi, njogitaaje 8 gujjaaɗe, bitikaaji 7 larwaaɗi ; njaru ɗumɗoo fof ina tolnoo e miliyaar e 440 miliyoŋ e 611 ujunere e 500 mbuuɗu Seefaa. To Gunndam : maayɓe 10 e 9 789 allaadu e 2 621 jawdi cewndi e gelooɗi 10 pefaaɗi. (Limooje serkal Dire e Koro e Jenne e Moɓti e Ñaafunke ina ngoodaa). Nder ɗumɗoon fof hay gooto e loraaɓe ɓee walla ronooɓe mum meeɗaa lomtinaneede hay so tawii noon ɗum ƴettananooma sariya. Boom, e daawal hakkunde hee, banndiiji jogitiiɗi baɗnooɗi ɗiiɗoo bonanndeeji ƴettaa, towaa, ndokkaa tiitaruuji e garaduuji ɗi njiɗnoo kala, pektaa e nokkuuji laamu alaa ko ŋakkiraa…

E wiyde jeewtoowo oo, murto 2012 ngoo kadi ɓuri fof bonnande fulɓe. Fulɓe hoɗnooɓe  e diiwanuuji Kidaal e Gaawo e Tummbuktu e Moɓti kam e leƴƴi keddiiɗi ɗii fof nguurdii e caɗeele e leepte goote : baawnugol e dow mum en laabi bonɗi e innde lislaam, gujjugol jawɗeele mum en, leeɓte keewɗe goɗɗe. Heen sahaaji ko bonnannde ƴiiƴiire nde yejjittaake ko wayi no warngo mawɗo wuro Hommbori ñalnde 2 feebariyee 2012 e warngo 53 gaynaako ñalnde 18 noowammbar 2013 to Tinahamma to serkal Ansongo, sara keerol Niiseer (doggol maayɓe ngol ina jogaa).

Laygol murto ngoo haa e nokkuuji ɗo meeɗaano yettaade, bonnanii fulɓe ɓee ko heewi. Serkal Ñaafunke e Duwensaa keɓtaama lebbi keewɗi, serkal Moɓti kadi yerɓii no feewi nde Konnaa yanaa ñalnde 10 saawiyee 2013 ndee. Tenenku e Yuwaru, gila laamu dogi, yalti ɗum en, woppi ɗum lebbi keewɗi, nguuri ko caɗeele duumiiɗe. E nder ɗii nokkuuji kala ɗi fulɓe ɓuri heewde e mum en, rebel en ɓee alaa fof bonannde mbaɗaani ɗoon : warhoore, lepte, kelgol kuɓeeje laamu e ngaluuji pinal, nguyka ndariindi, ownugol hakkillaaji yimɓe, uddugol nokkuuji nafoore renndo … To Duwensa jiimnooɓe nokku oo (MNLA e MUJAO) kersaani hay wujjude oto nawoowo maayɓe, hay taggude tappiiji bertaaɗi e leydi kam e comci ɓoornaaɗi ».

E wiyde Tenenku, gaa gaa ɗee baɗe kuuɓtodinɗe e nder diiwanuuji nay rewo ɗii kala, haa e caggal mum en, geɗe ɗiɗi bonɗe, ɗe meeɗaa waɗde, ina njaggi yimɓe fof kaawis : warngo Dunngura ɗo ɗanniyankooɓe tonngaa, mbaɗaa muumel siraaɗi, kirsaa walla pellaa, ndaasaa mberlaa e nder woyndu. Geɗal ɗimmal ngal ko kaɗgol polindaaji 2013.

Peeje ñawndirɗe hare njogitaari rewo leydi ndii

Ngam artirde beldital e jam, Tabital Pulaagu Mali sakkitii miijo tuugiingo e golle garooje ɗee : kisnugol duumingol keeri e nokkuuji e laabi parwuɗi ; gartugol timmungol laamu e denndaangal nokkuuji ɗo ngu alaano ; jiytugol warkoyeeɓe, ñaawa ɗum en ; binnditagol loraaɓe ɓee e lomtinande ɗum en ko mbaasnoo ; jeyegol Tabital Pulaagu Mali e juɓɓule laamu kalfinaaɗe dogde e beldital ; juɓɓingol pottitte nder e hakkunde leƴƴi ngam welditinde ɗum en, mbele mbaawa wuurdude e nanondiral.

Ko noon kadi fedde ndee ɗaɓɓiri juɓɓingol pottitte jaafondiral e beldital ; juɓɓingol polindaaji 2014 e sifaa ɓurɗo moƴƴude, tawi doole kisal leydi ndii ina ɗofta jawdi ndii ; toppitagol timmungol nokkuuji keɓtanooɗi ɗii walla ɗo murtooji ɗii keewi waɗde ɗoo tawa ina waɗa toon, to rewo too, eɓɓaaɗe ƴellitaare (jaŋde …) ; gasgol boyli yaraano jawdi e nder nokku Mema oo kam e saraaji lappi jawdi e durngo.

Bookara Aamadu Bah