Daartol Barooɓe Jakel

0
2891

 

Jaraale. Ɗoo, ɗo mbayni-ɗen duɗal njanngu Alhajji Muktaar Sammba lollirɗo Kaaw Hajji, ngoomi-ɗen galle Jiyaaɗo Alla, telli-ɗen les, bannge funnaange-rewo wuro ngoo, les Tulde Njabaldi, njooɗi-ɗen ko e dow ɗaɗi, eɗen ɓaarii e fooɓre Jammi Jakel, eɗen kucciti e Weendu Jakel. Rewo Weendu Jakel nduu ko maayo Senegaal woni toon. So gite njawtii bannge rewo maayo ngoo, ko sahre tawoyta toon.

Sahre ndee kadi, ko sahre Satigi Demmba Atumaani Jah. Ngoon wiyetee Sorimalee, Jammal e Ndenndoori. Koɗdi e maggo ko toorodɓe Petenaaɓe e subalɓe Sahre Buubunaaɓe. Laamotoo ngo ko Aan-aanɓe Pete, kono njeyi leydi ndii ko Jahjahɓe Jaawɓe Dinndi. Eɗen cooynoo ɗoo e niiwre Tufngel ladde, funnaange Tufngel Jamaa, Tufngel Gawdel e Koylel, piindi, njoori, mbonnaani maayo saka metta ƴoogooɓe. Miijo artii e Falo laamorgo e lummbirde, lummbirde Tufnde Jaawɓe Dinndi, funnaange Tufnde Haaraw.

E oon sahaa, ɗo naange arti e waynaade, ena sura walla ena forla caafe mum cakkitte, punndi njofoori e kaɗooje mutoowo ena mbaɗdi iirtilloo. E oon sahaa, ɗo niɓɓere muñtori, ena fuɗɗii tellinde ridooji mum e nder jooli kaaƴe walla e nder dunuuli mawɗi, walla haa hannde, ena fuɗɗii halfude won e nokkuuji, laaɓii ngon-ɗen ko e falnde Pete e nder diiwaan Yirlaaɓe, e nder wuro mum wiyeteengo Barooɓe Jakel :

« Barooɓe Jakel, wuro duɗe e defte e alluuje, cikkaaje e makatuumi. Barooɓe Jakel wuro seeremɓe e waliyaaɓe duworteeɓe, duwotooɓe Alla jaaboo. Diiniyankooɓe, aadiyankooɓe, hulɓe Alla, ɓe luutndaaki sunna Mohammadu, rasuul bil haqqi.

Barooɓe Jakel, sahre Hammee Yero, ɗo jaɓɓe toowi, ngubii, njiimti e soorooji, Tulde Barooɓe saɗtunde toɓe rega, diira, waama e Beelal Jakel. Gural Njabaldinaaɓe e Muuseyaaɓe, taaniraaɓe Eli Baro e Hammee Baro e Dewuut Baro, diiri Hebbeeɓe woɗeeɓe e ɓaleeɓe, jatti Talla e Taal, Gasamme, Dem, Dukkee e Koreera, aljanna wayluɓe waylooɓe jamɗe, ɓe mbaylaani diine Alla “.

Ganndal leydi. Barooɓe Jakel jiimi ko e maayo Senegaal, bannge mum worgo, hakkunde wuro Waasetaake e Salnde Tebegut. Ngo ɓuri ɓadtaade ko Waasetaake. Ko mbedda seerndi gure ɗee kono hay genaale ko kannje ndenndi. Barooɓe adii Pete hoɗde kono hankadi ngo lommbitiima, falnde ndee moɗii ngo, ngo jeytaama e nder Pete.

Daartol Barooɓe Jakel. To bannge daartol, e wiyde Seek Muusaa Kamara mo Ganngel, Barooɓe mbaɗi ngummorii ko bannge funnaange, e nokku biyeteeɗo Bornu. Nde ɓe ndaayi toon, ɓe payi ko to wiyetee Wagadu e nder leydi Mali. E laawol maɓɓe, kala ɗo ɓe ndaaklii, ɓe ƴettii yettoode ɓurnoonde yaajde e oonɗoon nokku. Ko ɗuum jeyi sabaabu keewgol jettooɗe maɓɓe: Kebbee, Dukkuree walla Dukkee, Koreera, Gasamma e Sumaare. Haa hannde, e wiyde Muusaa Kamara, won e maɓɓe kadi yetteteeɓe Baro. Ɓeen, ko ngam waasde yejjitde innde nokku ɗo ɓe koɗnoo (Bornu) ko adii nde ɓe perata. Ko e yettoode Baro ndee, lawakooɓe Barooɓe njaltata haa e ñallunge hee. Ena e jettooɗe Barooɓe kadi yettoode Talla. Ɓeen ko Tallakoronaaɓe gila e asli. E nder Barooɓe, haa hannde, ena woodi heen Caamɓe. Ɓeen ngummorii ko Halwaar to diiwaan Tooro. Caamɓe ɓee ena mbaawi waɗeede elimaneeɓe jumaaji e jamaaji kono ɓe ngardintaake gure. E toɗɗeteeɓe elimaneeɓe jamaaji e nder Barooɓe, yettoode Kebbee ena jeyaa heen.

E nder Fuuta Tooro, Barooɓe ngadii hoɗde ko ɗo wiyetee Tulel Barooɓe. Oon nokku woni ko sara wuro Ndormbos e nder diiwaan Mboon Halayɓe, bannge Muritani. Ko ɗoon ɓe taƴtiri ngam hoɗtoyde Jakel, hakkunde Waasetaake e Salnde Tebegut, hoɗorde ndee wiyaa Barooɓe Jakel, hono no kollir-ɗen to dow too. Caggal ɗuum, ɓe carii e nder Fuuta. Woodi e maɓɓe fayɓe Haayre Laaw. Woodi e maɓɓe kadi, haa hannde, yahɓe Jaaba to diiwaan Hebbiyaaɓe, koɗoyi toon. Won wiyɓe, wonande yahnooɓe Jaaba ɓee, ko ɓeen ndokki Jaaba innde mum ndee. Ko sabu maɓɓe jaabaneede duwaawu e ñaagule Alla, addi innde Jaaba ndee. E sahaa nde ɓe koɗatnoo e wuro ngoo hawri ko e Satigi Dekle ena woni e caɗeele mawɗe. Satigi ñaagii ɓe ballal to bannge duwaawu. Ɓe nduwii, Alla jaabii, ɓe mbaɗti wiyeede Jaabanaaɓe. Won woɗɓe kadi mbaɗi tagi nokku oo wiyeede Jaaba ko sabu gadinooɗo hoɗde ɗoon oo wiyetee ko Jaaba Waali.

Ɓesngu Barooɓe yalti ko e worɓe tato: Hammee Baro, Eli Baro e Dawuut walla Dewuut Baro. Ko ɓeeɗoo pernoo Bornu, payi Wagadu e wiyde Ceerno Muusaa Kamara. E laawol, Hammee jippii e galle Hebbeeɓe, waɗti yetteede Kebbee. Dewuut jippii e galle Dukkureenaaɓe walla Dukkeenaaɓe, kañum ne ƴetti yettoode mumen. Eli, kañum salii waylude yettoode mum, heddodii e Baro. Ɓe peri kadi Wagadu, eɓe ngondi e yimɓe Jaafunu, ɓe payi to wiyetee Leyyeen walla Layyeen. Oon nokku woni ko hakkunde diiwaan Tagante e Affoole e nder leydi Muritani. Caggal ɗum, ɓe ceerti e jaafununaaɓe ɓee. Kamɓe, ɓe ɓaarii bannge hirnaange, ɓe ndewi e nokkuuji kaalaaɗi dow ɗii, ɓe taƴti maayo haa ɓe ngari Barooɓe Jakel. Ko ɗoon, Eli e Dewuut maayi, Hammee heddodii e ɓesnguuji maɓɓe.

Wiyaama Hammee ko ganndo, joom ganndal mawngal, dewoowo Alla tabitɗo. Sahaa gooto, e yonta Koli Tengella walla e ɓesngu mum, nanngi mo, haɓɓidi mo e wahre huɗo yoorko haa o ɓiici, weddii mo e oƴu noorngal jeynge boɗewal coy. Huɗo koo e kaɓɓi ɗii cumi haa ndoyti, kanko Hammee o yalti, o warñaani.  Satigi piilanooɗo, e oon sahaa, ndeen yiyii ɗum, fooɗti mo, takki mo e sara mum, jooɗɗi mo e nokku ɓurnooɗo ɓadtaade jooɗorde mum. Oon nokku wiyetee ko Tummbere Gumde e nder diiwaan Gorgol Muritani. Nii woni Hammee yahi woppi ɓesnguuji miñiraaɓe mum ɗo Barooɓe Jakel ɗoo, fayi Tummbere Gumde. Won wiyɓe kadi wonde Barooɓe peri ko to wiyetee Baajaar walla Bajar to nder leydi Gine. Nde ɓe ngarata ndee, ɓe ngardii e Mboonnaaɓe haa e Tulel Barooɓe, sara Ndormbos.

Mowluuda Barooɓe Jakel. Barooɓe Jakel ko wuro diineyankoowo, ɓooydungo e diine. E wiyde Seek Anta Joop, jamaa dariima ɗoon gila duuɓi sappo ko adii garal Koli Tengella e nder reedu FuutaTooro. So en koddirii, Koli naati Fuuta ko heedde hitaande 1559. Ɗum firti ko jamaa dariima e nder wuro ngoo gila e hitaande 1569, duuɓi capanɗe jeenay ko adii garal tuubaak e Ndar e hitaande 1659.

Ngo jeyaa kadi ko e gure gadiiɗe waɗde mowluuda e nder reedu Fuuta. Fuɗɗi mowluuda e nder Barooɓe Jakel ko Ceerno Muktaar Sammba lollirɗo Ceerno Yero Kudeeje. Ceerno Muktaar Sammba jeyaa kadi ko e almuɓɓe ɓurɓe seedtinde e nder almuɓɓe Alhajji Maalik Sih mo Tiwaawoon (yo yurmeende Alla won e makko). Alhajji Maalik Sih jeyaa kadi ko e adiiɓe waɗde mowluuda e nder leyɗeele Hirnaange Afrik. O fuɗɗii waɗde mowluuda ko e hitaande 1902, e wiyde jinnaaɗo men Alhajji Abuu Kebbee lollirɗo Abuu Diiye. Oon sahaa noon ko kanko tan e almuɓɓe makko mbaɗatnoo. Caggal mum, o yamiri walla o sakkiti njoyo e almuɓɓe makko nde mbaɗtata waɗde mowludaaji e nder gure mumen. Ɓeen ngoni:

– Ceerno Muktaar Sammba lollirɗo Ceerno Yero Kudeeje mo Barooɓe Jakel;
– Alhajji Baabakar Njoŋ ena jeyaa Podoor;
– Alhajji Mammadu Seyni, mo Haayre Laaw;
– Alhajji Aamadu Bookar Aan to Ngijilon walla Daara wuro koliyaaɓe
– Rawaan Ngom(jolfo) ena jeyaa to wiyetee Paal.

Ɓeeɗoo njoyo, ɓe limtu-ɗen mbaɗii mowludaaji e nder gure mumen duuɓi limtinɗi ko adii kuuɓtidingol mowludaaji e nder reedu Fuuta e hitaande 1927. Ko ndeeɗoo hitaande, fuutankooɓe mbiyata hitaande mowluuda, nde tawnoo ko ndeen ɓe mbaɗti waɗde mowluuda. Haa hannde, e ndiin mbaydi, en nanirii gooto e sukaaɓe dowlirɓe njimri e nder wuro ngoo, ena wiyee Aamadu Saydu Baro ena wiya wonde nanirii Ceerno Maamuudu Jah mo Salnde Tebegut (yo yurmeende Alla won e mum) ena haala e nder hiirde mum wonde Barooɓe Jakel fuɗɗodiima e mowludaaji gila mawɓe mum ena kippa boɓi, kuɓɓa jeynge, taaroo, njooɗoo, ngona e yimde.

Kono tan, so tawii ko nde jibinannde wuro ngoo waɗti ummitaade Ndakaaru walla e nokkuuji goɗɗi ngam arde yuɓɓinde mowluuda e nder Barooɓe Jakel, fuɗɗii ko e hitaande 1975. Tuggude e ndeen hitaande, fayde ɗoo, ɗo wonaa hannde ɗoo, so wonaa ko ɓeydii e fiɓnde maɓɓe walla e njuɓɓudi maɓɓe, alaa ko yahtiri heen caggal.

Gelongal Fuuta lollirɗo, Njaay Saydu Aamadu