Koɗungu Laamɗo Miskineeɓe e miskineeɓe artiranooɓe

0
1449

Ñalnde 04 lewru duujal hitaande 2014, koɗungu Laamɗo miskineeɓe e miskineeɓe artiranooɓe ummoraade Senegaal teskinii to Karefuur Madriid e nder Nuwaasot, laamorgo leydi Muritani, no feewi. Koɗungu nguu ɓooyat daarteede. Laamɓe miskineeɓe jaɓɓorii hoɗɓe mum ko garnatuuji, bede (matarakuuji) e kasooji.

Ñalnde 04 lewru duujal hitaande 2014, koɗungu Laamɗo miskineeɓe e miskineeɓe artiranooɓe ummoraade Senegaal teskinii to Karefuur Madriid e nder Nuwaasot, laamorgo leydi Muritani, no feewi. Koɗungu nguu ɓooyat daarteede. Laamɓe miskineeɓe jaɓɓorii hoɗɓe mum ko garnatuuji, bede (matarakuuji) e kasooji.

Ujunnaaje banii-Aadama garnooɗe jaɓɓaade e seppatnooɓe jaɓɓetenooɓe ɓee, alaa heen jahduɗo e hakkille. Koɗungu nguu waɗtini ko e tef e ref, tut e rut, woy am e feere am-bonii.  Asamaan wiyi kurum, nokki juumol ƴiiwoonde, kartaali piyanɗe nanngondiri e diiraali otooji e iidaali diwooje beeyooje, juurotooɗe walla diwooje. Mo wiyaani walla mo tawaaka oo kikiiɗe e Karefuur Madriid, won ko luutaa!

Seppatnooɓe ɓee njooɗtoranooki tawtude ndiiɗoo tawtaari bonndi. Kañumen ngardunoo ko waɗde seppo  yamyamo ngam yooltude hujjaaji mumen.

Tesko-ɗen wonde ko hikka waɗti duuɓi jeegom ko won e taƴtinanooɓe (taccinanooɓe) ngartiranoo e leydi Muritani ummoraade Senegaal. Kono e nder ɗiiɗoo duuɓi jeegom, e wiyde hooreejo Fedde ndee hono Ibraahiima Aamadu Njaay lollirɗo Usmaan : « alaa ko laamu nguu waɗani min e podooje ɗe min podananoo caggal nanondiral hakkunde HCR, leydi Muritani e dowla Senegaal so wonaa yejjiteede e nder tuddule joorɗe kos, ɗo ndiyam alaa, nguura alaa, safaara alaa, jaŋde alaa e ɗaldeede e mbooy kartuɗo walla jaangol ɓurtungol hakkunde ñawu, heege e baasal. Gollotonooɓe e laamu ɓee ne ngoɗɗaani ɗoon. Sabu hay ƴettitanooɓe heen ɓee ne ndonkii ɓosde, ko ɓe deŋɓe to bannge darajuuji ».

Caggal goylaali keewɗi ɗi ɓe kucciti, e mbaydiiji laawɗuɗi, gila e meeruuji, mawɓe palɗe haa e ardiiɓe diiwanuuji ɗi ɓe koɗi ɗii, ɓe mbaɗii kadi nulaaɓe dariiɓe ngam yahde haa Nuwaasot, laamorgo leydi Muritani mbele ena njooɗodoo e won e jaagorɗe walla e won e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje ngam hollitde ɗumen caɗeele ɗe ɓe ngondi. Jotondire keewɗe e podooje keewɗe mbaɗaama kono alaa tawo ko hoybinani ɓe e caɗeele ɗe ɓe ngondunoo.

Ko e oon sahaa, fedde noddirteende Dental Ngenndiwal Muritaninaaɓe Artiraaɓe ummoraade Senegaal(UNRMS) toppitiinde fiyakuuji artiranooɓe ummoraade Senegaal felliti, caggal miijooji luggi e diisnondiral teeŋtungal, caggal mawɗo leydi ndii hono Mohammed wul Abdel Ajiij wiyii ko laamɗo miskineeɓe, ñawndoowo caɗeele mumen, yo ɓe njah ɓe ngoytanoo mo caɗeele ɗe ɓe ngondi ɗee.  Ena gasa tawa goytaali maɓɓe ɓennuɗi ɗii, kamɓe artiraaɓe ɓee, njettanooki mo walla njettoranooki mo no haaniri.

Nii woni ardorde fedde ndee nuli e denndaangal mawɓe tuddule(sites) gonɗi gila to Tararsa, Barakna, Gorgol, Gidimaka haa to Asaaba. Batu diisnondiral waɗaa ngam ƴeewde hol fannu mo ɓe potata huutoraade ngam hollude mawɗo leydi ndii caɗeele maɓɓe. Fedde ndee hawri e waɗde seppo yamyamo, ngo alaa dille, alaa ƴattooje walla malli, jogiingo faandaare laaɓtunde e hollirde caɗeele gondaaɗe. Nde hawri yo nde ummoro tuggude e Ɓoggee haa nde yettoo Nuwaasot tawa ko koyɗe yahraa. Nde suɓii kadi laawol ɓurngol liiltude e juutde, heewde ceene e mettude yahde. Ngool woni laawol Ɓoggee, Eeleega, Butilimiit fayde Nuwaasot, laamorgo Muritani. Nde fiɓi ñalnde 24 lewru seeɗto hitaande 2014 hawritde Hudallaay sara Ɓoggee ngam fuɗɗaade seppo ngoo ñalnde 25. Njalti baarajaagal ñalnde heen ko 54 hakkunde worɓe e rewɓe, sukaaɓe e mawɓe, tuggude e duuɓi 20 to les haa heɓi duuɓi 80 to dow. Ɓe mbaɗii balɗe 10 e laawol, hakkunde dawde e ñallude, hirndude e jofde. Ñalnde ɓe njofi e Butelmiit ko ɓe 95 fittaandu. Nde ɓe ngari e 15 km, naatirde Nuwaasot, ko ɓe yimɓe 114. Ko ɗoon ɓe ñalli, kadi ɓe mbaali haa ñalnde 4 lewru nduu. Nde weetata tawi ko lohorgol ngol dartoyiima e 300 neɗɗo pawɗe. Ko ɗoon e nokku hee, jagge laamu Nuwaasot tawi ɓe. Adii arde e maɓɓe ko komseer polis ena addi nulal Waali Nuwasoot. Nulal ngal waɗi ko toɓɓe tati:

1-   Naatirde laamorgo ngoo e otooji

2-  Jaɓɓeede e heblaneede  jippunde to jooɗorde Cuuɗi Sarɗiiji

3-  Ɗaɓɓitaneede aadi e hooreejo leydi ndii.

Seppooɓe ɓee ndiiwti ngoon miijo, kolliti wonde sokla mumen tan ko yiydude e hooreejo leydi ndii, laamɗo miskineeɓe, yiyee-ñawda-joote hono Mohammed wul Abdel Ajiij kono wonaa e goɗɗo, sabu teskaade wonde ɓe njiydiino, e ko adii, e meeruuji, perefeeji, goforneeruuji diiwanuuji maɓɓe haa e ministeruuji kono alaa fof ko sosti e geɗe maɓɓe.

Ndeen ɓe ndiiwtii miijo ngoo, laamu nguu ne waɗi dadiiɓe mum, paddii ɓe fotde waktuuji jonɗi, kaɗi ɓe yawtude. Caggal ɗum, yamiroore ari ummoraade e Waali Nuwaasot wonde yo ɓe ɗaccite ɓe ngara. Dadiiɓe ɓee cekki ɓe haa ɓe paandii Karefuur Madriid, ceerti e maɓɓe. E oon sahaa tawi ko karefuur oo ena heewi jamaanu arɓe jaɓɓaade. Fotde ujunnaaje banii-Aadama gila e fulɓe, hardaneeɓe, sooninkooɓe, safalɓe woɗeeɓe haa e jolfuɓe ena ndarodii. « Jaɓɓungal wayrii wayde nii laaɓtinde goobu e ngootagu leydi Muritani » e wiyde mawɗo gooto. Jamaanu nguu ukki, sookii haa seppatnooɓe ɓee e koye mumen ndonki ɗo ndewri ngam yawtude.

Haa hannde kadi, ko ɗoon e karefuur hee, seppatnooɓe ɓee potnoo waɗde konngol mumen njettoor fayde e yimɓe arɓe nootitaade ɓee. Kono ɗuum dañaaka waɗeede tawi ƴiiwoonde garnatuuji toɓɓii e maɓɓe, kamɓe e arnooɓe jaɓɓaade ɓee fof. Won faɗɗiiɓe e gaañiiɓe heen, kono kadi yimɓe tato e seppatnooɓe ɓee nanngaaɓe. Ɓeen ngoni Usmaan Juulde Jah jeyaaɗo to Jeki Tuuba, Sammba Bullaay Salli Bah to Gurel Falli e biyeteeɗo Umaar Aliiw Bah. Ɓeeɗoo tato ngonii e juuɗe sanndarmaaɓe Brigade Mixte fotde 48 waktu, caggal mum ɓe ɗaccitaa.

Ko ɗoo golle seppatnooɓe ɓee ndartii ñalnde heen. Ko ɗoon ne kadi woni ɗo goomu kalfinanoongu jippingol e rewindo seppo ngoo e gardagol Ibraahiima Umaar Soh, lawii denndaangal seppatnooɓe ɓee, faarni ɗumen to jippunde mumen e nder leegal Siiseem Nuwaasot. Luɓi ɓe nokku oo ko Fedde Kofiir (Covire) Mammadu Kan. Ko ndeen ne kadi waɗani hoɗɓe seppatnooɓe ɓee hiraande fattamlamre, ñalnde heen.

Tampuɓe mbaali fooftaade e miijtaade battanɗe seppo ngoo caggal balɗe sappo yahdu e daawal ngal 318 km.

Gelongal Fuuta lollirɗo Njaay Saydu Aamadu