Hiirde sukaaɓe Mbaañ to Suwoyraat

0
1788

Mammadu tokara Muhammadu rasuulu allaahi wonaa mo fulɓe tan wonaa mo sooninkooɓe wonaa mo jolfuɓe wonaa mo bamarankooɓe. Murtuɗo ko aduna etee ko mo aduna baɗɗo nguurndam mum fof e leñol, yarlitanii ɗemngal e pinal ko aldaa e lohre aldaa e ngowaari.

Mammadu tokara Muhammadu rasuulu allaahi wonaa mo fulɓe tan wonaa mo sooninkooɓe wonaa mo jolfuɓe wonaa mo bamarankooɓe. Murtuɗo ko aduna etee ko mo aduna baɗɗo nguurndam mum fof e leñol, yarlitanii ɗemngal e pinal ko aldaa e lohre aldaa e ngowaari.

Ko ɗuum saabii e nder nguu jammaagu ko bawɗi e buubaaji, gulaali e kuljinaali, duƴƴe amooɓe kam e kelle boombi, ñaantule seemeɗɓe, jaɓɓe sagataaɓe e cinke boombi.

Fuutankooɓe mbeltiima sanne sabu mawɓe ciftorii hanki e nder reedu fuuta, sukaaɓe kumpitiima pinal hanki e nder dingiral fulɓe

Hanki pinal men janngetenoo, huutortenoo, faamnintenoo ko e nder dingere. Dingire Fuuta hanki laatinooɗe duɗe pulaar, pinndinooje, nehooje, ɓamtooje leñol. Sabu dingiral e nder reedu Fuuta darinoo ko darnde duɗal jaaɓi-haaɗtirde darii e nder renndo hannde ngoo. Dingiral ko nokku janngirɗo, nehirɗo, pinirɗo, paamirɗo, nokku joljole coomɗe jeewte, duƴƴe, cifti e daari, njimri kam e ngamri.

Dingire men hannde e nder reedu Fuuta hay sinno pusaani cerwii, sabu ɗanle keewii, etee yoga e sukaaɓe men hannde njibintee ko e nder teeru. Nde tawnoo suka heewi joldude ko e yonta mo wuurdi, hannde e nder teeru pinal men ɗaayii. E tee eɗen nganndi Pinal ko jelogal renndo maa leñol, Ko pinal seerndata leƴƴi jiiduɗi guri, Ko pinal woni faaro leñol, woni fittaandu leñol.

So tawii sukaaɓe Mbaañ ndentii, pellitii feddude fedde pinal, ndeen fedde ina foti heewde doole. Ɗeen doole ina poti yahdude e hakilantaagal jahdungal e ganndal. Enen fof en majjaani Mammadu Sammba Joob, nguurndam haa maayde ko e hare ƊEMNGAL haa teeŋti noon e PULAAR. Ko ɗuum waɗi fedde ndee ina foti ardinnde jaŋde haa teeŋti e jaŋde Pulaar. Sabu Murtuɗo wiyatnoo :

Mo janngi ɗemngal mum, ñonnga, soƴƴa, feƴa, feƴƴa, femmba haa laaɓa majjere mum, moɗa, moofta sirruuji mum e binndol, kadi huuñtanee sirruuji aduna oo, sirruuji aadee gila dawaa dawi haa jooni. Hakkille makko yaaja, o waawa sorsortude e gannde e yoga e ɗemɗe, kadi o weeɓa heblude e darnde wayloore renndo makko.

– Ma o anndu hoyre makko, hanki hoore makko, hannde makko. O fewnitanoo janngo makko. Ngam ɗemngal ko resorde, ngal resa taariik, pinal, ñeeñal, karallaagal, gannde, aadaaji, diine kala renndo e kala ngenndi. Paamen leƴƴi men, leƴƴi ɓaleeɓe Afrik e ngenndiiji mum ngoppii binndi ko ɓooyi. Kala kala maggol e kala kala majji, alaa ɗo resanoo so wonaa e ngaandi.

– Paamen yonta men hannde laamndii ko filñitaare, darataade, sirŋinaade ; ubbita golle jaambareeɓe men ngenndiyankooɓe ; jarfa ɗe, jummba ɗe, ñeemtina ɗe, sabu hannde ko ñalawma dardarel.

En njiyii e nder ndee hiirde ñaantule paarnorɗe hanki, jubbi cewɗi ɗi pecci laaɓtuɗi, wutteeji rommbal daneeji, wuutteeji baayo, wutteeji faata, cuub, gude cañaaɗe, waawa feŋoo, paɗe mukke oole daala buya, cakkaaji tenngu, kam e jawe tunte.

Ina jeyaa e pelle teddiniraaɗe hiirde ndee : Fedde Sannga Moli Baaraaji (Kasga rewo e worgo), Fedde Jowol Sahre seɓɓe, Fedde Sooninkooɓe, Fedde Rippo, Jabba Aliw Jara,  Almuudo leñol Yaaya Njaay, Fedde Ɓamtaare Pulaar – yeewtere (jubbande e nguurndam Mammadu Sammba Joob).

Ko doole e fuunti waɗnoo ɗemɗe jananeeɓe cemmbolini e men, ngeen naange ina muta ; naange ɗemɗe men ina puɗa. Ñaago-ɗen Allah jeyeede e ngaal diɗɗal paamngal pamminoowal, ganndungal, ganndinoowal, pinngal, pinndinoowal, janngungal, jannginoowal, nanngungal e bifirɗe, haa ɓeydoo lewlewtude lewlewndu ɗemngal pulaar, haa natten wonnde maaccuɓe ngam majjuɓe.

Eɗen mbiya fedde Sukaaɓe Mbaañ yoo GOLLE NJAHDU E HAALA .

Haamiidu Mammadu Bah catal Suwoyraat FƁPM