Ɓuuɓri (soofde ƴiiƴam)

0
2036

 

Addata ɓuuɓri ko gilɗi ɗeppi debbi, biyeteeɗi “bilarsi”. Ko ɗi gilɗi ɗi njogarameeje ceertuɗi, firti ko ɗi baɗɗi debbi e gori, ɗi nguurata ko e yuɓɓo ƴiiƴam.

Eddaaji majji ko nay : Ɓuuɓri ƴiiƴewal : kañum ñawnata ko cate coofe e njogoram; - Ɓuuɓri Mansoni : kañum ñawnata ko tektekol, heeñere e ɗaamol; - Ɓuuɓri Saponikoom:

kañum ñawnata ko ɗaɗi mboɗejam walla ɗaɗi ɓalejam “ɗaɗi ƴiimƴam” (artério-veineux”); – Ɓuuɓri interkalatum : kañum ñawnata njogoram e kuutol. Ɗiɗi gadani ɗii, hono ɓuuɓri ƴiiƴewal e ɓuuɓri Mansoni ina e Afrik, e ɗi ngoodi e Muritani. Tataɓo oo, mo Saponikoom (Mo ɗaɗi ƴiimƴam oo), oon woni ko e fuɗnaange goɗɗuɗo. Nayaɓo oo ina woodi e Afrik.

Ɓuuɓri ƴiiƴewal (soofde ƴiiƴam)

Daartol : ko nguu ñawu ɓooyngu e winndere ndee. E daartol, yiytaama e momiiji, ɓoccooɗe ɓuuɓri ƴiiƴewal, to Ejipt, duuɓi ujunere ko adii Iisaa. E yonta hakkundeejo (moyen âge), safrooɓe aarabeeɓe cifiima e eggiyankooɓe Tummbuktu coofgol ƴiiƴam.

E hitaande 1951, ganndo gooto biyeteeɗo Bilhar yiyti mboros oo. E hitaande 1904 eddaaji mborosaaji ɗii cifaa. E ooɗoo dumunna, hono ɓuuɓri ƴiiƴewal ina jogii mbonka to bannge faggudu nder leydi. Ina wayi no e winndere ndee, ko ina ɓura 300 000 000 neɗɗo ina ngondi e ɓuuɓri soofde ƴiiƴam.

Hono uddooji e hawngooji ngam yaajnude ndema, kañum e paraaje maaro, maa ɓeydu biltugol ɓuuɓriiji ɗii e nder diƴƴe ɗee.

Sifaa mborosaaji ɗii

Mboros gorko oo, njuuteendi mum ko sentimeeteer. Omo jogii e wofnde makko bolol to debbo oo hoɗata. Mboros debbo oo, njuuteendi mum ko sentimeeteer e feccere. Omo wondi e ɓulon ɗiɗon ɓoccinoowon. Omo ɓoccina ɓoccooɗe jogiiɗe ceeɓeendi to gasirta ɗoo, walla e banngeeji mum.

Hol to mboros o hoɗata tigi rigi ? Ko e neɗɗo ñawɗo oo. Hol no mboros oo wuurdata ? O wuurata ko guje, e bamɗi kooñolli, walla e nder leydi.

Hol to guje e bamɗi kooñolli koɗata ? Ɗi koɗata ko e ɗiiɗoo nokkuuji : beeli, mbeelon, caaɗli, tufle, pokpokalam, hawngooji uddooji, gaawi, kañum e boyli. Hol no ɗi mbiltirta ? Ɗi nguuri ko e daawal ƴiiƴewal neɗɗo. So gorko hoolñii debbo oo, oon e holño mum e peewfe mum ɓoccina ujunere ɓoccoonde e nder ñalawma. Mborosaaji ɗii mbirnoyoo e ɗaɗol heeñere. Ko ɗoon ɗi ŋabbirta feewde ɗaɗol wiiseer. Mboros ɓuuɓri ƴiiƴewal, oon rewata ko e kappileer taartaari wofnde, haa yettoo wofnde. Ɗeen ɓoccooɗe so njettiima wofnde, eɗi njalta e kaaye soko tawii neɗɗo soofii. Ɗeen ɓoccooɗe mbaawata wofaade ko e ndiyam mbelɗam. Goofagol ɓoccooɗe ɗee fawii ko e diƴƴe, tawa nguleeki ndiyam ɗam tolnii ko e 25°, tawa kadi nokku oo ina yiya naange. E nder balɗe tati, ɓoccoonde ndee toccina mburɓutel (miracidium). E nder balɗe ɗiɗi, so mburɓulel ngel dañaani wujo walla mbabba hooñoldu, ngel maayat. So ngel dañii wujo walla mbabba hooñoldu, ngel naata e nder mum, ngel wayloo e nder mum, e sifaa eddaaji ɗiɗi : mo gadano e mo ɗimmo. Ngel mawnata ko e nder heeñere e (baggol) pankereyaa mum, ngel yaltira sifaa mburɓulal (flikoseerker). Ɗoo, ngel sifortee ko no annama faaɓru ndu laacel ceeɓngel. Wujo e mbabba hooñoldu fof ñawndu, ina njaltina heen, e nder ñalawma, ujunnaaje joy. So woodi garɗo yarde walla lootaade, ɗi naata e nder nguru ɓalndu mum. So ɗi naatii e nder nguru neɗɗo oo, ɗi ngonta mburɓaaji (schistosomul). E nder hojomaaji sappo, ɗi naata e nder ƴiiƴam, ɗi ndewa to ɓernde bannge ñaamo, ɗi ɓenna to bumsuɗe. Caggal ɗuum, ɗi ngarta e ɓernde to bannge nano, caggal ɗuum, e nder daawal ƴiiƴewal. Ɗoon noon ɗi kucca e ɗaɗol heeñere, ko ɗoo ɗi mawnata, ɗi pillittoo nguurndam majji. So ɗi njeettiima ɗaɗol heeñere, ɗi ndaaŋana ɗaɗi wofnde. Ko ɗoon debbi ɗii ɓoccinta. Oon tuma, so neɗɗo oo taariima, ɓoccooɗe ɗee ina njalta e kaaye mum.

Ɓuuɓri ƴiiƴewal ina sari e nder Afrik; ina tawee kadi to mayo Ejipte e Afrik hirnaange. Mboɓuuɓri ƴiiƴewal ina juuti balɗe. Ina wuura e neɗɗo fotde duuɓi sappo.

Sifaaji ñawu nguu

En njiyiino ɗi naatirta ko e nguru ɓalndu. Ndeke noon eɗi ngadda ŋaañayru, nduwaaki, paawngal ngal duumaaki, hoore muusannde, muus jokkorɗe, aayo golle reedu (ndogu reedu walla yooro reedu), ɓuuɓri cemorndi ndi heeñere e ɗaamol, ittam yeeso, ɓuut koyɗe.

To bannge poofaali

En mbiyiino eɗi ndewa e bumsuɗe. Eɗi ngadda : ɗojjere ɓittiinde (toux dyspnéique), ɓittam ƴeram becce (dyspnée asthmatiforme), coof-coofngel, tawa ko jemma e ñalawma (pollakiurie), muus woofnde ɓeydotooɗo e saatu taare, tinam coofe gulɗe (sensation d’urines chaudes), cakkitam ƴiiƴam keewɗam walla ceɓorɗam.

Ko ɗiiɗoo sifaaji ngaddanta ñawɗo oo ummanaade safaara. Ñawɗo oo so yettiima e nokkuuji cafrirɗi baɗɗi laboratuwaar, coofe makko njuurnitee, ɗe ƴeewee e lonngorɗe ngam sifaade mboros oo. Rajooji mbaɗee. Eɗi mbaawi feenñinde maale ñawu nguu e ɗiiɗoo nokkuuji : ɓooƴe e ɓoggi ɓooƴe beeltooji, wofnde, bolol kañculi, noddii ɓotte e kaɓirɗe mum. Ko ɗum tagi taare keewa, taare ƴiiƴe keewa, wofnde waɗa ɓulon ƴiiƴam, ina waawi battinde e jaltirɗe to bannge ɓoggi gummiiɗi to ɓooƴe haa e jaltirɗe bolol coofe.

Sifaaji bontinɗi ñawu nguu : woofnde ñawa, taare keewa, coofcoofngel ƴiiƴewal jahoowel ina arta, muus les kuuse, ñawu ɓoggi ɓooƴe cawɗi ndiyam (uretero hydronephrose).

Batte ñawu nguu to debbo

Ɗiiɗoo nokkuuji njogoram fof ina mbaawi ñawde : ɓelño ngoo (vulve), kottu walla lugguru (vagin), jibinirgol (uterus), ɓoggi tammbiiɗi gooñolli (trompes utérines). Eɗi ñawa, eɗi ngadda tuƴƴam, debbo ina sikka gonaangal mum reedu tawa wonaa, ina tina ɓuutdi to bannge jibinirgol, ɓuutdi ndii ina tiiɗa etee muusataa. Ɗee batte ko bonɗe sibu ɗe njuumtoyta ko e booso e caɗeele ŋatiwere (dystocie) kañum e ndimaraagu.

Batte ñawu nguu to gorko

Ñawu ɓoggi kañtudi (épididymite) mo muusaani, ñiɓotooɗo etee ƴulfita faade basi, ɓoccitam kañtudi ƴiiƴam kañum e muuseeki nasol, soko tawii banngeeji ɗiɗi ɓoggi ɗii ñawii ina adda ndimaraagu.

Hol no ndeentorto-ɗen ?

Ko adii fof, soko tawii eɗen ngondi e ñawu nguu, mbaasen taaraade e nokkuuji ɗi kaal-ɗen dow ɗii, ko wayi no : tufle, caaɗli, beeli, boyli, hawngooji, gaabi, uddooji e maaje ekn. Ina moƴƴi mbaren guje e bamɗi kooñolli. Ɗi mbardetee ko haɗeede ɗo nguuri, kala ko ɗi potata wuurdude ɗoofee, so yoorii, sumee, liggotooɓe e uddooji maa paraaje baɗɗe gaabi poti ko ɓoornaade botonaji e juuɗe dalli tekkuɗe, so doole ndokkii, mbaasa soofde e ndiyam, mbaasa kadi ɓuftaade e majjam.

Sammba Gata Bah