Rewam ñawu Jabet

0
1628

Ñawu jabet so duumiima e ɓalndu ina jibina caɗeele keeɗe so tawii ngu aynaaka. Ɓooygol suukara e nder ƴiiƴam ñawɗo oo ina waɗa rewameeji e denndaagal terɗe ɓanndu nduu. Tawde noon wonii ñawu jabet nguu sellataa, rewameeji ñawu nguu kaɓtortee tan ko e tewaade. Reenaade  won e ñameele, kadi nehde hoore mum e won e fannu nguurndam, mbele suukara balndu nduu ina hakindoo. So suukara oo reenaaka, o jibinta ko ñawbuuli goɗɗi.  Ina  jeyaa e ɗiin ñawbuuli ɗiiɗoo ɗi njogor-mi limtude.

Ñawu jabet so duumiima e ɓalndu ina jibina caɗeele keeɗe so tawii ngu aynaaka. Ɓooygol suukara e nder ƴiiƴam ñawɗo oo ina waɗa rewameeji e denndaagal terɗe ɓanndu nduu. Tawde noon wonii ñawu jabet nguu sellataa, rewameeji ñawu nguu kaɓtortee tan ko e tewaade. Reenaade  won e ñameele, kadi nehde hoore mum e won e fannu nguurndam, mbele suukara balndu nduu ina hakindoo. So suukara oo reenaaka, o jibinta ko ñawbuuli goɗɗi.  Ina  jeyaa e ɗiin ñawbuuli ɗiiɗoo ɗi njogor-mi limtude.

Ñabbuuli gite (Rétinopathie)

Ñawbuuli gite njeyaa ko e ɓurɗi heewde e rewameeji jabet. Jabet so duumiima e ɓalndu ina usta jiyɗe. So ɓooyii ina adda ngumndam melees. Saabotoo ɗuum ko keewgol suukara e nder ƴiiƴam, bontugol ɗaɗi jarnooji gite ɗee.

Ɗaɗi muusooji

Ɗaɗi muusooji ina njeyaa kadi e rewameeji jabet. Wiɗto ina holliti wonde feccere e yimɓe wonduɓe e jabet ina keɓa muuso ɗaɗi e nder duuɓi sappo (10) gadani, nde ñawu nguu heɓtiiɓe ndee. Saabotoo kiin muuseeki ɗaɗi ko keewgol suukara e nder ɓalndu nduu. Ina sifee e maale ɗaɗi memaaɗi hono no jaaɗo jaaɗo juuɗe e koyɗe. Ina jeyaa heen kadi mooƴo, walla muuseeki ceɓɓetine peɗeeli juuɗe e koyɗe.

Rafi ɗaɗi tino (Neuropathie)

Ñawu ɓooƴe kadi ina jeya e rewameeji jabet. Ɓooƴe ko tergal kimmungal (patamlamal) e nder ɓalndu. Ngaal jogii ko sifaa tame ciggoowo yoga e salteeji (posone) ɓalnɗu. Ko ƴiiƴam soggata ɗiin salteeji haa yettina ɗum ɓooƴe ɗee. So ɓooƴe ɗee ciiwtii ƴiiƴam ɗam, ɗe mberlotoo salteeji ɗii ko e nder basel taare mbele ɗe njaltida e taare ɗee. Suukara keewɗo e ɓalndu bonnata ko ɓooƴe ɗee. E oon sahaa salteeji ɓalndu nduu keewɗi jaltataa e ɓanndu nduu. Ɗiin salteeji keddotoo ko e ƴiiƴam.  Neɗɗo oo waawataa wuurde so wona  ƴiiƴam ɗam yaltine, ɗam siiwtiree masiŋ, ɗam naattine e nder ɓalndu joomum. Ko ɗuum wiyetee jaliis (hemodialyse).

Ñawbuuli ɓernde

Ñawbuuli ɓernde ina njeyaa kadi e rewameeji jabet. Keewgol suukara e nder ƴiiƴam ina haɗa ɗam dogrude no ɗam foti dogrude e nder ɓalndu sabu ɗam moddude. Ndiin moddeendi ina addana ƴiiƴam ɗam fenndaade. So ƴiiƴam ɗam fenndiima, ɗam waɗata ko keɗɗe cukka laabi majjam. E oon sahaa, ƴiiƴam yettotaako terɗe ɓalndu nduu fof. So juutii, ɓernde daroo, ma walla bannge e ɓalndu maaya tawde kay wonii ƴiiƴam yarnaani terɗe ɗee. Ko ɗuum jibinta maaygol junngo e koyngal e bannge e hunuko. Ko ɗuum woni ko keew-ɗen wiyde rafi henndu.

Ɗiiɗoo rewameeji jabet ɓuri waawde heɓtaade ko yimɓe ñawɓe to batte duuɓi, maa walla kadi yimɓe soomɓe ñawbuuli goɗɗi bayɗi no taasiyoŋ (hypertension).

Ñawbuuli ɓernde ina keɓto kadi wonduɓe e jabet tawa kadi ko ɓuttiɗɓe haa fakiti, ma walla kadi tawi ko simmotooɓe.

Wiɗto hollitii, kala e nder teemedere (100) yimɓe ñawɓe jabet, heen capanɗe njeetato (80) ko ñawu ɓernde warata ɗum en. Ko ɗum waɗi wonduɓe e jabet ina moƴƴi njuurnitoo kadi lamɗam ɓalli mum en. Ina moƴƴi kadi ɓe ndeenoo ñameele niinɗe. Eɓe mbagginaa kadi nde ɓe ndillinta ɓalli maɓɓe, ko famɗi kala capanɗe tati minit (30 minutes) e nder kala ñalawma. So tawii kadi ñawɗo jabet oo ko cimmotooɗo, omo wogginaa nde o ɗalata simme. So tawii kadi ko o jom ɓalndu heewndu, omo wagginaa nde o ustata ɓalndu nduu.

Ñawbuuli goɗɗi

Ɓalndu soomndu jabet ko udditiindu e keewɗi e mboosaaji. Ko ɗuum waɗi, ñawɓe jabet ina ɓallii e heɓde ñawbuuli guri ko wayi no laamlaame, walla puƴe. Ina ɓallii ɓe kadi ñawu ɗakkudi, ñawbuuli becce (jofe), ñawbuuli terɗe njibinirɗe haa teŋti noon e tergal debbo.

Ngannden kadi ñawannɗe jaltooje e ɓalndu gonnduɗo e jabet ina caɗi sellinde. Ko ɗuum waɗi ɓalndu soomndu jabet ina farwi e jiggaade ñawanɗe duumotooɗe e nokkuuji kala. Haa teeŋti noon e koyɗe. Ko caɗtugol majje sellude addanta koyɗe ɗee taƴeede woto reɓde e dow ɓalndu nduu fof.

Gonnduɗo e jabet ina foti waɗde reende koyɗe mum e gaañanɗe. Sabu gañanɗe ɗee eno ɗe mbaawi fotirde fof, hay sinno koko foti no ŋaacel, ma walla puƴel tokosel, ma walla faandu, ina mbaawi reɓde jibinoya goɗɗum. Ko ɗuum waɗi ñawɗo jabet ina wagginaa nde ɓoornotoo paɗe timmuɗe, mbele cuura koyɗe mum. O fotaani kadi ɓoornaade paɗe paaɗuɗe walla ñaaɗɗe woto koyɗe makko puɗtude paali ngonta ñawanɗe.

Woto o yahat koyɗe mehe, hay sinno noon ko e nder galle, haa teeŋti noon so omo golloo e boowal. Ɗuum fof ko mbele omo waasa fergitaade e geɗe juwooje, ma walla ɗeeɗooje.

Gonnduɗo e jabet , so ina hooltoo cegeneeji mum, woto o takkin, sabu ɗuum alaa o waawi ɗeeɗaade wontana mo ñawannde. Woto o woppat tuundi e koyɗe  makko. Tuundi ina wallita ñawanɗe.

E kala saha hay sinno o tinaani muuseeki, omo foti yuurnitaake koyɗe makko, so alaa ɗo ñawanngel ummoto hee. E kala nde o yiyi heen ñawannde, walla hay sinno ko ko foti no ŋaaccel, omo wagginaa nde o yaaccotoo e holloyde doktoor.

 

Tesko-ɗen

• Ñawu jabet so duumiima e ɓalndu ina jibina caɗeele keewɗe so tawii ngu aynaaka. Ina  jeyaa e ɗiin ñawbuuli ɗiiɗoo ɗi njogor-mi limtude : Ñawbuuli gite (Rétinopathie), ɗaɗi muusooji, rafi ɓooƴe (Neuropathie), ñawbuuli ɓernde, ñawbuuli goɗɗi.

• Ñawannɗe jaltooje e ɓalndu gonduɗo e jabet ina caɗi sellinde. Haa teeŋti noon e koyɗe. 

• Gonnduɗo e jabet ina foti waɗde reende koyɗe mum e gaañanɗe.  E kala nde o yiyi heen ñawannde, walla hay sinno ko wayi no ŋaaccel, omo wagginaa nde o yaaccotoo e holloyde doktoor.

 

Njetoor feewde e :

  • Bookar Amaadu Bah (Muritani)
  • Aamadu Umaar Jah (Muritani)
  • Doktoor Jean Claude Klein (Farayse)
  • Doktoor Alhuseynu Bah (Muritani)
  • Anik (Kanadaa) 

Doktoor AlHuseyni Sal