Boko Haram, Talibaan, Al Kaydaa, Daish… » ɗum fof ko woni ?

0
1723

Leƴƴannde e ko lolliri hannde “jihaadist” en walla woɗɓe mbiyi ɗum “terorist en” (ownooɓe). E duuɓi ɓennuɗi ɗii, gila e joofirde kitaale 70, dillere “diiniyaŋkoore” walla mbiyen politigi innitortoonde diine lislaam feeñii e winndere hee kala. So eɗen ciftora, golwole gadiiɗe e oon fannu puɗɗorii ko to leydi Afganistaan tawi saabii ɗuum ko hare jeytaare nguuɗoon ɓesngu  feewnunoo e emperiyaal en : e fuɗɗoode ko Riisi wonnoo, caggal ɗum Amerik lomi yolnde. Ko hare ndimaagu wonnoo caggal ɗuum, ndeen hare jogtii mbaadi hare “jihaadi” e  wiyde joomum en,  nde tawnoo haɓeteeɓe ɓee ko leyɗeele tuubakooɓe keedɗe hirnaange, hiisaaɓe ko “heeferɓe”.  Ko ɗum reɓi haa memoyi won e leyɗeele aarabeeɓe to fuɗnaange hakkundeejo, rufi gaa e Magreb, so eɗen ciftora bonannde ɗiin goomuuji ceɓɓitiiɗi to Alaseri e kitaale 90. Ina hawraa hannde ko batte ɗeen golwole njibinaa e nder Magreb arab, caabii tiimgol Mali e 2011-2013 e dille jokkuɗe toon haa hannde ɗee. Hay e nder Moritani, hoto cikken en ndaɗii e ɗuum, sabu yoga e soofaaji ɗiin goomuuji ceɓɓitiiɗi njeyaa ko e Moritani kadi en njejjitaani warngooji tourist en to Eeleega e pellondiral e nder wuro Nuwaasoot e hitaande 2008, jiidaani ko adii ɗuum, njangu Gallawiya e 2004 ekn…

Ɗiin goomuuji kala, peeje mum en ko goote, ko njannguuji feewde e konuuji, gunndooji e nder gure teeru, teeŋti noon e nder laamorɗe leyɗe tuubakooɓe, jooɓotooɗi pittaali, jarana ɓe nii heen sahaaji yahdude heen (njangu New York e hitaande 2001) . Caaynagol  tuubakooɓe ngam ɗaɓɓirde banndiraaɓe mum walla laamuuji mum en kaalis, ina jeyaa e peeje ɗe ɓe keɓirta kaalis ko ina wallita ɓe e wolde nde ɓe ummanii ndee, jiidaani e balle cornaaɗe ummoraade e won e leyɗe arabeeɓe galɗuɓe (yeru darnde Kattaar  e tiimgol Goomuuji jihadist  en to Maali). Kaaɗoo haala fof wonaa ɗum woni yeewtere men, ko yiɗde tan artirde on e weeyo wuuraango  e aduna oo, teeŋti noon e diiwaan Saahal oo. Ina jeyaa e ko ɓuri wonde hannde ngoƴa ooɗoo diwaan, goomu ceɓɓitiiɗo biyeteeɗo Boko Haram.

Hol ko woni Boko Haram ?

Ko ɗum goomu mbiyeteengu kadi “Goomu sunniyaŋkooɓe daraniiɓe waaju  diine e jihaadi”. Yimɓe maggu mbiyata ko faandaare mum en ko tabitinde laawol diine Lislaam no tellorii nii, ko aldaa e maslahaa. Konngol Boko Haram ngol noon ko e ɗemngal Hawsa : won wiyɓe firaa ɗoon ko konngol Enngele wonde “deftere tuubakooɓe ina harmi”, kono ko ɓuri teeŋtude koo tan, ko hare feewnde  e heeferɓe e won e juulɓe ɓe njiydaani e maɓɓe laawol.

Goomu oo sosaa ko e hitaande 2002 e wuro wiyeteengo Maydiguri heedngo fuɗɗaange rewo leydi Niiseriyaa. Sosi fedde ndee ko biyeteeɗo Muhammad Yuusuf maayɗo e hitaande 2009 caggal nde larme nanngi ɗum e wuro Maydiguri. Ɓuri jooɗtoreede kadi ko wonaa e wolde hee o maayi,  kono ko nde ɓe nanngi mo tan, ɓe coddit daande makko.

E fuɗɗoode fiyannde maɓɓe, goomu oo yeeytotonoo ko jokkude fiyannde Talibaan en to Afganistaan kono kadi e kitaale 2010-2011, goomu nguu ina tuumaa fuɗɗiima jokkondirde e AQMI (jihadist en wonɓe to Alaseri). Ko ɓurnoo maantinde e golwole maɓɓe kaaɗti tan ko e nder leydi Niiseriyaa, ɓe pooɗanaaki tawo wonde goomu winndereewu kono kadi konngol mawɗo maɓɓe lomtiiɗo Muhammad Yuusuf  oo e hitaande  2014, wonde ina “haɓɓondiri e Abuu Bakri el Bagdaadi compuɗo dowla diine to fuɗɗaange hakkundeejo oo, e Aymaan el Zaouhiri Amiirou Al Qaida e Mollah Umaar, mawɗo Taalibaaji », hollirta tan ko alaa ko haɗi ɗum e ko fayi arde. E wolde Mali e hitaande 2012, fotde 200 haa 300 jihaadiyaŋke Boko Haram  ummiima Niiseriyaa feewde Mali njantoyi e jihaadiyankooɓe wiyeteeɓe “Mujao”, ɓe ndañii hebleede toon e geɗe konuyaŋkaagal.

Golwole Boko Haram, warngooji, caaynagol yimɓe ekn…

Ko heewɓe teskii, Boko Haram ko goomu ɓurɗo wonde ƴiiƴiiwo e goomuuji ownooji hakkillaaji ganndaaɗi sabu ko wayi no AQMI, MUJAO, Taalibaan en fof e wonde ƴiiƴiiɓe, keɓaani hay kolɓuli Boko Haram.

Ko hakkunde 2009 e 2010, caggal warngo mawɗo maɓɓe Muhammed Yuusuf, pooɗondiral jappeere waɗi e nder maɓɓe, ɗum joofiri ko garditagol Abuubakar Sheekawu. Tuggi ndeen, Boko Haraam ko ko jartodini : njanguuji e nder gure juulɓe walla juulirɗe heeferɓe, e tuddule larme maa poliis, njanguuji e bankeeji ngam diftaade kaalis, tuufaade bommbooji e nder nokkuuji ndenndaandi, caaynagol tuubakooɓe ngam ɗaɓɓude kaalis ekn… Kala heen gollal joofirta ko teemedde teemedde maayɓe. Hakkunde 2009 e 2014,  “Human Rights Watch”, fedde jojjanɗe aadee hiisiima ko ina tolnoo e 6 000 aadee tawi ko siwil en ina mboomii e golwole Boko Haram. Ko haawnii heen, ko ina tolnoo e 90% (capanɗe njeenayo nder teemedere) ko juulɓe, ɓe ndallinira ɗum “ko ɓe dewal Alla mum en leefi”. Ko e ndeen hitaande, aduna oo fof gumaa nde nani Boko Haram saayniima 276 suka debbo janngooɓe Liisee, yahrooɓe hakkunde duuɓi 12 e 17, faltaaki heen juulɓe e heeferɓe, haa e ñalawma hannde oo anndaaka ɗo ɓe naatni ɓe. Ko ɓuri lollude, ko ɓe ndesii heen, (hay so eɓe katojini e ndewaagu ne kay, wonaa nii kam Alla wiyiri), eɗen cikki nii sukaaɓe rewɓe haddeteeɓe bommbooje ina tuuforee bile e nder jehreeji e nokkuuji ɗo yimɓe ndentata, mbar wonaa e nder ɓeen ittetee ?  E nder konngol mawɗo maɓɓe nde ɗum waɗi o wiyi “Maa mi yeeyoy sukaaɓe rewɓe ɓe e innde Alla…ɓe poti ko yaltude duɗe tuubakiri ɓe ndesoyee”.

E maayirɗe 2014 feewde e darorɗe 2015, ko Boko Haram  waɗi e bonannde jangtodtaako, ko ɓe njooɓii heen e pittaali ina tolninee e 2 000 aadee, sabu ko e oon mudda ɓe njani e tuddunde konu hakkunde dowlaaji, tawi wonnoo ɗoon tan ko soldateeɓe Niseriyaanaaɓe, ɓe njani e gure kuufɗe weendu Cad haa yoga e mum en ndaayii feewde Niseer (11 000), heddiiɓe ɓee tiindii Maydiguri to Niseriyaa (2 000). Ko e nder oon fatara B.H. ummini fiyannde e nder leydi Kamaruun to rewo leydi ndi keerol hakkunde mum e Niseriyaa, ɓe kona jawdi, ɓe nduppa gese, ɓe owna hakkillaaji ɓesnguuji. Arme Kameruun dartiima no fotiri, kono doole B.H. ina mbetti yimɓe kala haa ko ɗum jibinii faayre e nder heerondirɓe e leydi Niseriyaa kala.

Ko ɗum saabii naatgol leydi Caad e hare ndee, kañum e leydi Niseer. Won pelɓondire muusɗe puɗɗii waɗde hakkunde BH e soldateeɓe leyɗe ɗiɗi ɗee. Soldateeɓe Caad, nde tawnoo ko hoosɓe e hare, puɗɗiima waɗde ñaamgolluuje tiiɗɗe e nder leydi Niseriyaa, calinoondi addan yo armeeji tumarankooji naat e leydi mum, sabu miijaade eɓe mbaawani koye maɓɓe, walla ɗum ina hersinii e maɓɓe. Ko heɓtii Niseriyaa hannde koo, ina haawnii, sibu ko leydi cifortenoondi wonde arme mum ɓuri konuuji duunde Afirik fof doolnude, kañum e konu Afirik bannge Worgo. Ɗum noon, ronkande ruggiyaŋkooɓe haa ko ina ɗaɓɓa faabu e leyɗeele pamare, ina hersinii. Ɗum foti ƴeeweede ko sifaa gardagol leydi ndii hannde, mbele nguɗu naatnoongu e dowla Maali nde burñittoo ndee, yettaaki ɓe : soldateeɓe waasde jogaade ko jarribii ɗum en, ardiiɓe dowla e ofiseeji konu wonde yeenaaɓe, toppitiiɓe mooɓde jawdi ekn… Hannde nii ina wayi no gaagaa Caad, Niseer e Kamaruun, leyɗe ɗiɗi goɗɗe njantii e maɓɓe (Benee e Togoo) ngam tafde konu diwaaniyankeewu mooɓngu 8 700 soldaat, fotɓe daranaade mumtude B.H. Ko ɗum dikkondiral mawngal, kono hol to kaɓɓirɗe e ngalu ummortoo ɓe ? Ɗum foti wonde ko ngoƴa diwaan Saahal fof e kala gollidiiɓe mum, teeŋti noon e leyɗe fuɗnaange ɗee. Diiso kisal (Conseil de Sécurité) Fedde Dowlaaji Dentuɗe (ONU) inan waɗi ɗum hannde e ngoƴaaji mum dowrowi.

Jaaƴnde demokaraasi e kisal dowlaaji,  koɗdigal mum e “jihaadi”

Goomuuji umminɗi fiyannde e nder aduna oo e won ɗeen leyɗeele, ndallinorii ko yiɗde sarde diine lislaam e haɓaade pinal leyɗe hirnaange, ballitɗe, e miijo maɓɓe, ƴellitaare “keeferaagu” e nder aduna oo,  kono ɗum sellaani, sabu teskaa hannde ko diine lislaam jeyaa ko e diineeji ɓurɗi saraade hannde e aduna oo.  Naatooɓe e diine lislaam  ɓuri hannde heewde ko e leyɗe tuubakooɓe. Hay so tawii lislaam jibinaa ko e leyɗe aarabeeɓe, juulɓe ɓuri heewde hannde ko e duunde Asii etee, wonaa conndi e kure ɗiin jokli kala naatiri e diine lislaam, kono ko deeƴre jarribo ngo yimɓe ɓee keɓi e oon diine. Ina gasa nii tawa karallaagal kesal to bannge kumpital e kuutorɗe mum ummoriiɗe en e leyɗe hirnaange ina newni caragol diine oo.

Renndooji keewɗi hannde e nder duunde Afrik e Asii ngoni ko e iiñcuru mawndu to bannge faggudu, pinal e renndo. Ɗum ina heewi jibinde wemjeende e nder mooɓe ɓesngu nguu, teeŋti noon e sukaaɓe, so teskaama ko ɓeen ɓuri heewde nootitaade e noddaangu ɗii goomuuji ceɓɓitiiɗi, nde wonde “ɗo dogee waɗii ɗo huccee alaa !”. Kono, noon kadi politigaaji won ɗeen leyɗeele hirnaange ina mballiti ƴellitaare ɗiiɗoon goomuuji, sabu golwole ɗe Ameriik huccinnoo e Irak ina njeyaa e ko saabii burñitagol dowla  Irak,  udditani ko wiyetee hannde “DAECH” koo damal no hoonorii e nder diwaan oo. Ko noon ne kay ŋatre nde laamɗo Farayse ŋatnoo ko maa yooɓoo KADDAAFI, addani seɓɓitiiɓe ndiin leydi fawde juuɗe mum e laamu hee, (Kaddaafi reentiniino renndo winndere ndee e oon musiiba). Ina laaɓani en kadi pusgol libi jogiima batte bonɗe e kisal leyɗeele keeriiɗe ɗum, yeru Niseer, teeŋti noon e Mali.

E raɓɓiɗinde haala tan, jiiɓru wuuraandu hannde e aduna oo, ɗaɓɓi ko yo dowlaaji ɗii ɓeydo sompude demokarasi e nder mbaadi no ɗi laamortee nii, sabu ko ndeen tan ɓesngu waawata falaade  miijooji e peeje bonɗe kuccuɗe e mum. Dowlaaji ina poti waɗtude hakkillaaji e sifaa nguurndam ɓesnguuji mum en, mbele ina kaɓoo baasal e ɓurondiral e nder renndooji mum en.

Gelaajo