Ganndal “sawru” (7) : Sawru jeñgol

0
2043

Ko nduu sawru fof ɓuri ɓooyde e aduna hee. Ko kayru seerndi debbo e gorko. Ko kayru gorko yaaɓirta debbo nde ɓiɗɗo toɓɓee nder rannga mum, wona toon lebbi jeenay e jammayel woy heege, jibinee. So yimɓe, so jinneeji maa seyɗaneeji, so kuulle wuro (jawdi ndariindi), so kuulle ladde (mbarokon), hayi colli… ko kayru njeñirta (ɓesnirta). Nduu sawru woni njogoram kala ko woroɗiɗi. Ko kayru hecci debbo e ndewaagu mum, sabu ganndal feeñninii ko gorko hecci debbo, nde tawnoo yumma men Hawaa tagaa ko e wirngo Baaba men Aadama Aleyhi salaam tagaaɗo e loopal (ɓakkere ɓaleere renndinnde goobuuji kala). Ko ɗum saabii yimɓe wonde leƴƴi keewɗi e goobuuji keewɗi. Innde SAWRU ngalɗoo tergal ko soowoore.

SAWRU welnere : Nduu SAWRU fiyetee ko e bawɗi e buubaaji, taballeeji kam e sabareeje…ekn.  Ko kayru sifortee kadi leeɓol so ndu fiyaama e koɗli, ndu ñaañaama e ñaañooji, ndu fiyaama e mooluuji, bayli e kala ko fiyirtee leeɓol, maa ɗuum ɓoggol. Ɗii cabbi ina keewi no feewi  : so ndu fiyaama e buuba endu yahda e daaɗe njimri  : “Wanngo e wannaade, wanngo leydi addii mbeejoor. Wanngo e wanngaade debbo reedu waawaa wanngaade. Wanngo leydi e Wanngo leydi so aɗa wallee waaw ! Wanngo leydi e wannganaade giɗo mum weeɓaani. Wanngo leydi e  wanngo leydi artii maayaani.” Nduu sawru ina yahda kadi e ngamri (beñce e duƴƴe) boombi e sagataaɓe haa punndi ruuka dow.

SAWRU naale : so ndu fiyaama e buubaa walla mbaggu maa sabar endu yimee  : “naale ko jardugel, so ayarii a totat bannde yara.” Sawru nduu kadi ina amee. Gamoowo oo wonata ko diw-diwnude.

SAWRU gayi corel amerikkee  : ina yimee. “Gay corel Amerikkee.” Ɗoo kadi, gamoowo oo waɗata ko duƴƴe

SAWRU bala dillii  : ina yimee  : “Delel deli maysoo, sawru bala dillii. So sawru bala dillii boombi sahre naayoo, cummba cajoo, ngaree jala kata, ngaree ciññel gujjo. Sagaaaɓe njola leewoo, piya sabaaji ngeewoo.” Kala gamoowo diwat ina doƴƴoo.

SAWRU duƴƴe ina woodi  : ina yimee. “Riddu mo , riddu mo, haa o yanoya cile. Hargu mo, hargu mo, haa o yana e cile.” Ko ɗiiɗoo cabbi welnere njirwintunoo dingire Fuuta kala jammaagu.

Kono musiɗɗo men Njaay Saydu Aamadu, Ngelongal Fuuta wiyi  : “Ciliŋ welni dooli, Ciliŋ ciliŋ welni dooli. Tunguru welni bawɗi ! Tungu nunguru welni bawɗi”. Ɗii cabbi welnere, ko bawɗi e buubaaji ndenndi, etee kadi ɗi noddata boombi e sagataaɓe ko dingire Fuuta e nder e lewlewe jammaaji. Fuuta noon, e wiyde makko  : “fuuta e Kummbaaru, ñaldooru mbooyi, waaldooru jaangol.”

Miijo am ruɗtiima e hanki mo tawaa mi e sahaaji belɗi ɗi moƴƴin-mi, sahtu nde njontaa-mi ndee. So bawɗi tunngii, ɗammbii, njiñcii, cerkitii, kelle boombi poɓɓii, jolɓe naayiima, naaytiima, daaɗe maɓɓe cerii ceekii niɓɓe : “Naayanaade yeellam ina haani kono kadi naaytanaade yellam soofaani.” Fiyooɓe bawɗi ɓamta : “Hiirii! Hiirii ! Piyee kelle ngara. Boombi sahre piyee kelle ngara.” Fiyooɓe buubaaji ƴetta  : “Boombi sahre piyee kelle njahda e buubaji ! Hiirii! Hiirii !”

Boombi ɗii cummbii, mbaɗi kelle dow ina njima : “Eyoo ! Haayoo ! mbiyee eey wela ! Hoɗɓe so on kulii kootee woto ngadde hare ! Wooroo nduu reedu ellee moɗɗo ñale ! Allah  dey ina waawi koɗo sakkoo, waali fawoo dow ! Leewotaako sippirtaake, hol ko addu maa ? Addu maa ko wonde jogo comci e fiyde miñum en ? Kooli hoɓɓe so on kulii kootee woto ngaddee hare !”

Bawɗi cerkita, cerkita. Buubaaji kakka mehre : mbiruuji cimbee, ciñña, nger-ngerta ndiwa, ñippoo e hakkunde dingiral, Geewelaaji, ŋaayelaaji, cowtiiji, ɗi yeeso e caggal, senebaaji kolliree Mbiriyon laarondirii, meerndirii, njowondirii juuɗe, ndikkondirii. Dingiral yaajnaa, yeeɓooɓe ŋaaginii. Sippirooji puɗɗorii les ngoni e ŋabbude, joɓɓi keewi, tihondiral heewaani. Gulaali e luukaali ina njokkondiri, welo-welo ina seeka deedi, Alla ina ñoota. Ndeen juutii, ñaawoowo oo dartini sippirooji ɗii wiyi : “Barigal ŋabbii (montii) yo mbiriyon njoño. “Ɓeen ƴeeŋi, naatti e yeeɓooɓe, njooɗii. Jaajnoowo huutorii paftol mum, dingiral yaaji. Tinaaka, maataaka haa mbiriyal waɗi bukket, seeki yimɓe, fiyi saba yaaɓani fiyooɓe bawɗi e buubaaji, o tukki, o jubbi leydi woodi ko o janngi o tuuti heen o wutti, o biiftii mbaggu njooɗinoongu hakkunde nguu, o sompi hakkunde dingiral yeru, o fawi heen koyngal makko ñaamal. O suuti junngo makko ñaamo ngoo, o dimmbini seeɓnde, yiili feɗeendu, wiyi  : “Ko miin woni mbiriyal mbiruuji ! Ko miin woni jalal mawngal, jabbirgal mawngal, roondee feeca hoore, daasee taƴa codduli ! Teddii roondotaako ! Juutii daasotaako ! Suusi ara, huli abboo dow ! Ko miin woni Saydu Sih saawaande mo saawaani gacce.” Fadel giddi tawi omo darii, tappi mbaggu makko pettal ngu waɗi tuggi-peli, ngu tallii haa ngu yottii yeeɓooɓe, tan gulaali ngulli  : “Ko ɗoo yooɗata ! Jarii ! Jarii ! Ko ɗoo yooɗata !” Fadel yowi Saydu njunngo. Oon fawi joopordu mum e goddol, gursi, gursi. Gulaali ɓamti  : “Saydu warii mo !” Jaajnatnooɗo joñii, naatti e yeeɓooɓe, nde tawnoo kamɓe njaajnan koye maɓɓe. Joom bawɗi en piyatnoo ko wooturu, mbayli sawru, mbaɗtii dembel, bawɗi ngoni e jaŋtaade : “Delel deli mayso, sawru bala dillii !” Ñaawoowo naati nder dingiral, darii hakkunde maɓɓe, reftanii ɓe sarɗiyeeji sippiro haa laaɓi cer, rokki yamiroore yo ɓe nanngondir, ɓe cippira. Fadel ardi doole sorni Saydu junngo, weddii poɓnal hayi dara gasaani ; ɓe pirti corndi ɓe mbaɗi cawndi, alaa ko ɓosi, ɓe ceerti. Ñaawoowo heedi hakkunde, jeertini ɓe. Ɓe mbaɗi heɓi ñugga, Saydu naati e Fadel waɗi ɗum tekal reɗɗu, Fade etii roondaade, tawi omo teddi, jooɗɗini. Saydu wiyi mo ɓilal saddu, yeeƴii e yeeɓooɓe, foɓɓi, yimɓe caati ɗum kelle e kuljinaali, o diwi o diwdi e makko. Kala majnooɗo yiyaani. O weñciti ɓilal tan o waɗi mo e leydi tal ! O jooɗii e reedu makko. Yeeɓooɓe ngulli, naati e dingiral  : ɓee ina ngama, ina njala, heddiiɓe ina ngomsi, ina cunii, won e maɓɓe nii ina ɓiirta gonɗi. Mammadu Faatel Bah wiyi : “So fijo fijii yimɓe noototo, so mbir yanii lammba seerii !” Kaaɗoo lammba ne fusii.

Jallo Muusaa Aamadu