Lasi gollotooɓe SNIM ina cukki naatotaako

0
1760

 

Kala bone baɗɗe, so jam maa ina yalta heen, yo ɗe ñallu mbaala !

Haa hannde Mbiruuji ko ko ndikkondiri, lammba ko ko daɗɗi, gollotooɓe SNIM ina njokki geddere liggey. Ko goonga geɗal laamu ɓuri heewde, kono firtaani ko SNIM yeñtini fof ko laamu jeyi haa ko ina ronka huuɓnude aadi mum e gollotooɓe.

Eɗen ciftora tuma nde Heyyin halfinanoo ngardiigu SNIM, laamɗo leydi e oon sahaa naamndinooma yo o faabo AWO. O holliti tan ko SNIM wonaa “gertogel ngel ɓoccooɗe kaŋŋe”, ngel laamu huutortoo e kala sahaa. Mawɗo leydi ittaani ngardiigu makko.

Majjere ina hela suudu teddundu, ganndal ina mahtoo huɓeere nde alaa ɓale.

Adinooɓe ardaade SNIM ndonnaani Mohammed Abdallaahi wul Wudaa ndee borjeende. Duuɓi 45 jahduɗi e pinal njeñu, mbaawka, karallaagal, kam e ɓooyal SNIM sompude araaraay hurum, kisal e ɓamtaare, nani bonnee, tawi curo alaa, kajo woodaa. Ardinooɓe SNIM, ɓeen jaambareeɓe, heewnooɓe ganndal, anndunooɓe kala gollal ko hurum e fotde foti teeŋtinireede njahii, kono ɗaldii Muritani e sosiyetee keewɗo faayiida, keewɗo semmbe, tammbiiɗo ngooroondi ɓamtaare kam e ƴellitaare ndenndaandi men.

Ina teskaa, tuggi 2010 haa 2014 ko kitaale baɗɗe faayiida sanne, sabu toowgol njaru oogaandi e nder winndere ndee no diidorinoo. Sosiyeteeji oogo mawɗi, ko wayi no BHP Billiton Ostraali, Vale do Rio Doc, Rio Tintoo kuutorii pawnaari mum en ko e wallitde, wellitde e weltinde gollotooɓe, hesɗitinde heen kaɓirɗe gollorɗe, heblude haralleeɓe liggotooɓe, comii heen, fof ko ngam tabital duumingal e ɓamtaare yuɓɓunde gollorde e gollotooɓe mum en.

Sosiyetee SNIM e hoore mum dañii ngeen fartaŋŋe sabu pawnaari mum tolnii e oon sahaa ko e miliyaaruuji 5 dolaar tawi faandaare ndee wonnoo ko miliyaaruuji 2 dolaar. E dow yamiroore laamu mbaɗngu ɓesnge ngee ko nge mum, siifi yo teemedere (100) miliyoŋ dolaar yaltine soodee laaɗe diwooje ngenndi Muritani, toppitoo heen heblo haralleeɓe, kaɓirɗe kam e kuutorɗe jahdooje heen. Haaɗaani ɗoon sabu ɓe ciifi kadi yoo sappo e jeegom (16) miliyaar uggiya yaltine ngam jokkitde boowal laaɗe diwooje mo Najah Major Works mo Ahmed Saalek Saharaawiy halfinanoo, ñaami kaalis haa laaɓi, golle ndarii, tawi alaa kaaloowo. So en mbaɗtii heen gardiiɗo SNIM ko sosiyetee oo jogii geɗe mum fof, gila e ñaamdu, yardu, koltu, nehdi sukaaɓe caggal leydi, e ko ɓuri hulɓinaade wiyeede njoɓdi makko lewru tolnii ko e 7 750 000 mbuuɗu (miliyoŋaaji jeeɗiɗi e teemedde jeeɗiɗi e capanɗe joy ujunere ugiyya).

Mbiɗo goongɗini sinno 10% (sappoɓal) e ndii pawnaari hokkanooma liggotooɓe ina waawnoo ndee wolde waasa woodde.

Rewindtooɓe, joom en ganndal en paamiino SNIM rewaani laawol, haa addi leeltugol keɓal seedanfaagal Iso 14001.

Alaa ko waawaa e baaba muuɗoowo leydi

Wulaango jamma accidtaake gooto, gollotooɓe Nuwaadibu, ndeen paamii kaa ngonka barkinaani, torii laabi limtinɗi jooɗodaade e ardiiɓe SNIM, ndonki, ɓe njoɗɗini reentino yowre golle, ñalaaɗe 25, 26, e 27 lewru feebariyee 2015 tawi ko waktuuji 2 ñalawma kala. So tawii ɓe keɓaani sago maɓɓe ko ɓe geddooɓe golle haa laaɓa ñalnde 02-03-2015, ɓe tawta ɓe Suwoyraat.

Waali mo Daklet Nuwaadibu Mohammed Faal wul Ahmed Yuraa noddi yonaaɓe gollotooɓe (delegeeji) kam e kalfinaaɗo kattanɗe neɗɗiije (Directeur des RessourcesHumaines “DRH”) hono Bah wul Shumaad batu patamlamu. Nanondiral waɗi e dow toɓɓe tati, ngam udditde kaaldigal hakkunde SNIM e delegeeji Suwoyraat.

– Teddinirde daɗɗugol joɗnde delegeeji Suwoyraat ñalnde talaata 03-03-2015, waktu 11ɓo;

– Udditde kaaldigal kakkunde SNIM e delegeeji Suwoyraat ñalnde alkamiisa 05-03-15 waktu 10ɓo;

– Nuldude e yuɓɓinde joɗnde ngam haaltidde e delegeeji liggotooɓe Suwoyraat.

Caggal ciifondiral ngal, ɓooytaani delegeeji Nuwaadibu kollitaa wonde nanondiral ngal firtiima. Ndee ooñaare, e wasre addani Nuwaadibu geddude golle haa laaɓi ñalnde talaata 03-03- 2015.

Kalfinaaɗo kumpital SNIM ina lutti wiyde haa hannde SNIM ina jokki huuɓnude aadi mum e tabitinde fayndaare mum. Kono won ko faamotaako.

Feere lori, naat, mi takko maa

Jaagorgal kalfinaangal petroŋ, jakawe kam e oogo, hono Ahmed Saalem wul Beshiir, e kalfinaaɗo ngardiigu SNIM hono Muhammed Abdallaahi wul Wudaa, njuɓɓinii lappol fayde Nuwaadibu e Suwoyraat ngam yettinde nelal, nelal ngal jaabetaake. E jonɗe maɓɓe ko ɗum ɓe kaali : “ɓamtee liggey nde kaaldigal wooda walla njokke joɗnde SNIM  udda”. Eskey ko ɗum woni haala mawɗo buduru ? Mate ɓe paamaani maaytere (mboofu) SNIM, ko maayde wuro Suwoyraat kam e gure koɗɗe e laawol laana njoordi Suwoyraat haa Nuwaadibu ? Ko maaygol faggudu leydi Muritani, ko uddugol caltiri (filiales) SNIM no ndiidorinoo, ndeke ko maaygol e eggere kisal e nder leydi ndii no woorunoo ? Maa mbiyaa nguurndam jibinande leydi Muritani ko e juuɗe yimɓe ɗiɗo tan woni. Mbele ɓe paamaani so SNIM yeeytaama, wontata ko ɓesnge wofiinge, wofiniinge arani. Mbele coodtoowo ngeen ɓesnge, ina jaɓa roondaade eɓɓaaɗe leydi no woorunoo ? Mbele ardataa ustude, e ɓeydude ɗaɓɓooɓe no nguurdi ? Yo Allah faabo.

So heege warii joom galle, feere feppi bona

Hannde, e Suwoyraat bankeeji, bitikaaji, fitiram golle en fof paayii sabu alaa ko woodi. Ko goonga Saharaa ina jogii geɗal kimmungal to bannge nguura e nder wuro Suwoyraat, kono kadi ko heewi ina ummortonoo e laawol laana njoordi. Waasde ngol woodde, ko firtaare, sabu ko coodgu kiisngu lomata.

En nanii ina wiyee sosiyetee mo Wul Baaya, Meer wuro Suwoyraat toppitinooɗo ndeenka fuɗɗiima ustude liggotooɓe mum.

Hol to meer wuro woni ? Hol to depitee woni ? Hol to senaatoor woni ? Mbele wonaa ɓe cuɓiranoo ko haa ɓe ndaroo ɓe ndadoo, ɓe njoolta hujjaaji suɓiiɓe ɓe ɓee ? Hannde kam en paamii, soklaani ko eɗen njuutnoo heen, sabu mawɗo ina faama ko haalanaaka.

Ko jalooɓe fowru ɓee ngoni warooɓe ɗum

Ndee hare fuɗɗiima juutde walla mbiyen juutii sanne, etee nde alaa poolgu, ko nde ustaare mawnde wonande keɓal SNIM sabu balɗe 30 wona balɗe tati. Gollorɗe SNIM fof kelii, won heen ndariima, laaɗe ndiyam nani e hawngo mayo ndarii ina padi oogaandi mum en. Etee eɗen nganndi kala ñalawma ko yoɓetee heen koo ina ɓurti doole,sabu tolniima e 16 000 dolaar/ñalawma. Hol daliilu mo ardiiɓe njogii haa tiiɗ-koyaagu e mawnikinaare mum en yettoo ɗoo.

Eɗen ñaagoo geno, nde o newnanta en, mbele joom doole, laamɗo miskineeɓe waasnaaɓe, e joom goonga en hono delegeeji, nde mbaawata jooɗodaade, ɓe kaaltida, ɓe nanondira, mbele jam ina dañee, mo woni kala heɓa fotde mum, e dow goonga e hurum, e nuunɗal e musiɗal, sabu SNIM ko jeyi leydi, mbele ndii ndenndaandi ina hisa, ɗifta, wuurta, dartoo, ɓamtoo, ƴellitoo, yeña, yeñña, yeñtina, mbele muritaninaajo fof ina wuura heen, ñaama, haara haa waɗta ahde, tawa ko e dow goonga, hurum, nuunɗal e nanondiral.

Haamiidu Mammadu Bah, Kalfinaaɗo jaŋde catal Fedde Ɓamtaare Pulaar Suwoyraat