Koolol tataɓol Ñalɗi Gostondiral e Naatondiral Pine

0
1768
OUMOU.jpg

Fedde Keew-piniire ngam Kuccam Ndowrowam (FKKN) noddirteende e farayse AMAM (Association Multiculturelle pour un Avenir Meilleur) yuɓɓinii, e gardagol Ummu Suleymaani Kan, hooreejo fedde ndee, koolol tataɓol ñalɗi gostondiral e naatondiral Pine to dingiral keewal pine (espace de diversités culturelles), sara Faawru Jaatiiji Ngenndi (Musée National), tuggude e ñalnde 19 haa ñalnde 21 lewru mbooy 2015  e nder Nuwaasot laamorgo Leydi Muritani.

Fedde Keew-piniire ngam Kuccam Ndowrowam (FKKN) noddirteende e farayse AMAM (Association Multiculturelle pour un Avenir Meilleur) yuɓɓinii, e gardagol Ummu Suleymaani Kan, hooreejo fedde ndee, koolol tataɓol ñalɗi gostondiral e naatondiral Pine to dingiral keewal pine (espace de diversités culturelles), sara Faawru Jaatiiji Ngenndi (Musée National), tuggude e ñalnde 19 haa ñalnde 21 lewru mbooy 2015  e nder Nuwaasot laamorgo Leydi Muritani.

Leyɗeele keewɗe tawtoraama kewu nguu. Afrik Worgo, Dowlaaji Dentuɗi Amerik, Ganaa, Niseer, Niiseriyaa, e Santar Afrik, ngarii kadi kollirii Pine mum en e dow nehdi e hakkilantaagal yiɗde ɓeydoraade heddiiɓe. To bannge Muritani, ari ko Goomu Pinal Fedde Ɓamtaare Pulaar Muritani, rewɓe Sooninkooɓe adduɓe njeeygu comci goobaaɗi, rewɓe fulɓe adduɓe comci ñootaaɗi e cuɗaaje rewɓe e safalɓe adduɓe njeeyguuji ɗi siilaaji kewɗi e nate. Goomu Pinal Fedde Ɓamtaare Pulaar holliri ko wejo defte e jaayɗe gila nde Fedde ndee sosanoo walla nde nde heptinanoo ñalnde 4 lewru suwee 1976 haa heɓi tummbitte ɗiɗi taro cakkitte, jaltuɗe (fuɗɗorde e ɗimmere) ko ɓooyaani e nder ndeeɗoo hitaande. Goomu nguu jokkondirii kadi e denndaangal leyɗeele garnooɗe, heɓii kadi kinnaali e wasiyaaji yimɓe mawɓe ummoriiɓe e nder laamorgo ngoo tawi ko arnooɓe horde golle fedde ndee.

Kewu koolol ngol hurmbitaa ko kikiiɗe alkamisa 19 ndee e yamiroore nulaaɗo Jaagorgol Pinal e Ñeenal biyeteeɗo Mohammed Adnaan wul Beyruuk. Hooreejo Fedde AMAM ndee hono Ummu Kan dañaani tawtoreede sabu wonde e kesngu, ko jooɗiiɗo. Lomtii mo ko koolaaɗo kuuɓal Fedde maɓɓe hono biyeteeɗo Kariima Lahsin Gey. Ko oon yettini konngol e innde makko. Caggal salminde e bismaade yimɓe arɓe, ko ɗum woni ko koolaaɗo kuuɓal oo holliti :

« Faandaare ɗiiɗoo ñalɗi ko newnande denndaangal pine koɗduɗe e  nder Leydi Muritani e pine goɗɗe koɗe gonɗe ɗoo hannde e nder Nuwaasot hollirde keeriiɗe mumen gila e gaaci, ndefuuji haa ñaantule ganniyankooje, ekn). Ko fartaŋŋe kadi rentinde e wootiɗinde yimɓe ɓe iwdiiji ceertuɗi e nder faandaare semmbinde timmondiral  hakkunde maɓɓe ngam gooto heen fof waawa udditaade e ɓeyditoraade humpitooji heddiiɓe ɓee».

To bannge loowdi ɗiiɗoo waktuuji 72, haa hannde e wiyde makko : « maa geɗe keewɗe mbaɗe heen, ko wayi no wejooji, jeewte, seppo ñaantule, coftal ɓalli, naalankaagal e ñeeñal, ekn. to wuro keew-piniiwo ».

O heɓii kadi siftinde wonde FKKN sosanoo ko e Nuwaasot e nder lewru noowammbar 2011. Nde heptinaa  to bannge laamu ko ñalnde 13 lewru marse 2012.  Heewɓe ƴettii konngi ko adii nde nde yimɓe ɓee paatata to les tillisaaji too. 

Ñalnde 20 ndee, ɗum woni ñalawma ɗimmo oo. Ɓuri teskinde heen ko yeewtere gooɓe-jiile, nde tiitoonde : Cukkaagu,  jam e ɓamtaaree.  Ñalnde 21, ko ñalawma tataɓo woni bilngo golle. Yimɓe ɓee ɓuri ardoyde ko kikiiɗe fayde jamma ngam hawritoyde e hiirde salaa-mbaynordi ndee. Nde aadi oo yonti, leyɗeele garnooɗe ɗee fof, kollirii geɗe mumen e yeeso yimɓe. Adii noddeede ko Leydi Gana. Ɓeen ngardi ko e canngitaaje ganni. Ɓe kolliri lawakaagal hanki e Gana no waynoo. Laamɗo ardii, parayseewal jiimi e mum, watulaaɓe ndewi heen. Won heen kolliri ko ngamri, njimri e sormatuuji renndo joolaa en, ko wayi Gammbi e Senegaal. Woɗɓe, wayɓe no Niseriyaa kaaɗi tan ko e haala. Dowlaaji Dentuɗi kolliri tawo ko nokkuuji ɗo mbaɗnoo balle mumen e leydi Muritani hade mumen timminirde geɗe mumen yimre e ɗemngal engele. Won heen kadi ko teelɗuɓe, ngari tan ko ena mbeelnii aaraaraay leydi mumen.

Seppo sukaaɓe rewɓe liiƴotooɓe ngam hollirde hattan e fanniyankaagal ñootooɓe hannde to bannge fento joli e dingiral. Kettuki kesi, Sira-ena yaha-tekke ena caama, ɗum woni ɗo wel maa fof ceŋtaa e kettuki hee, mooftaa, njahraa yeeso. Caggal ɗum ko seedanteeje ndokkiraa wonande yimɓe walla leyɗeele ɗe darnde mumen teskini e sara fedde ndee.

Yimɓe mawɓe ngarii e kewu nguu ko wayi no Ammbasadeer Afrik Worgo, seto ardorde Dowlaaji Dentuɗi, joom-suudu Ammbasadeer Gana, cukko Meer Tafarak Seyna, gardiiɗo Farankofoni catal Muritani, koroowo jaŋde lesre Falnde El Miina Nuwaasot hono Mohammedu Paate Jallo, Jah Abdarahmaani e wayɓe no Alasan Saar en, ekn.

Tesko-ɗen tan wonde koolol tataɓol Fedde AMAM, hay so hawrii e pergitte to bannge ne, waɗii nafooje laaɓtuɗe sanne. Won naftoriiɓe paandaale ɗee no feewi gila to bannge ganndondiral, jokkondiral haa to gostondiral pine e ɗemɗe.

Gelongal Fuuta lollirɗo, Njaay Saydu Aamadu