Koolol pattamlamol rewɓe sooninkooɓe

0
1619

 

Alaa ɗo yahnoo kadi artii ɗo wonnoo. Ko Sooninkooɓe ɓamnoo haawde leƴƴi ɗi koɗdi fof maa mbiyaa ko e ngolɗoo laawol ɓuri. Rewɓe sooninkooɓe Nuwaasot, catal e Fedde Muritaniire daraniinde ɓamtude Ɗemngal e Pinal Sooninkooɓe njuɓɓinii ñalɗi pinal pattamlami ñalnde 19, 20, 21 e ñalnde 22 marse 2015 e nder Nuwaasot.

 

Alaa ɗo yahnoo kadi artii ɗo wonnoo. Ko Sooninkooɓe ɓamnoo haawde leƴƴi ɗi koɗdi fof maa mbiyaa ko e ngolɗoo laawol ɓuri. Rewɓe sooninkooɓe Nuwaasot, catal e Fedde Muritaniire daraniinde ɓamtude Ɗemngal e Pinal Sooninkooɓe njuɓɓinii ñalɗi pinal pattamlami ñalnde 19, 20, 21 e ñalnde 22 marse 2015 e nder Nuwaasot.

Ñalnde 19 ndee, hakkunde takkusaan e futuro, ɓe kollirii geɗe ŋarɗuɗe kaaɗtudi ɗo Faawru Jaatiiji Ngenndi, ɗo ɓe ngudditi golle ɗee. Kala birtinooɗo ɗoon, adii haawde ɗum fof ko no ɓeeɗoo rewɓe nootorii nii. Hay gooto waawaano miijaade wonde ko foti nii e sooninkooɓe ina mbaali e laamorgo ngoo. Dingiral Faawru Jaatiiji nduu ko maa ɓitti haa ronki nawdude yimɓe, mawɓe e sukaaɓe. Kala jettiiɗo ɓe, hakkille mum nattat dogde e keewal ngal, faytata ko e ñaantungal ngal. Haame kay warat ɗum sabu wontata sago mum ko yo gite noogaas puɗ e hoore mum haa yitere fof ndaarda bannge mum hakke e ñaantungal ngal ŋarɗude. Goobu fof meeɗnoongu woodde, holliraama e sormatuuji ceertuɗi ƴoogaaɗi e nehaaɗe diiwanuuji sooninkooɓe gila e baka, rommbal, folmaat, faata, baaye, cuƴƴo, yooni, takka haa e daago. Eddaaji cakkaaji ne, gila e ɗal-wala haa e medda, alaa heen ndeke ko ɓee rewɓe mooftaano.

So Alla wallii neɗɗo kadi haa naatii to nder huɓeere to ñameele ɗee ngoni too, nawtat laamu to Alla. So a yiyii ɗii ndefuuji no peewniraa, keewal e cinkal tuggan maa Demmba ɓittere, ñiiri e liɗɗi, baddaas, lañaa-ɓaggaa, liɗɗi cahaaɗi, liɗɗi juɗaaɗi, maafe laalo, ñiiri e teewu, kodde ñebbe, cooke baɗɗe njuumam, cooke ɗe ngalaa njuuman, tufulla, laru bettel, ceŋle iirte, gosi yaali yari-ŋoŋa, hey-jala, mbaƴƴungu, kodde urle, kodde cahe, kodde cuurtinaaɗe, caakri, lacciri e haako, kunnjali, baasi haa e lacciri e buudi, mbiyataa ko alaa ɗo gawri heddii e nder Muritani alaa ko haali kay e Nuwaasot. Etee kadi ɓe njejjitaani jaaɓe, njooloondi jaaɓe, geellooje, njooloondi geellooje, gijile, ɓohe e conndi mum haa e jaɓɓe e jaaɓe ko jiidaa e ndeelameeje jareteeɗe ko wayi no tufam kosam, follere, ɓohe e ñamako leydi(jinnjeer). To bannge ɓale nokku oo, kala ɗo yitere yani, hawrata ko e nate ŋariiji hanki gila nde keesal e leeral njiitaaka. Ɗo nate ngalaa fof, ko kosiiji e gude cañaaɗe ngoni ɗoon.

Ñalɗi Rewɓe Sooninkooɓe ndañii wune no feewi sabu yimɓe mawɓe tuugnorteeɓe walla yontaaɓe tamɓe hannde coktirgal mbaawka e nder leñol, alaa heen kattaaɗo haa ñalɗi ɗii njoofi. Tuggude e Gaani Jaawara, Laaji Tarawoore, Mammadu Dallaa Jankaa, Daramaani Sinngalle Kamara, Basiiru Jagana, Haawa Pappa Njaay, Ñumma Baccili, Yaxare Sumaare, Gulo Ganndeega e woɗɓe ɓe en mbaawaa limtude, mo woni heen kala so ena ara, addorat ɓesngu mum.

Ñalnde 20 ndee ko ñalawma wejo to boowal OMVS hakkunde ko yeeyetee e ko yeeɓetee, gila subaka haa hiiri. Won geɗe ɓooyɗe ngaddaa ɗoon e wejo ngoo ko gila mawɓe ko sukaaɓe. Ñalnde 21 ko aadi hakkunde rewɓe sooninkooɓe e suka naalanke, jooɗɗo, jiɗaaɗo, belɗo daande biyeteeɗo Demmba Tannjaa to Galle Sukaaɓe Kiiɗɗo. Hay ɓurɗo ittaneede nemso e jaayndiyankooɓe waawaa sifodaade ooɗoo jamma haade kay wonaa neɗɗo yiyri yitere hakkunde ngamri, njimri, ñaantungal e juurgal. Hakke e weltaare, ñalawma alet 22 oo yantinaa e ñalɗi ɗii, mbelemma jokki.

Rewɓe Sooninkooɓe Nuwaasot kaalii haala mumen kadi mbaɗii ko fulɓe mbiyata koo: “waawɗo waɗde, so waɗanii hoore mum, ŋakkintaa”.

Gelongal Fuuta lollirɗo, Njaay Saydu Aamadu