Ɓorƴitgol Leyɗe daande mayo : Jom leyɗe en njaɓaani

0
1711
darelbarka_IMG_0010.jpg

Karalaat Wullu Njaay.  Ñalnde 17 abril 2015 fotde 600 neɗɗo (rewɓe e worɓe, sukaaɓe e mawɓe) ceppii to Daarel Barka ngam salaade tottugol leyɗe mum IAIDA (Institution Arabe d’Investissement et de Développement Agricole) hono Njuɓɓudi Golle Aarabeeri ngam Ƴellitaare Faggudu.

Karalaat Wullu Njaay.  Ñalnde 17 abril 2015 fotde 600 neɗɗo (rewɓe e worɓe, sukaaɓe e mawɓe) ceppii to Daarel Barka ngam salaade tottugol leyɗe mum IAIDA (Institution Arabe d’Investissement et de Développement Agricole) hono Njuɓɓudi Golle Aarabeeri ngam Ƴellitaare Faggudu.

 Ɗeen leyɗe ngoni ko e nadde wiyeteende Karalaat Wullu Njaay. Jeyi ndi ko yimɓe hoɗɓe e gure Regba 1 e Regba 2 e Regba 3 e Foonde Maayel e Anndaluus e Jamaa, Buur Waalo, Buur Jeeri, Badr, Jedde, Bagdaad, Wuro Aali Geelel, Miftaah el Khayr, Wiyaam, Basra, Siñtaan Jamaa, Daar Nayiim, Daarel Barka, Jaw Raneere, Mbooyo, Buur Gamaaji, Leeraaɓe… Ɗee gure fof ko ɗoon e saraaji Daarel Barka ngoni. Ina wayi no laamu Muritani ko ko hasi nokku oo fedde kaal-ɗen dow ndee ngam remde heen soble e pompiteer, tawi ɓamdaani e yimɓe nokku ɓee e joom en leydi ɓee. Ina wiyee AAID wersii laamu nguu fotde 500 miliyoŋ dolaar.

Ko noon ne kadi gure komin Haayre Mbaara, neldirnoo lappol keñorangol to Nuwaasoot e darorɗe abriil 2015, ngam luulndaade ɓorƴitgol nokku gonɗo hakkunde Haayre Culal (bannge fuɗnaange) e Wocci (bannge hirnaange). Oon nokku ina anndaa jeyi ɗum (walla kam tawaa heen) ko gure Haayre Mbaara, Haayre Golleere, Wocci, Seeno Busooɓe, Bolol Doggo, Sabbu Alla, Jañnja, Awoynaat, Wuro Sunna, Weendu Mbabba 1 e 2, Ɓunndu Mammadu Muusaa, Beelel Uurngel… Yimɓe ɓee kollitii wonde gila dawaa dawi , Ehel Bakkaar en  e Woccinaaɓe e Wulaad Nogmaash en ina nguurdi ɗoon e jam e deeƴre. Jooni, so laamu, rewrude e haakem, wiyii ina « teettaa ɗum totta Subaak en moolinooɓe ɗoon ndiin leydi, ko yiɗde jiiɓde yimɓe ». Ina wayi no boom maslahaa dañanooma gila 1981 hakkunde fooɗantooɓe jeyi nokku oo, ñaawoore waɗaa, kono ronkaa yo tabitine gila ndeen, sibu fotɓe ɗum tabitinde ɓee toppitaaki ɗum, walla njiɗaa ɗum.   BAB