CPI seppii Umar, kono yahaani

0
2290

Umaar El Beshiir, hooreejo Sudaan, yaltii kadi ɗo fotnoo loggaade. Ɗuum ko caggal nde ñaawirdu Pretoriyaa weddii haɗoore mo yaltude leydi Afirik bannge worgo, tuma nde o arnoo nootitaade batu kuuɓtodinngu 25ɓu fedde Ngootaagu Afrik (UA), jooɗinoongu tuggude 7 haa 15 lewru suwee 2015 to Johanesburg. Nde teleeji kolliri mo to pottital too, omo jooɗodii e laamɓe arnooɓe tawtoreede ɓee,

Umaar El Beshiir, hooreejo Sudaan, yaltii kadi ɗo fotnoo loggaade. Ɗuum ko caggal nde ñaawirdu Pretoriyaa weddii haɗoore mo yaltude leydi Afirik bannge worgo, tuma nde o arnoo nootitaade batu kuuɓtodinngu 25ɓu fedde Ngootaagu Afrik (UA), jooɗinoongu tuggude 7 haa 15 lewru suwee 2015 to Johanesburg. Nde teleeji kolliri mo to pottital too, omo jooɗodii e laamɓe arnooɓe tawtoreede ɓee,

 omo moosa, moosaali ɓurtuɗi, maa mbiyaa ko belaa mawɗo o ardi. Ñaawirdu nduu yiɗnoo ko huuɓnude yamiroore manndaa Ñaawirde kuuge winndereere (CPI) bayyinoo, sabu tuumeede mo warhoore e waɗbonaagu ɓurtungu nder fitinaaji jooɓiiɗi piɗtaali limtilimtinɗe e hitaande 2003 to Darfuur, hirnaange leydi Suudaan.

« Amin mettini no feewi ko laamu Afirik worgo waɗaani fodde mum koo, so tawii ko jaggude mo, rokkita mo Ñaawirdu kuuge winndereewu ; amin njoginoo yaakaare no feewi e laamu nguu, kono noon ngu luulndiima jikke e ko ngu siifondiranoo, so tawii ko fotde jaggude mo. Etee Ngenndi Afirik worgo jeyaa ko e terɗe cosɗe fedde CPI nde », hono no Jams Estuwart (James Stewart), cukko porokireer Ñaawirde toownde CPI too wiyiri nii, ñalnde 15 suwee 2015.

Balɗe seeɗa ko adii pottital 25ɓal Afirik bannge worgo ngal, Meeteer Sidiiki Kaba, kalifu leydi Senegaal toppitiingal ko yowitii e Ñaawoore, jiiloowo golle goomu ngenndiije terɗe ciifɗi nanondiral ‘’Room’’, lawɗinoowal fedde CPI ndee, hollitiino e nder haalannde yaltunde ñalnde 13 suwee 2015, wonde ko « ina woodi jamirooje ɗiɗi gummoriiɗe e CPI mbele nanngugol Umar El Besiir potɗe siyneede, ko ɗuum waɗi Afirik worgo ina foti waɗde peeje fof ngam nanngude mo. » Ñaawirdu Pretoriyaa nduu ne, hollitii wonde « Ngenndi Afiriik bannge fergitiima no feewi, yaɓɓii doosɗe, tuma nde salii siynude yamiroore ndee ».

« Won ko CPI nafata » ?

 Koragol huuɓnude teeɓtagol ngol, hay so jogiima mbaydi teeɗondiral semmbeeji, jaggiraaka ko ɗum njomngu to bannge fedde CPI ndee. Kono jooni, hono no Jams Estuwart wiyiri nii, woni garwaniiwol ko Ñaawirdu leydi ina enndinee marde e nder keeri ngenndi mum, laamɗo leydi gonɗo tawo e jappeere laamu, tuumaaɗo bonannde, dow yamiroore CPI. Ɗuum, e wiyde makko kanko cukko hooreejo porokireer oo, ina fira wonde Fedde CPI won ko firti. Kono ko wonande holi oon ?

Mbele wonaa seekannde mawnde heɓtiinde Afirik bannge worgo ndee, heɓtii doŋre Afirik ndee kala e kuuɓal ? Leydi ndii ina hollittunoo e kala tuma, wonde ina jogii ñaawirdu mum e ñaawgol mum keeringol. Kono cifti-nen, ko Kosazanaa Dlaminii Zumaa, meeɗnooɗo wonde jaagorgal geɗe caggal leydi ngenndi “Timtimol”, ngenndi Nelson Manndelaa, woni hannde jiiloowo Goomu fedde Ngootaagu leyɗe Afirik nana hakkunde fulla e taande.

Hooreejo leydi ndii Zakob Zumaa haaliino e yeeso Adunaaru nduu kala, yawre mum e innde mum, e innde fedde UA ndee kala, ko e nder hitaande 2013 wonnoo. Nana wona jooni dumunna juutɗo, ko daaɗe puɗɗii wonde e furƴinde fedde CPI ndee, nder tippudi golle mum. Aɓe koddiri, ko ina wayi no Ñaawirdu ndu sosanaa tan ko afirikinaaɓe, ellee ko kañum en tan ngoni waɗ-boniiɓe e nder winndere ndee kala. Hitaande maaynde ndee, hono debbaajo Mayitee Mashabaan, jaagorgal toppitiingal ko yowitii e jotondire ngenndi Afiriik bannge worgo, bayyiniino : Ñaawirdu toowndu CPI nduu ina woofi gollal ɗaminanoongal e mum ngal, ndu heddaaki so wonaa e koyɗol muumo. Ko ɗuum waɗi, e wiyde makko haa jooni, jotondiral e fedde ndee ina foti yuurniteede sanne.

Ko e ndiin mbaydi, e nder jookli pottital ngal, hay sinno “jotondiral” e ñaawirdu toowndu CPI wonaani e ginol golle joɗnde ndee, baŋ-yoo-baŋ, ko ɗuum tan raaktetenoo, ko ɗuum ñuumbundirtenoo. Wonande Josef Chilenngi tergal dowrowal nder Goomu e nder fedde UA toppitiingu ko yowitii e faggudu, renndo kam e pinal, oon kam sadditi ngal ko dow : « Ngenndiije terɗe ñaawirdu CPI ndee, ina mbaawi yaltude nde, so tawii waylowaylo luggiɗngo feewanaaka. Doŋre Afirik ndee ina anndiraa ñaawirɗa mum, ɗowngu mum, kam e jojjanɗe aadee dewɗe laawol. Ɗuum noon, alaa ñaawirdu gannabayanteewu jogorndu arde yerɓinde nguurndam amen politik, faggudu, maa renndo ».

To Afirik bannge worgo too, lannda ngonka e laamu kaa e oo sahaa (ANC), kam ñiɓii tugaaje mum gadane kollitooje wonde fedde CPI ndee nattii jogaade ɗoon darnde ! Lannda kaa waɗii eeraango nde ɗowngu laamu yeewtata heen ko yaawi to parlamaa.

Jooni kay heddii ko holi no Afirik worgo ndeŋkortoo e tuuba mum horde baa, sabu alaa e sago, ngenndi ndii adda dalillaaji paamnooji winndere ndee, holi peke e peeje ɗe Umaar El Besiir waɗi walla waɗde e laamu nguu, haa yalti leydi ndii, hooti ko adii nii ko batu nguu ina gasa ? Ñaawirdu Pretoriyaa nduu, tuma nde waɗi gollal haa timmi ndee, holi no laamu nguu jaɓɓorii yamiroore teeɓtaade mo ndee ? E oo sahaa, Ñaawirdu Pretoriyaa nduu rokki ɗowngu laamu nguu tan yontere wootere mbele jaabtaade naamnde ɗee ? Eywa, so wonaa ɗuum noon ? Holi baɗte jogorɗe wonande leydi Afirik worgo, tuma nde luulndii yamiroore ndee ? Ko waawi heen wonde fof, Baruyel kam nana cuuɗi mum en forti koyɗe mum. Mbele hankadi o waɗtataa ɗeŋƴaade ɗanle caggal leydi makko ? Pulaar kam ina wiyatnoo « koyngal e mboddi, so ina ndoga e leydi, maa meeɗ nde kawri ».

   Dooro Gey-Boobo Loonde