Raddo : kerooje ( 2 )

0
2805
384737_490479987647267_1791552721_n.jpg

Tesko-ɗen e ɗiin dummunnaaji, fulɓe ɓurnoo waawde huutoraade ko fetelaaji ɗi eddaaji ceertuɗi, fawaade e ko waañetee : ina e ɗiin fetelaaji ɗi ɓe innirnoo : bulannde buuta, ko fetel  ñiibi, lonka goro, fetel Gabi, lonka dewo, fetel koobi e jawi, loosi goro, fetel tewdi, loosi dewo, fetel bille, garde ko mo jaawle, hawli mo pooli, ekn. Walla so tawii ko o daddoyoowo, o huutoroo laañal, mbaangu, maa dawaaɗi raddo.

Tesko-ɗen e ɗiin dummunnaaji, fulɓe ɓurnoo waawde huutoraade ko fetelaaji ɗi eddaaji ceertuɗi, fawaade e ko waañetee : ina e ɗiin fetelaaji ɗi ɓe innirnoo : bulannde buuta, ko fetel  ñiibi, lonka goro, fetel Gabi, lonka dewo, fetel koobi e jawi, loosi goro, fetel tewdi, loosi dewo, fetel bille, garde ko mo jaawle, hawli mo pooli, ekn. Walla so tawii ko o daddoyoowo, o huutoroo laañal, mbaangu, maa dawaaɗi raddo.

Piren pecce raddooji

Raddo gooto (waaño). Ɗuum ko neɗɗo gooto tan ƴeftata njogitaari mum yaha ina yiyloyoo cakkudi.

Raddo dawol. Ɗoo ko yimɓe wuro maa sagataaɓe mum ndentata njaha raddo, ina nganniyii joftude (ɓe mbaalataa).

Raddo naato. Heewi raddeede ko jeelli, canngalle walla noodi. Ngoo raddo ko e nder ladde e nder gasɗe waɗetee. Ko adii fof ko humre waɗetee, joom mum naata e nder ngaska kaa tawi ina nawori ɓoggol, wona e memmbaade haa heɓa hoyre mbaroodi ngonndi nder ndii, fiila heen ɓoggol, walla haɓɓa hunuko mayri. So o gasnii o haɓɓa ɓoggol e koyɗe mayri walla e koyɗe kullel ngel, o yalta o yamira wonɓe boowal ɓee yo pooɗ .

Raddo ñogo. Waɗetee ko caggal juulal futuro. Yimɓe paya ladde teskoyaade nokku jofgol jaawle. Ɓe kirnda, naange mutoya ɓe toon. So niɓɓiɗii, kala higgeere ina hasii tawata ko jaawle ngoni ɗoon, ɓe pella ɗoon. So tawii aɓe ngonndi e dawaaɗi, kala jaawngal pellangal saami reegi, dawaaɗi ɗii ngabboo ngartira.

Raddo baalooji. Gure koɗduɗe, ndenndi ladde, nannga ñalngu raddo. Ɓe kirnda, ɓe mbaala e ladde. Ɓe mbaɗa lanngu (lasol),  ɓee kooloya dow, ɓeya kooloya les, ɓe ngona e sammude tawa aɓe nanondiri e nokku ɗo ɓe kawritoyta. Aɓe njogii mawɗo gardiiɗo raddo ngo, ina wonndi e humre mum ngam faddinnde ɓe. Ko dañaa heen fof feccee hakkunde gure ɗee fof.

Raddo lulnde (geymeere). Raddooɓe ɓee luloytoo ko ladde tawa ina nawori daabaaji mum en e dawaaɗi raddo. Aɓe mbaawi wonnde toon dumunna juutɗo (yontere fayi dow). Kala ko ɓe mbari, ina waɗi tebbaan en (renndinooɓe, seelooɓe, reenooɓe teewu nguu). So ɓe ngarta, ɓe ndimnda ceeli teewu ɗi, ɓe paytira wuro.

Fannuuji Kerooje (Jimɗi waañooɓe)

Tiitoonde ɗeen jime ina keewnoo njaanjeendi. Kala heen yimre, ina teskee konnguɗi puɗɗorɗi ɗi keewaani mbaylaandi so ummiima e yimre feewde e yimre woɗnde.

Bismillaahi Arrahmaani
Giɗo Allah mo rokki mi nguru gool
Giɗo Allah mo rokki mi nguru gool yoo
Ko tirdu mi baggel weetndoogo
Baggel mbamu jaawle

E oon sahaa ina woodnoo njeenaari teddundi, korsinaandi, tottetenoondi baañoowo cuɓaaɗo e nder maɓɓe, tawi ko sabu jaambaraagal mum, muñal mum e peewgol mum junngo, tawa kadi sifaa mbaawka mum ina softina, ina hirjina haa teeŋti noon sukaaɓe. ɓe mbiyi :

Miin koy mi rewii e ma
Miin koy mi rewii e ma
Kaaw am baañaan
Mo rewi e maa yoolo
Mo ndew-ɗaa ɗaanotaako
Allaahu Akbar joom am.

Ndeen yimre ina addana suka pullo ɓeydaade jarribeede e nguurndam waaño, e weltaade so tawii nanii ñalaande jangtaande e baañaawo, e ɓetde jaambaraagal mum. “Mo rewi e maa yoolo” ina addana ɗum kadi anndude rewde e baañoowo ina wonndi e dakamme mawɗo. “Bagel wetndoongo”, “bagel mbamu jaawle”, ko noddaandu ndu aldaa e duttal, saanga nde demoowo (fuutanke) muuyaa mawnineede, yiɗata ko innde mum jangtee. Hono no :

Umar Aamadu Maymuuna
Gorko mo Baari e yooli laana
Bari nanaa woondu
So wonaa kelle e kuljinaali boombi.

Pecce kerooje

Kerooje ina peccoo e pecce ɗiɗi : feccere  conngi (jimɗi waañooɓe) e feccere yimoore dawaaɗi raddo.

Yimre dawaaɗi raddo

So lella meenii, huunii
Soko lella meenii, huuniima
Saanga nde seele rewi e mbeelu haayre
Nde jaane rewi e toccoonde
So duni koy ñaayaama
Ñaayngal ngal laggaani.

Ina e sahaaji so baggel keekuta jaawara mo Njofaan Jookee e nder diiwaan Booseya honngii, dawaaɗi ɗii fof njerminto, ngona e laawaade, ɗi taaroo mo. Ɗoon o toƴƴa daande omo jata dawaaɗi ɗii. O wona e wiyde :

Ko kali ngoodi doole
Ko cewɗi ngoni dogooji
Ko moreeji njeyi mbaami
Ko juutɗi njeyi jolɗe
Kono ko daɓɓi njaawri jaawle
So jeeri sumii deegooje ndeegii
Mo alaa ƴeɓooru waalda e haame
Mo alaa ƴeɓooru kay waalat ɗaanaaki
Sabu mo alaa seele seelotaako
Mo alaa jaane jaanndotaako
Mo alaa sooyru sooynotaako
Mo yiyi seele darngu buulo
Mo bukkel dow laaci
Mo yiyi jaane ɓawla hunoko
Gooboo cegeneeji
Ndane sammba e aarabel dawaaɗi.

Yimre baañoowo

Jimoowo o wona e wiyde:

Daddo baro mo ñaamaa teewu daande
Miin koy mi ñaamii caaynaandi
Mi ñaamii cide beeli
Jannde beeli e balaaje mayo
Kibboo ! Gooto joom wutte ooli,
Mo tuba ooli
Mo kufunaaji gelooɗe,
Kanoyel barbuubi
Joom nano winndaango,
Mo ñaamo tanngilaango
Junngo maa wonaa ñaaku
Wonaa ɓalndu ñaaku
Kono ñallataa jumaani
Hiirataa nawaani
Waalataa liiraani cawgu.

Baañoowo oo wiya :

Sinno wonaa mo rewi ɗi jalee
Mo woppi ɗi waalda e saayna
Maa mi rew e buuli Allah
Buuli annabiijo allah
Buuli kaaw men kuumeen
Ɗi ndewii ɗoon naane
Ɗi ngalaa gaynaako
Ɗi ñemmbaa baawo
Ɗi ndarii ɗi ndartindii
Ɗi nduŋii ɗi nduŋkilii
Ɗi piiptii ɗi mbilli laaceeje
Foti e kibboo turiima
Kibboo sorii e kooli
Waabii e nammaade
Gitel woowi seede
Ɓernde duri e miijo
Peɗeeli kooti e dawaaɗi
Mikiñeeji kimƴi,
Simin waɗi sowti
Ladde wonti pooye
Kural jogii e wirngo ngaari
Ngaari turii tuuɗi
Ndi turii kadi ɗi tuuɗi
Ndi ƴakki ɗemngal ndi ɗigginaani
Gele ngaari njeewti koode
Korsundi koy yanii
Ndi jaalel kuumeen
Sammba sigaa daaguraan
Bajjo ñalla sonnganaaka

Haamiidu Mammadu Bah, Catal FƁPM Suwoyraat
Ina jokki