29 ut 2015, Suwoyraat siftorii Murtuɗo

0
1874

En njettii geno nde newnani en haa mbaaw-ɗen tawtoreede, ñalnde 29 ut 2015, hiirde ɗiɗmere sukaaɓe Mbaañ Suwoyraat, ngam siftorde oo gorko pullo, mbaɗɗo nguurndam mum fof e hare ngam ɓamtaare leñol. Murtuɗo wiyatnoo : « neɗɗo so anndaa pinal mum, taariik mum, iwdi mum, anndaa allaahu mum, ina ŋakkiraa neɗɗaagu tawo ». Gawlo miskineeɓe ina heewnoo wiyde : « neɗɗo hoto toppito wutte e wuttulo mum tan, haa yejjita diine e fotdeeji mum ».

En njettii geno nde newnani en haa mbaaw-ɗen tawtoreede, ñalnde 29 ut 2015, hiirde ɗiɗmere sukaaɓe Mbaañ Suwoyraat, ngam siftorde oo gorko pullo, mbaɗɗo nguurndam mum fof e hare ngam ɓamtaare leñol. Murtuɗo wiyatnoo : « neɗɗo so anndaa pinal mum, taariik mum, iwdi mum, anndaa allaahu mum, ina ŋakkiraa neɗɗaagu tawo ». Gawlo miskineeɓe ina heewnoo wiyde : « neɗɗo hoto toppito wutte e wuttulo mum tan, haa yejjita diine e fotdeeji mum ».

Hikka ko hitaande ɗiɗmere yuɓɓinaande ɗoo e Suwoyraat ngam siftorde Baaba Leñol. E nder ndee hiirde ko faayodini yiyaama, hoɗɓe heewɓe nootitii ma e mayre, pelle pine keewɗe ngaddii balle e balle mum en. Nde Qur’aan udditiraa hiirde ndee, tawi ko ceerno Mamma e daande mum welnde yuumtude, janngani en Aaya timmuɗo, sabu eɗen nganndi oo pullo tedduɗo, kañum fof e daranaade jeytaare adii ardinnde ko dewal Allah.

Refti heen ko konngol bismaango hoyreejo goomu pinal Mbaañ Suwoyraat hono Ceek Umar Joob. O hollitii wonde, hay sinno ko kamɓe njuɓɓini hiirde ndee, ɓe njeyaa nde ; ko fuutankooɓe fof njeyi nde sibu Mammadu Sammba Joob alaa ɗo jeyaa, ko ngenndiyanke mo himme mum woni : filñitinaade potal e nuunɗal e riiwtude majjere, daranaade ndimaagu, wartanaade ƴellitaare pine e jeytaare ɗemɗe.

Nii woni hiirde ndee udditaa, nde fuɗɗorii jime e jimɗi, tawi ko naalanke leñol, jiɗɗo pinal , korsinɗo Murtuɗo, baɗduɗo aadi e leñol ngol ngam tawtoreede kala hiirde ngam siftorde Murtuɗo Joob hono Yahyaa njaay lollirɗo Almuudo leñol.

Caggal ɗuum pelle pine Suwoyraat e nootitiiɗe e hiirde ndee , naatiri dingiral wootere wootere. ɗeen pelle ngoni : – Goomu pinal sukaaɓe mbaañ (yuɓɓin ɓe hiirde nde ; – Goomu pinal sukaaɓe daawalel ; – Fedde pinal sahnga moli baaraaɗi ; – Fedde pinal jallungol pulaagu.

Tesko-ɗen pelle pine ɗee fof, ɓuri waɗde tinndinooje mum en ko e nafoore jaŋde, kam e wuurtin’de pinal. Ɗe mbaɗii ko haani, sabu baaba leñol seerataa e haalde e waajaade yo yimɓe ɓee ndutto e pinal mum en, mbiɗta ngal, mbinnda ngal, njannga ɗemngal ngal mbele leñol ngol ina yahra yeeso.

“ Ina jeyaaa e teddiniraaɓe hiirde ndee, suka men baɗoowo  rap hono System Umar Daawuuda Gey. O waɗanii en jime mbaɗɗe faayiida, heen wootere ko Fuuta, ɗiɗmere ndee ko gawlo miskineeɓe.

En mbaawa yejjitde mawɗo men Umar Hammaat Datt, gadoriiɗo siftinde hanki men, caggal ɗuum tonngani en nguurndam Murtuɗo joob. Hanko mawɗo men Umar Hammaat Daat, caggal nde o sifanii en golle Murtuɗo, o ruttii o firani en maanaa kosam, ɓirdugal, e burgal.

O fuɗɗorii ko andinde en fulɓe ina mbiyatnoo : Allah adii tagde ko nagge, o rewni heen debbo, caggal ɗuum o tagi pullo. Debbo wiyaa yoo reen nagge, pullo halfinaa debbo.

Hoyreejo catal Fedde Ɓamtaare Pulaar Suwoyraat hono Umar Muusa Sih siftinii en wonde Mammadu Sammba Joob waɗi nguurndam mum fof ko e hare ɗemngal. Ɓayde hare makko wonnoo ko yo ɗemngal Pulaar jannge, huutoree, o ñaagiima yo leñol ngol janngu. Nde tawnoo Mammadu Sammba Joob ligganii ko yimɓe fof, goomu pinal Dinndee (sooninkooɓe) ngaddii ballal mum en haa timmi, ɓe njimii, ɓe ngamii, ɓe mbaɗii heen njalniika, tawi fof ko e pulaar e sooninkoore. Nde tawnoo aɓe kumpitii wonde, Murtuɗo haa maayi haɓantonoo ɗemɗe ngenndiije fof.

  • Nootitiiɓe e hiirde ndee ko ɓeeɗoo :

– Sukaaɓe Mbaañ Nuwaabibu waɗooɓe rap hono Rooniiɓe jam, ngaddi jam , mbaɗi gollal ngal yejjitaake.

– Faati Joob ina jeyaa e adduɓe ballal to bannge jime e jimɗi. O ruttii teddungal e banndiraaɓe walluɓe en haa hiirde ndee waawi woodde, o ruttii kadi teddungal e sukaaɓe Mbaañ Suwoyraat tammbiiɓe geɗe ɗee haa kuuɓi.

– Jeynaba kayyaa ina jeyaa e tawtoraaɓe hiirde ndee. O addii ballal timmungal, etee o siftorinii en ko heewi, nde tawnoo ɓiy Kayyaa Joob so nootitiima e hiirde wayde hono nii, ruttat hakkillaaji to woɗɗi. Sabu alaa mo humpaa nde Murtuɗo darni KAABA PULAAR  to Mbaañ, wonnoo ko e gardagol giɗo makko, musiɗɗo makko, cukko cukkanɗo mo kala kala, ɓiy yumma  makko, cirridiiɗo makko, hono Abdullaay Sammba Joob, lollirɗo Kayyaa Joob.

– Goomu Pinal Mbaañ Nuwaadibu ina jeyaa e nootitiiɓe e nguu jammaagu nguu. Yo Allah yoɓ ɓe moƴƴere sabu en njiyii ballal maɓɓe to bannge pinal, jime e jimɗi pulaar.

– Tawtoregol musiɗɗo men, giɗo leñol, jaayndiyanke pellitɗo, guurɗo wuurani ɓamtaare leñol fulɓe hono Sammba Bookara Bah hokki hiirde ndee wune. Nde o ƴefti konngol, alaa keddiiɗo e hiirde ndee mo weltaaki. Sabu o siftorinii en ɗo o rewdi e Murtuɗo, kono kadi o anndinii nanondire e miijooji kollitanooɗi ngam mahtaade KAABA PULAAR. O ñaagiima nde pelle njuɓɓinooje kiirɗeeli ngam siftorde baaba leñol, yo pottitoyat Mbaañ, mbele eɓɓaaɗe ina ƴeftee, ngummo ɗen e haala, payen e golle. ɗum ɗoon noon riiwtataa yuɓɓinde kiirɗeeli e nder gure ɗe ngoni ɗee. E nder  hiirde ndee njelaari paytundi e ɓesngu Murtuɗo, e mahtagol Kaaba Pulaar waɗaama. En njettii geno, nde o walli en haa hiirde ndee yahri no fotiri. En njettii fuutankooɓe nootitiiɓe e noddaadu leñol, noddaadu sukaaɓe Mbaañ Suwoyraat, e gardagol Seek Umar Joob. Yo Allah yoɓ ɓe moƴƴere, ɓe njaaraama.

Yoo en mbaɗtu nii kadi mo wuuri.

Haamiidu Mammadu Bah, Catal suwoyraat FƁPM.