Internet : hol ɗemɗe jogorɗe daɗde ?

0
1697
carte-des-langues-par-pays.png

Ngon-ɗen hannde ko e yonta ɗo ɗemɗe keewɗe ngoni e maayde, sibu, so ɓetaama, “jonte ɗiɗi kala won ɗemngal nattata huutoreede.” Hol ko foti waɗeede ngam faddaade maaygol ɗemɗe e oo yonta internet ? ” 

Hol ɗemɗe luutoytooɗe e internet ?

Ina anndaa ngon-ɗen ko e yonta maaygol ɗemɗe keewɗe, sibu, so ɓetaama, ɗum wayi ko no wiyde wonde jonte ɗiɗi kala won ɗemngal nattata huutoreede, kadi, feccere e ɗemɗe keddiiɗe ɗee ko paayanaaɗe ñifde e nder ɗiiɗoo duuɓi teemedere. Kono, hay ɗuum, won annduɓe mbiyi ko seeɗa heen, sibu maɓɓe teskaade ko seeɗa e ɗemɗe winndere ndee ƴellittoo e nder internet.

Ɗemngal wiyetee maayii ko nde cakkitiiɗo haalde ɗum maayi. Kono ndeen maayde ina jogii maale, ko wayi no nattugol ɗemngal huutoreede e nder njulaagu walla politik, yimɓe nattude rokkude ngal faayiida, walla sukaaɓe waasde haalde ngal. Ganndo gooto ina wiyee Andras Kornai (to Duɗal Gannde Hongiri) wiyi « baasgol ɗemngal huutoreede e nder internet ina yaawna ɗeeɗoo maale kala ». Yeru, 287 ɗemngal ina njogii defterdu Wikipeja mum en coftuɗe ; ko ina sowoo ɗum yiɗi sosde ɗum. E wiyde makko « denndaangal ɗemɗe ƴellittooɗe e nder internet ina kollita sokla sosde derterɗi mum en wikipeja ». Yoga heen ngoɗɗoytaa sibu ko horsinɓe ɗum en tan, walla e hatanteeɓe mum en seeɗa tan nguurni ɗum en.

Ina waɗi leƴƴi paamɗi nafoore internet wonande ɗemɗe, yeru, haalooɓe ɗemngal biyeteengal Katalan timmaani miliyoŋaaji 10 neɗɗo, kono wikipejaa maggal woni sappo e joyaɓo (15e) e nder winndere ndee ; angal jogii fotde 1 600 winndooɓe softuɓe (pulaar jogaaki ko ɓuri ɗiɗo walla tato). Ɓe njaggiri ɗum ko no huunde daɗndoore pinal maɓɓe nii. Ina waɗi ɗemɗe ɗe ndañaani ɗuum. Yeru ɗemngal Piyemontuwaa (Le piémontais), ngal miliyoŋaaji ɗiɗi haa tati kaalata to rewo Itaali, ngal naataani e internet no feewi, kulanaangal no feewi, hay so tawii noon ardiiɓe nokku oo ina etoo daɗndude ngal. E kuuɓal, wiɗto Andras Kornai ina hollita wonde, e nder 7 000 ɗemngal winndere ndee, so heewii ko heen 350 fat (5%) mbaawata tigi rigi naatɗe Internet.

Mbele ɗuum na waawi yiyreede no musiiba nii ? Waɗi noon ko hay sinno eɗen njogori waasde huunde e neɗɗankaagal nokkuyankeewal (waasde ɗemɗe nokkuyankooje), ina anndaa ko hannde fof yimɓe ɓuri waawde faamondirde e koye mum en. Ndeke en paandiima keltol teeŋtungol (laabi celi) daartol pinal.

Joshua Keating (Slate.fr)
Fulo : Bookara Aamadu Bah

Winndannde ndee e Farayse