Kullon njuutkon balɗe

0
1868
le-requin-du-groenland-peut-vivre-plusieurs-siecles-il-ne-grandit-que-d-un-centimetre-par-an-environ-cc-by-edwgb-1470981998.jpg

Liingu geec ina wiyee “requins” (rekee) ina waawi wuurde haa duuɓi 400. Ko ɗum wiɗtooɓe caakti e jaaynde Science ñalnde 11 ut 2016.  Kamɓe annduɓe ɓee, ɓe mbaawii kadi anndude njaaweeki mawnugol nguu liingu, so santimeeteer gooto hitaande kala. Ko fawaade e ɗuum nii ɓe mbaawi millude duuɓi majji fawaade e njuuteendi majji.

Rekeeji ɗiɗi ɗi ɓe pawi wiɗto maɓɓe ɗii, heen ngootu njuuteendi mum ko 4,93 m, nguya 5,02 m, woni ɓe milli duuɓi mum en hedde 335 e 392 hitaande. Kono wonaa kañji fof njettotoo ɗiin duuɓi. Hakindo nguurndam majji ko duuɓi 272. E miijo maɓɓe kamɓe wiɗtooɓe ɓee, ina gasa tawa saabii ngol juutgol balɗe ko ngonka nguurndam majji, so ɓuuɓol mawngol nder diƴƴe (ɗo ndiyam fenndotoo).

Haa e oo sahaa kullon ɓurkon naywude kon annduɓe ndewindinoo ko balen (baleine) guurɗo sara wuddu rewo jahroowo e duuɓi 211. Rewnoo e oon ko heende Galapagos yahroore hakkunde e 150 e 180 hitaande. Heddii noon ko ina woodi kullon “kon ngalaa ƴiye”, ko wayi no guje, ɗe ɗaminaare nguurndam mum en yettii 507 hitaande (guje taweteeɗe Islande).

 

BAB