Fiyakuuji ɓalliyankooji (3) : Caasam

0
2228

Jooni ɓayde en paamii mooɓam e fiyakuuji mum, kaalen geɗal paayodinngal, mbiyen nii faayiida goodgol, hono CAASAM. Ko caasam feewnata, ko caasam bonnata. Caasam saabii dirtal, saabii dartal. Hay ko deeƴi, ko sewnde, nde nder mum caase ina ngolloo.

Hol anndinoore caasal ?

Mbiyen caasal koko rokkata hattan gollaade. Ɗoo, gollal yiɗi wiyde ko “waɗde”, ɗum noon ina yaaji. Caase ina keewi fannuuji, ma en njiy ɗum les. Ko fannuuji limti-limtinɗi. Kono faayiida caasam ko ina waawi waylaade, egga fannu hoɗa fannu, ko ɗum woni GOSTOL CAASAM. Caasam ina egga kadi nokku faya e goɗɗo, ɗum woni EGGOL CAASAM. Gostol e Eggol caasam ko geɗe paayodinɗe kuutorteeɗe e kala fannu nguurndam.

Caase nderiwe : en kaalii wonnde kala mooɓam ndeke loowi ko moɓon, kono kon moɓon ko e finnere ngoni to nder. Tiiɗndi kam finnere mum ko famarnde, iñcu ko finnere ɓurtunde dow ɗo ndaljam mari finnere hakindiinde. Kono ndeen finnere to tolnii fof ina jibina caasam, teeŋti e caasam nguliwam. Ko ɗam nderiwam sabu ko ngeɗon nderiwon mooɓam ɗam caabii ɗam. Werlaa maa loowee nduppam , irtooru nduu waɗta ɗam caasam, ɗaam golloo dow werlaa kaa haa waawa dirtude. Yeru goɗɗo ko so en ƴettii korwal fitirla, eɗen nganndi maa ngal hokku kuɓɓam, waɗde engal loowi caasam (nderiwam), mbiyeteeɗam Caasam kuɓɓiwam. Yeru battindiiɗo ko so neɗɗo ñaamii, ñamri ndii liggaama nder ɓalndu, ciddital waɗii, ko nafata koo joñaama, ɗum maa wonan mo caasam nderiwam haa o waawa gollaade.

Caase dirtiwe : caase dirtal ko ɓurde jotondirde e gollal dirtude, ɗe nganndu-ɗen motaani ko ina mbaylitee ngam kattana saabaade dirtal. Limten heen ɗiɗi : Caasam njaawam e Caasam coftiwam.

Caasam njaawam : Caasam njaawam ko ɗam dirtugol saabii. Ɗam foti ko e feccere cowol hakkunde mooɓre dirtoore ndee e fayannde ɗiɗaɓere njaaweeki mum. So werlaa dogoowa mbukkii ɓalal, ko ɗaam caasam helata ngal. Njaaweeki kii no heewiri fof, caasam ɗam noon wayata fayde.

Caasam coftiwam : caase coftiwe loowaaɗe ina ndeeƴi, ina keɓanii gollal. Ɗum woni ɓoodde yowaande, sabbii tan ko saamnde. Caasam geɗe jowaaɗe maa toownaaɗe wiyetee caasam ɓaaƴiwam, sabu ko ɗe fii gostondiral ɓaaƴal. So en ƴettii lirol, en ñoƴƴii ngol (walla e pooɗtii ngol), ngaal gollal loowa e maggol coftal baɗowal haa ngol yiɗa fooɗtaade (walla rentude), ɗam caasam wiyatee liriwam.

Gostol caase : en njiyii fannuuji caasam keewɗi. En njoofiinooma wonnde caasam ina hattani iwde ngonka wona e ngonka ngoɗka, en mbiyiino wonnde ko ɗum huunde mawnde. Kokken yeruuji. Ɓuri yaajde ko ɗo caasam nderiwam wontii caasam njaawwam. En ndokkii yeru werlaa ka irtooru mum sumata nduppam waɗta caasam njaawwam. Neɗɗo so yiɗii dogde “sumat” caase mum nderiwe, so o heɓii njaaweeki o faggoo caasam njaawwam, ɗoon omo yana e huunde hela, ko caasam njaawwam ɗam saabii hay so asli ɗii ko nderiwam ɗam. So en ƴettii mbakku, so en ittii heen kaaƴel en pooɗtii, hade men woppitde, gollal fooɗtude ngal loowat e mbakku nguu caasam liriwam. So eɗen ngoppita, mbakku nguu loowa e kaaƴel ngel ɗaam caasam, kono ɗam wontat caasam njaawwam waawa dirtinnde kaaƴel ngel. So ngel warii caɓel ko pooɗtal mbakku nguu saabii. So en njiɗii nii mbiyen ko caasam nderiwam jom mbakku oo, sabu ko kanko fooɗti, wadde rokki mbakku nguu caasam liriwam e huutoraade huunde e caasam makko nderiwam. Kuɓɓam ina ittee e jorti ndiyam, so tawii jorti ɗii ko toowɗi no feewi. Eɗen nganndi tooweeki ina jibina caasam ɓaaƴiwam, so saamii arda e njaaweeki wonta caasam njaawwam, ɗaam wonta kuɓɓiwam, so liggaama, ɗam ara e gure waɗtee ko yiɗaa fof, teeŋti e nguliwam wonannde kabirɗe ɓuuɓnirɗe. Wadde en paamii wonde kala ko kewata e ngoo tago yahdata ko e gostol caase.

Caaygol caasam : so haayre weddaama e tiindol, nde rokkee won njaaweeki puɗɗorki, ɗum jibina caasam njaawwam. Eɗen nganndi wonde caasam coftiwam waylodtoo ko e tooweeki. Haade noon beddol ngol ko tiindingol ndeen waylere kewataa, caasam coftiwam koko feŋii. Ɗum noon so haayre ndee samoyii saabotoo ɗum ko gasgol caasam njaawwam. Hol ko gasnata ɗam caasam ? Ndeke geɗe mbeeyu nguu paloto dirtal ngal, njattinanoo ɗum; ndeen jattinere ko semmbe lutndiiɗo dirtal ngal, wadde etoo saaynude caasam njaawwam ɗam. Caaygol caasam ko fiyaaku teskaangu no feewi.

Muhammadu Faliilu Sih.

Kelmeendi

Caasam                Energie
Caasam coftiwam           Energie potentielle
Caasam dirtiwam            Energie mécanique
Caasam kuɓɓiwam         Energie éléctrique
Caasam laytiwam            Énergie de rayonnement
Caasam nderiwam          Energie interne
Caasam nguliwam           Energie thermique
Caasam njaawam            Energie cinétique
Caastol                           Amplitude
Caaygol caasam               Dissipation d’énergie
Caral                    Dispersion
Carfe γ                 Rayons γ
Carfe X                 Rayons X
Ciddital                Réaction
Cowel                  Facteur
Daawaɓal            Fréquence
Daawal                Période
Dimmbude         Osciller
Dirtal                  Mouvement
Caaktal               Diffusion
Caaktal caayiwal              Diffusion dissipative
Eggol caasam                  Transport d’énergie
Gostol caasam                Conversion d’énergie)
Gostondiral ɓaaƴal         Intéraction gravitationnelle
Gostondiral cemmbungal            Intéraction forte
Nduppam           Combustible
Yerindo                Rapport

 

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.