Go’o mee gerew sofereeɓe

0
2906

Go’o mee aadoranoo ko wonde ñalawma juulde liggotooɓe nde winndere ndee kala heɓtinani ɗum ngam fooftaade kono kadi mbele eɓe njuurnitoo ngonka maɓɓe to bannge jotondiral maɓɓe e ligginooɓe jom hoorejawɗeele en en. E aada, ɗoo e Muritani, liggotooɓe keewi ko yuɓɓinde seppooji, kollita heen hujjaaji mum en, mbinnda deftere tonngunde ɗiin hujjaaji, yettina ɗum Kaliifu laamu toppitiiɗo liggeey e gollingol.

Hikka noon ñalngu ngu ƴettii mbaadi kesiri wonande kam senngo sofereeɓe taskiiji (heewɓe heen nii liggantoo ko koye mum en) sabu ɓe pelliti ko salaade ñalnde heen liggaade, ɓe ndartini otooji maɓɓe,  ɓe kaɗi kala yimɓe maɓɓe yiɗnooɓe liggaade gollaade, ɓe kaɗiri ɗum en doole.

Nii woni Nuwaasoot iiñti ñalnde heen nde wonde jolngo alaa, hedditii ko joginooɗo dawol fof, dawol mum telɓu sabu alaa ɗo jolaa etee won heen nokkuuji ina ngoɗɗondiri, njahrotaako koyngal. Ɗuum kadi huuftidini  e wuro ngoo kala, sabu alaa leegal ngal geddere nde yettaaki. Kono ko teskini kadi e ndee dillere, ko banndiiji e saysayeeɓe naattii heen, coomii e dillere hee, ina njana e bitikaaji, paloo yimɓe ina teetta kaake mum en, ina mbaɗa geɗe tooñannge, geɗe bonɗe, ko wayi no jangol e yimɓe woɗɓe ɓe mbiyaani mbaɗaani, haa teeŋti e safalɓe woɗeeɓe, ina jippina ɗum en e otooji, leɓta ɗum en ekn.

Ina moƴƴi anndee hol ko saabii ndee dillere. E ko kumpiti-ɗen ko kuule ɗe laamu ƴettunoo ko yowitii e sarɗiiji jirlagol otooji e nder gure walla hakkunde gure, ko yowitii e burlugol jayli boɗeeji dow tali,  kaalgol e telefoŋ tawa ina nanngi walaŋ walla waasde jayli oto maandinooji timmude ekn…, ɗum fof wonaano geɗe kese e sariyaaji jirlagol otooji, kono ko hesɗi heen ko ɓurtugol alamaanuuji pawaaɗi heen ɗii (ina yettoo heen sahaaji haa 20 000 mbuuɗu) e lajal pawangal heen ngal (ñalnde go’o mee) ko aldaa e diisnondiral e pelle sofereeɓe ɓee.

Ɓeen sofereeɓe noon ko ɓuri heen heewde njogii ko otooji ɗi timminaani ɗiin sarɗiiji, yoga heen nii ko limce, ko otooji defiiɗi kirakon yoga e miskineeɓe etee laamu majjaani ɗuum, walla nii ko kañum wellitnoo ɗuum. Kono noon heewɓe mbiyi wonde « laamu woni ko e ɓolde miskineeɓe haa daña kaalis no yuɓɓiniri memtagol doosgal leydi », sofereeɓe taksiiji noon mbiyi ko wonaa e keeceeje mum en ɗum hebori fafteede.

Ko teski-ɗen tan ko maa won balɗe ɗiɗi cofte e nder wuro Nuwaasoot ko ko leefi sabu sippiro sofereeɓe ɓee e baasgol laamu jooɗtoronoode ɗum e ronkere mum dartinde murto ngoo. Ko bettere mawnde wonande  gollotooɓe politigi kala, hay jeyaaɓe heen e luulndo ngoo.

Dillere ndee ina janngina en tan wonde caɗeele nguurndam ɓesngu njettiima e nokku ɗo yimɓe ɓee muñtorii etee won e ceŋɗe ɓesngu kollirii wonde fiyakuuji mum en pattirtaa ɗum haŋkati hay gooto, wonaa pelle politigi wonaa senndikaaji, ko ɓe ndarantooɓe koye maɓɓe. Ndeen feere kadi hollirii ina jogii ngartam tawde wonii ko laamu wiynoo hebori siyneede ko go’o mee, wontii « reedu leliindu » haa nde laamu nguu ɗifti e liɓragol mum kala.

Gelaajo

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.