Annabi Muusaa e Khadara (8)

1
2877

Biyeteeɗo Kaaba El ahbaari wiyi wonde nde Alla totti Annabi Muusaa deftere Tawraata ndee, o heɓi kadi ganndal keewngal, Annabi Muusaa wiyi : “eehey ma joom am ! Mbele won jiyaaɗo Alla mo ndokku-ɗaa ganndal hono ngal ndokku-ɗaa mi ngal ?”

Alla toowɗo oo lonngini Annabi Muusa wiyi ɗum : “miin mbiɗo jogii jiyaaɗo am gooto mbiɗo hokki ɗum ganndal ngal a hokkaaka.” Annabi Muusaa heɓitii wiyi : “eehey ma joomiraaɗo mbiɗo ñaagi maa nde ndenndidintaa min ɗo gootel ?” joomiraaɗoo holli mo no o yiyirta oon neɗɗo. Caggal ɗuum, o noddi gorko gooto sagata ina wiyee Yuusa bun Nuun, o haalani ɗum won mo o yiɗi yiyoyde alaa e sago ɓe jahda toon. Nde oon nani ɗuum jaɓi ɗuum, o totti ɗum njooɓaari maɓɓe yo roondo, ko wayi no mburu, gawri, e liingu juɗaangu haa ɓenndi. Ɓe pokkiti ɓe naati e nder jeereende eɓe njiyloyoo ganndo mo Alla sifanii Annabi Muusaa oo, ɓe njahi haa woni balɗe, ɓe njiyaani hay hunnde, ɓe njooɗii, ɓe pooftii, Annabi Muusaa wiyi : “aan joomi am, mbiɗo yiɗi njamminaa-mi to maccuɗo maa oo woni.” Alla kadi longini mo, wiyi mo : “eehey maa Muusaa, ɓennu yeeso, ƴeew liingu ngu njogi-ɗaa nguu, kala nde njiy-ɗaa e ngu wuurti, anndu ko oon nokku o woni.” Annabi Muusa jokki laawol kañum e sagata mum, ɓe njahi haa ɓe ngari e nokku ko wayi no huɓeere mawnde ina darii ɗoon, ɓe tawi ɗoon ko wayi no yimɓe ina tukkoo ina cujja, Muusaa salmini ɓe. Ɓe calmitii. Annabi Muusaa naamndii ɓe, wiyi ɓe : “onon kam, Hol ko laati-ɗon e dow mum, khadara wondaani e mon ?” ɓe mbiyi mo : “minen min ngonaa yimɓe, ko min Maleykaaji, ko ɗoo min ngoni amin ndewa Alla gila nde ngooɗoo mayo sosaa. Mo Alla yamiri on yo on ƴeewoy oo, alaa ɗoo.” Muusaa e neɗɗo mum njokki laawol mum en, ɓe njahi haa ɓe ngari e kaaƴe ɓe tawi ɗoon sewnde ndiyam, ɓe njooɗii eɓe pooftoo, Annabi Muusa (MJK) jooɗii sara sewnde ndee, ndeke ɗo o jooɗii ɗoo, o ŋoŋii o ɗaaniima, Yuusa kañum ɗaanaaki, tan haa liingu njuɗanoongu ngu ɓe njooɓinoo nguu, sortii ummoraade e sasa mbaɗanooka mburu e liingu kaa, ngu saami e nder ndiyam sewnde ɗam e ngu wuurti. Yuusa ina ndaara ɗuum, kono o finndinaani Annabi Muusaa (JKM) kono Muusaa ejii ɗuum e ɗoyngol mum ngol, o naamnditaaki ɗum Yuusa, oon ne yejjitii ɗuum. Ɓe njokki laawol maɓɓe haa ɓe ngari e caaɗngol, Muusaa wiyi yo ɓe njooɗo ɓe pooftoo seeɗa. Ɓe njooɗii, ɓe pooftii. Annabi Muusaa naamndii Yuusa e haala Alla toowɗo oo “addu bottaari men ndii ngam en njettiima e ɗanngal men ngal, en tampii” Simoore kahfe, kaawise:62 .Yuusa yaltini mburu oo wiyi : “mi yejjitii haalande ma liingu wuurtii yanii e nder ndiyam ɗam ɗo ngadino-ɗen jooɗaade too.” Annabi Muusaa wiyi mo : “ɗum woni ko njiɗno-ɗen”. Ɓe ɓosi seeɗa tan, Muusaa ndaari bannge mum ñaamo, o ndaari kadi bannge makko nano, haa o sooynii kadara ina juula e duunde hakkunde maayo ngoo. O wiyi surga makko o : “jooni kay aɗa waawi ruttaade to bani Israayiil en too, ngonndoyaa e Haaruuna haa nde ngartu-mi fof.”

Annabi Muusaa woni e yahde haa yettii kadara oo, o tawi ɗum ina juula gaynaani, o fadi ɗum haa gayni ko juulatnoo, oon nde gayni juulde tan, yeeƴii salmini mo, wiyi mo : “yoo jam e kisal ngon e maa, aan Muusaa ɓii Lamraan.” O jaabii o wiyi ɗum : “yo jam e kisal ngon e maa, aan Maccuɗo Alla moƴƴo, hol mo anndin maa innde am ?” Kadara wiyi mo : “anndini mi innde maa ko ganndinɗo ma innde am oo”.

Khadara wiyi Annabi Muusaa : “naamando ko coklu-ɗaa”. Annbi Muusaa wiyi e nder Ɓuraana tedduɗo oo “mbele mbiɗo waawii rewde e maa haa njannginaa-mi e ko njanngu-ɗaa e moƴƴere Alla hokku maa ndee ?” O wiyi “a hattanaani wondude e am e muñal”. Simoore kahfe, kaawise Khadara wiyi “waɗi noon liggortoo-mi ko cuuɗiindi, aan liggorto-ɗaa ko peeñɗi”. E nder Ɓuraana kadi Muusaa wiyi “so Alla haajii ma tawam ko mi muñɗo etee mi jogoraani aaƴaade jamirooje maa.” O wiyi “so a rewii e am hoto naamndo mi hay huunde so wonaa mi yeewtan maa ɗum” simoore kahfe, kaawise : 79 ɗum firti e Pulaar ko ngaska e nder wimmbo haayre, ngam yimɓe ina koɗatnoo heen e yontaaji ɓennuɗi, ko ɗuum woni “kahfe” e ɗemngal Arab, Farayse wiyata ɗum ko “grotte”. Muusaa e Kadara ngoni e yahde e takko maayo ngoo haa ɓe tawi ɗoon sonndu, ndu diwi ndu naatni hoggo mayru e ndiyam maayo ɗam, ndu yaltini heen huunde famɗunde, ko wayi no tenkel nii, ndu diwi dow ndu fayi bannge ñaamo maɓɓe haa ndu wirnii gite maɓɓe ndu arti, ndu fayi bannge nano maɓɓe haa ndu wirnii gite maɓɓe, ndu arti; ndu fayi yeeso maɓɓe ndu arti, ndu fayi caggal maɓɓe ndu arti, ɗum fof eɓe ndaara ndu. Khadara wiyi Muusaa : “aɗa anndi ko nduu sonndu wiyi ?” Muusaa wiyi : “alaa mi anndaa.” O wiyi, nduu sonndu wiyi : “denndaangal ko njogi-ɗen e ganndal koo, fotaani e tenkel ngel ndu jogii e hoggo maggel nduu.” Ɓe njokki laawol maɓɓe e nder lakde Alla e jeereende, haa ɓe ngari e nokku, ɗoon ko genaale ngonnoo, haa ɓe mbaɗti yiyde ƴiye maayɓe, korle mum en ina carii, Khadara wiyi : “eehey maa Muusaa ! Aɗa anndi nduuɗoo hoƴƴundu mo jeyi ɗum ?” Muusaa wiyi :”alaa.” O wiyi : “ndu ko hoƴƴudu kaari, gonnooɗo maccuɗo kaari en, nduuɗoo kadi ko hoƴƴudu kaari”... O holli Annabi Muusaa koƴƴuli koye jeeɗiɗi, no Alla waɗirta, kañƴi fof ɗi mbaɗti haalde, koye maayɓe ɗe o hollunoo Annabi Muusaa ɗee, hoore heen fof haali innde mum e ɗo jeyaa e ko gollotonoo e geɗe moƴƴe walla golle bonɗe, haa Annabi Muusaa naniri noppi mum, so nande ƴiye ina kaala ko ngonnoo. Annabi Muusa ɓeydii najde e ganndal Khadara ngal. Ɓe njalti ngoon wuro e ngenaale mum, ɓe njokki laawol maɓɓe e takko maayo haa ɓe njiyi laana ina ummini wiiruuji mum, Khadara noddi ɓe. Nde ɓeen nani noddaandu nduu, ɓe njoofni laana kaa e sara maɓɓe, jom laana en ɓee naamndii hol ko woni muuyo maɓɓe. Ɓe mbiyi : “min njiɗi ko yahde nokku nanngam, a min njiɗi njoƴƴinon min toon.”

Ɓeen ɓadtini laana kaa, ɓe njoli heen, ɓe njahi haa ɓooyi, Kadara nanngi heen leggal e wiyruuji laana kaa, o heli ɗum, o nanngi awƴatnooɗo laana kaa, o tonngi ɗum, o tenngiri ɗum tekkere o yuli laana kaa. Muusaa wiyi : “miin kam, ko njiy-mi ko ? Aan dee ngon-ɗaa ko e yuwde laana kaa aɗa yoola yimɓe mum.” Khadadra wiyi mo : “wonaa mi wiyii no ma a heɓaani mi muñal”, Muusaa wiyi mo : “oto nanngir am ko njejjit-mi, hoto fennu am e ooɗoo fiyaaku ngam faaɗeende.”

Muusaa e Khadara njokki laawol mum en, ndeke laamɗo maɓɓe ina jaɓɓorii ɓe laana mum, ɓe mbiyi : “laamɗo o wiyi ina yiɗi laana maa kaa, so tawii alaa ayiiba woni heen, ɓe njoli nder kaan ɗoon laana, ndeen ɓe njoli ɓe tawi ina waɗi ayiiba ngam jolnunooɗo ɓe e njulaaka kaa nani toon jooɗii. Annabi Muusaa wiyi : “ooyi”. O wiyi : “njippo-ɗen”, Annabi Muusaa wiyi “walaayhi”, ɓe njippii. Ɓe ngoni e yahde haa ɓe tawi cukolon ina pija, e nder koon ɗoon cukalon ina heen cukalel ɓurngel yooɗde, ndeen Khadara yiyii ngel tan o nanngi ngel o yaltini ngel sukaaɓe ɓee o ƴetti haayre o fiyi e hoore maggel, gel yani ngel maayi. Annabi Muusaa wiyi : “ee gorko moƴƴo aan a warii fittaandu ko aldaa e iddiya, cukalel bayngel nii laaɓtude ina wardee nii tan, e dow mehre”. Khadara wiyi Muusaa “mbele mi wiyaani ma, yo a wondir e am e muñal” O wiyi “so mi naamnditi maa ma huunde caggal ɗumɗoo hoto waɗam sehil, waɗi ko a heɓii e am ngantu” simoore Kahfe, kaawise :75-76 “Ɓe njokki laaawol maɓɓe haa ɓe ngari e yimɓe wuro ina ñaamnina koreeji mum en, calii hoɗtude ɓe, ɓe ndañi ɗoon ɓalal nguuringal haa ɗeɓi yande, o ummitini ɗum” simoore Kahfe, kaawise 77 Khadara ƴetti ɓakkere, o renndini kaaƴe, o feewniti ko bonnoo e ɓalal ngal. Nde Muusaa yiynoo ɗum tan, ɗesi suumtaade mette, o wiyi : “eehey maa neɗɗo moƴƴo”. Khadara wiyi mo “ooyi” O wiyi “en ngarii e wuro en tawii joommum en ina ñaamnina koreeji mum en, ñaamninaani ma, hol ko mbaɗdataa e feewnande ɗum en ɓale ?” Khadara wiyi : “eehey maa ɓiyi Umraan ! mbiɗo sikki tan, ngolɗoo woni ceerungal hakkunde men, mbiɗo haalan maa ɗum noon.” Khdara wiyi Muusaa : “jooni noon mbiɗo firan maa ko mbaɗnoo-mi koo fof.” O wiyi : “so tawii ko laana ka njulnoo mi kaa, jeynoo ɗum ko ɓesngu ngu yimɓe njoyo lohɓe ɓe cellaani, ina ngondi e yimɓe njoyo selluɓe ina liggantonoo ñawɓe ɓee, laatiima laamɗo maɓɓe ina heɓtiratnoo laaɗe janane doole mum tawa ko alaa e sago, o bonna ɗum en hoto laamɗo goɗɗo huutoraade ɗum. Ko ɗum tagi mbonnu-mi laana kaa, kaɓɓu-mi awƴatnooɗo oo. cukalel ngel noon ko ngel taƴowel laabi ina heɓta kaake janane etee jinnaaɓe maggel ko yimɓe juulɓe hulɓe Alla, ngañ-mi noon hoto ɗum waɗtude yooɗde jinnaaɓe ɓee, ngoppa ko ndewatnoo Alla koo, ko ɗum tagi mbar-mi ngel hoto ngel raaɓde ko heddii koo. Jinnaaɓe maggel kañum enne, maa Alla hokku ɗum en moƴƴere ko jiydaa e ɗeen geɗe.” Kanko Khadara o wiyi : “so tawii ko ɓalal ngal, ina waɗi sukaaɓe ɗiɗo waasnuɓe ɗum fiirti ko “El yatimeeɓe” ina e nder wuro ngoo, ina njogii jawdi ndi ɓe ndoni e baaba maɓɓe so tawii ɓalal ngal yanii jawdi ndii nattat feeñde, ɓe nduttoo e baasal ɓe mbaasa naftoraade jawdi Baaba maɓɓe ndii. Ko ɗuum tagi mi wallude ɓe.” Kaaɗoo haala noon ina laaɓti e nder Ɓuraana to simoore Kahfe, kaawise 82. Caggal ɗeeɗoo geɗe, Annabi Muusa anndi ndeke won mo Alla rokki ganndal ko jiydaa e mum.

Kanko Annabi Muusaa, nde o fayi e maayde, Alla toowɗo oo neli e makko Maleyka maayde, nde oon ari, tawi mo omo jannga deftere makko Tawraata ndee hakkunde ɓesngu makko, wiyi mo : “yo jam e kisal ngon e maa”, kanko ne o salmitii o wiyi “yo kisal won e maa”. Caggal ɗum Annabi Muusaa wiyi mo “holi aan ?” o wiyi “miin ko mi Maleyka maayde ngaran-mi ko fittaandu maa”. O ɓadtii Annabi Muusaa, o uurnii henndu mum, ko ɗoon o ittori fittaandu mum.

Caggal maayde Annabi Muusaa ko Annabi Yuusaa ƴettiti Jihaadi, etee Alla newnanii mo haa o heɓi 30 Wuro e nder gure Saam, ngonti e les njiimaandi makko, kono ɓamtagol makko wayaani no Annabi Muusaa nii.

Joofii ɗoo

Jibril Muusaa Joob,  tel : 46 56 51 10 / 22 23 13 19

YOWRE 1

  1. A jaaraama seydi Joob. Ɗee binndanɗe amin coklaɗe e kala saha. Yoo Allah wallu o reena o hisna. Amin nduwanoo kala kaɓantooɗo ɓamtaare e pinal e nder renndo ngo, teeŋti e renndo fulɓe ngo.

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.