Hooreejo jaagorɗe fawaama haala mbonka

0
1804

Jaaynde Al-Akhbar ine saakti e ko sakkitii koo kabaaru kulɓiniiɗo so wiyde wonde mawɗo hilifaaɓe, hono Yahyaa wul Hademiin wiyii: « ina gasa tawa dowla Muritani ko ko welaa yeebaade daande maayo Senegaal ndee », ko ko welaa waasde toppitaade ƴellitde ɗum to bannge faggudu, kañum fof e heewde nafoore to oon bannge. Ɗumɗoo ko haala kulɓiniika, sibu so ine woodi, ka hollititta ko laamu nguu hiisaaki wonde hoɗɓe toon ɓee ine njogii hakke e ngalu leydi ndii. Hoto keppee, jaaynde ndee jokki wiyi, o fawtii heen kanko mawɗo jaagorɗe oo, kanko Yahyaa wul Hademiin (sibu ko kanko wiyaa haalii ɗuum) : « minen mbelaa waasde foŋtude debakadeer Njaago kam e gaawol Lemseydi, kañum en fof e heewde nafoore to bannge faggudu ». Sabaabu kaa haala e wiyde jaaynde Al-Akhbar haa hannde, ine feeñi e haala mawɗo jaagorɗe ɗo wiyata « Jiyle dowla oo ina laaɓti to oon bannge. Ko waasde ƴellitde nokkuuji daande maayo Senegaal. Sibu ine gasa e ko fayi arde, ɓaleeɓe Muritani ina mbaawi heeroraade oo bannge e Muritani walla teettude ɗum. Hafeere ɓaleeɓe ɓuri fof wonde ngoƴa mo dowla Muritani huccitani ».

Won e yimɓe mbiyi, so o haalii ɗum, o sifii tan ko huunde woodnde, sibu, e wiyde maɓɓe, dowla oo ko ko salii huutoraade ngaluuji gonɗi daande maayo ngoo, tee ñalnde kala paltoor mum e ɓaleeɓe ine ɓeydoo fuŋŋinaade. Woɗɓe mbiyi njaɓaani, sibu ponndaani mo e kaa haalaa coofka, njaaska.

Ko waawi heen wonde fof, eɗen nganndi e lewru mee 2016, nulaaɗo Fedde ngenndiije biyeteeɗo Filip Alstom wiyiino e ciimtol waɗnoo caggal nde yillii Muritani, wonde : « Baasal noon wonaa tan waasde jogaade dañirgal. E ngal toɗɗii geɗe keewɗe, gila e ŋakkeende nguura haa e keɓal ndiyam e senaare, e nehdi e jaŋde e safaara e soklaaji tokoosi goɗɗi. E ngal joopii kadi joñeede e renndo, tee e ngal jotondiri no feewi e paltoor. Ɗooftagol jojjanɗe Aadee ko senngo teeŋtungo e nder hare basal.”

Muritani ko leydi ngalɗundi no feewi e banngeeji keewɗi. E ndi alɗi oogirɗe e liɗɗi e ndariindi e leydi ndema moƴƴiri daande maayo Senegaal. Ko ndi leydi ndi sariya mum natti jaɓde njiyaagu, ndeeƴndi, keɓndi balle ƴellitaare keewɗe ummoriiɗe e winndere ndee » kono « ko ɓuri yimɓe heewde e gorgolnaaɓe, tararsanaaɓe e baraknanaaɓe ɓe njokkondir-mi ɓee, nguuri ko baasal ɓalewal kurum, alaa ko teskii e nguun ngalu so wonaa ɓorƴitgol leyɗe mum en.

Muritani ina waawi nattudedeeƴde sabu mum wonde e diiwaan mo deeƴaani, so wonaa noon njeñtudi ƴellitaare leydi ndii waɗtu fecciteede e potal. Laamu Muritani ina foti ɓeydaade huuɓnude ko huninoo ko fayti e kaɓgol e batte njiyaagu, waasa yiyrude golle ɗee no sadak nii, annda muritaninaajo kala ina jogii hakke gorworo heɓde ndiyam e safreede e janngineede e heɓde nguura.

Hardaneeɓe e ɓaleeɓe alaa fof ɗo njiyetee e denndaangal tolnooji laamu tamngu hattan, tee ko ɗawaaɓe e ceŋɗe faggudu e renndo keewɗe. Ɗii goomuuji ɗiɗi ɓurii tataɓe ɗiɗi yimɓe leydi ndii, kono faandaare politikaaji deweteeɗi ɗii ko majjinde soklaaji maɓɓe e hakkeeji maɓɓe.» E miijo makko « TADAMOUN fotnoo ko mahde janngirɗe goɗɗe kam e taarorɗe, wallita gollotooɓe e ekkolaaji ngonɗi e sawndooji ɗii, hatojinɓe heen no feewi, kono wonaa ƴettude 84 miliyoŋ ugiyya fof waɗa ɗum e mahngo ekkol bayɗo no Taj Mahal to Dar el Barka.

… Ko idii fof hardaneeɓe e ɓaleeɓe ina pamɗi e nokkuuji pewjooji. Caggal ɗum, e nder diiwanuuji rewo ɗi njillii-mi ɗii, caɗeele jaŋde ina toon sibu tataɓal sukaaɓe ɓee jahataa ekkol. Yanti heen jaŋde ndee moƴƴaani. Ko ɗuum tagi ko 10% (sappoɓal) fat ɓennata faade kolees, tee ko ɓuri heen heewde ngoppat gila keɓaani hay seedantaagal gootal.”

Hooreejo jaagorɗe oo wonaa ɗum tan yooɓtoraa e dumunna jawtuɗo oo, sibu, etuugnaade e no jaaynde Le Calame wiyri, o wiyii kanko e hooreejo UPR hono wul Maham wonde “tippudi politik hannde ndii ummotaako e laamu e hitaande 2019”, so en mumaani kaa haala ine waawi firtude wonde “Abdel Asiis ummotaako e laamu e ndeen hitaande 2019, ko birgoowo manndaa tataɓo”.

Bookara Aamadu Bah

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.