8 marsa hikka (2018) , ñalngu winndereewu hakkeeji rewɓe

0
1836

Ko e hitaande 1977, fedde Ngenndiiji Ndentuɗi toɗɗii ñalawma 8 marsa yo won « ñalngu winndereewu hakkeeji rewɓe ». Jibini nguuɗoo ñalngu noon ko kareeli tiiɗɗi ɗi rewɓe kaɓaa e nder leyɗeele hoyre-jawdiyankeeje Orop e Amerik e teeminannde noogaasiire ndee ngam ɗaɓɓude yo ɓe moƴƴinane sifaa no ɓe gollortoo nih, kadi ɓe ndokkee hakke wootde.

Ko e nder batu rewɓe « ndenndiin winnderiiwo  » (Internationale socialiste) njooɗinoongu to Kopenhag, leydi Danmark e hitaande 1910, debbo harbiyanke almaañnaajo ina wiyee Kalaraa Setkin ñaagii yo rewɓe toɗɗane ñalngu e nder hitaande, wona maanditaare kareeli rewɓe ngam yiylaade hakkeeji mum en. E nguun batu, ko ina wona 100 debbo nelaaɗo, ummiiɓe e 17 leydi ndentii ɗoon.

E nder hitaande reftunde heen, seppooji rewɓe moolanaaɗi moolee mbaɗii e yoga leyɗeele, ko wayi no Almaañ, Siwis, Danmark, Dowlaaji Dentuɗi Amerik ekn. E hitaande 1912, ñalawma oo mawniinaa to Farayse, Holanda e Riisii.

Eɗen teskoo e oon tuuma, luure ina mawni e ɗeen leyɗeele, leñamaagu ina doolni, ko ɗum addi hare adunaare adannde (première guerre mondiale 1914-1918). Hare ndee jibinii boneeji haa keewi, heege sarii, maayɓe keewi, rewɓe mbaɗti e hare mum en wulaango yo hare ndee dartoo, ɓe mbiyi yo ɓe ngummin hare feewde e hare ndee (guerre contre la guerre), yo worɓe yahɓe haɓoyeede ɓee ngartu, yo cogguuli nguura uste ekn, ekn.

Ko e oon tuuma kadi filñitere rewolisyoŋ Riisii (1917) waɗi tawi rewɓe ina njogii heen darnde maantinde, ñalawma 8 marsa sompaa toon « ñalngu rewɓe ».

Ndeke noon 8 marsa ko ñalawma hare wonande rewɓe ngam yooltude hujjaaji mum en, wonaa juulde, wonaa pijirlooji, alaa, ko ñalawma mo rewɓe ɗo ngoni kala, poti betde ɗo njahrata e hare mum en e teskaade ngoƴaaji yonta oo. Ko ɗum waɗi fedde Ngenndiiji Dentuɗi, hitaande kala ina rokka ñalngu ngu tiitoonde, yeru e hitaande hikka ndee, hono 2018, tiitoonde ndee ko « sahaa oo yontii : rewɓe hirjinooɓe e nder nokkuuji dowri kam e nokkuuji teeru yo mbaylu nguurndam rewɓe ». Ɓe mberlii e internet Hashtags = jooni eɗen ngolloo =. Ɗum firti ko caggal nde konngol wellitaa, yonti ko golle. Ko nih woni, to Espaañ, ko ɓuri miliyoŋaaji joy rewɓe mbaɗi geroo (hono o geroo meeɗaa yiyeede toon) ngam ɗaɓɓude potal kam e riiwtude nuskeende rewɓe e nder nokkuuji gollorɗi, e nder heen, rewɓe ɓee mbaawii feeñninde ko njiɗnoo feeñninde koo, so anndinde, so rewɓe ndartinii golle tan, aduna oo fof dartoto, sabu oon ñalnde, tereeji e meterooji keewɗi njirlaaki, ko jiydaa e nokkuuji golle keewɗi dartiiɗi.

Kono ina wayino ellee, e nder aduna hee kala, ngoƴa dowrowa hikka ko fitinaaji ndool-ndolaagu kuccitinaaɗi e rewɓe. Yo won Enndo, yo won Turkiya , yo won Farayse, daande ko wootere : “yo ɗi bonandeeji pawiiɗi e ndool-ndolaagu feewde e rewɓe yo ndarto”.

Leydi men Moritani kañum ne ko ɗuum tigi woni ngoƴa dowrowo, sabu e ɗee kitaale, alaa ko ɓuri bonandeeji feewde e rewɓe heewde, yo won e gure mawɗe ɗee walla e laddeeji ɗii. Hannde, beeli jiknaaɓe rewɓe fof ko ko owi, nde ɓiye debbo wirnii kite maa fof, cikkataa ko musiiba hebtoto ɗum. Pelle toppitiiɗe hakkeji aadee, haa teeŋti e rewɓe, ngullitiima haa tampii. Ñalnde fof ko cukalel dewel yanaama too, walla waraama, rewɓe mawɓe ndaɗaani, entaaɓe ndaɗaani, hay tigguuji ndaɗaani.

Ɗumɗoo fof kadi tawa jiydaa e piggal ɓalndu, walla ƴattooje e biyaate muusɗe ɗe rewɓe mbiyatee ñalnde kala e nder galleeji walla e nder birooji.

Waɗooɓe ɗiin bonandeeji ko wuurdaaɓe : ko koɗdiiɗo, ma jeeyeewo bitik, ko desɗo yumma mum cukalel ngel ma ceer-seero neɗɗo, ma jannginoowo ekkol, hay jannginooɓe Ɓuraana. Etee, ɗeeɗoo geɗe bonɗe ɗe rewɓe mbaɗetee ko yaɓɓude hakkeji rewɓe, ndimaagu mum en, neɗɗaagal mum en, hurum mum en mo Allah waɗani ɗum en. Bonandeeji ɗii kadi keewii, ɓurtii. E hitaaande 2017 hee tan, warngooji rewɓe tati maantinɗi mbaɗii e Nuwaasoot : heen gooto, ko ceer-seero mum tawi ɗum e mbedda, yahi haa diwti ɗum, waɗi oto mum « ariyeere » yaɓɓi e dow mum, yahri yeeso kadi nikñi ɗum e yeeso ɓiɗɗo mo ɓe ndañdunoo. Goɗɗo oo kadi, ko ceer-seero mum (alkaati= polis) wiyi omo yaha koyngal bonngal, tawi mo omo wondi e musiɗɗo makko debbo, felliri mo « pistole » mum. Battindiiɗo oo, jom galle mum wiyi ko o addii gorko goɗɗo e mbalndi mum, hirsi mo haa laɓi memi leydi.

Bonandeeji mbaɗateeɗi ɗii kadi haala mum heewi ko tiɗɗeede sabu gacce ɗee nduttintee ko e debbo oo e galle mum en, baɗɗo bone oo yaha e haaju mum. Hay e nder jeewte nanataa ñalnde kala ko sukaaɓe rewɓe cuuraaki, ko kamɓe pooɗata worɓe ɓee, ko nih ɓe mbayi, ko nih ɓe mbayti. Bonande ooɗoo dallintaa bonande oyatoo ! Hay so en kiisiima won rewɓe waɗooɓe ko boni, ɗum rokkataa worɓe ɓee waɗde ɓe bonandeeji baɗata ɓe ɗii.

Yiylanaade waɗooɓe ɗiiɗoo bonandeeji ko ina pota hujjikinoraade ɗeeɗoo golle kaantare ko wallitde ɓe e waɗde ko boni e bonnude renndo fof.

So haala kaa woodi yettaade ñaawirɗi, ñaawooɓe mbiyata ko suka debbo oo ina welaa, mbatta ɗum « Zinaa », walla mbiya alaa sariya ɗo tuugnii ngam sokde worɓe ɓee.

Gila rawane pelle rewɓe ndariima haa eɓɓaande sariya ko fayti e ɗuum ƴettaa to bannge gofornama, neldaa parlemaa. Suudu Senaa e oon tuuma jaɓi eɓɓaande ndee, Asaambelee salii ɓenninde ɗum e hujjikinaade wonde eɗum luulndii diine Lislam. Etee, so ƴeewaama, rewɓe eɓɓuɓe ɗum ɓee kollitii ɗum hoohooɓe diine, gofornama kadi ina jogii jaagorgal kalfinaangal geɗe diine, senaa ina waɗi annduɓe diine, ɓeen fof njiyaani, ko Assembelee tan yiyi ɗum. Ɗum noon ko renndo ngoo haani daraade haa ɗum natta, kono rewɓe ɓee poti ɓurde sirŋinaade heen, sabu hannde, e nder leyɗeele juulɓe e ɓe ngonaa fof, oo musiiba ko ko yettodii ɗum en.

Ɗum noon, wulaaango men ko yo sariya kisnoowo rewɓe e bonandeeji tuugniiɗi e ndool-ndolaagu yo ƴette, etee tabitinee tabitino tiiɗngo.

Mbiyen enen « Jooni eɗen ngolloo ».

KMJ

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.