Kawgel fuku winndere : Farayse ɗimmitii

0
1620

Alet 15 sulyee 2018, jaggondiral cakkital kawgel 21ɓel fuku winndere juɓɓinanoongel to Riisi tuggi 14 suwee 2018 haa 15 sulyee 2018, hakkunde kippu Farayse e kippu Korowasi (Croatie) joofrii poolgu kippu Farayse (4-2). Ngol woni ɗiɗmol caggal 1998, ko Farayse ina nawta karaŋ kawgel fuku winndere. Nii woni kadi, kewu ɓurngu lollude e winndere ndee joofii.

Yimɓe fof ina kawri e peewgol njuɓɓudi kewu nguu, sibu, nder nduu lewru pottitte fuku bal, alaa fof ɗo saɗeende teskaa, wonaa to bannge jaɓɓagol e koɗnugol e ñaamningol nootiiɓe e kewu nguu, wonaa to bannge dingire pettirɗe ɗee, wonaa to bannge kisal, alaa fof ɗo dille teskaa.

Geɗe keewɗe ina maantini e kawgel ngel :

Karaŋ fuku winndere 2018 to Riisi
Karaŋ fuku winndere 2018 to Riisi

Ko idii fof, ko jaltugol kippu joginooɗo raay winndere ndee, so kippu Almaañ, sibu o ɓennaani hay daawal gadanal ngal, tawi noon e pottitte 4 cakkitiiɗe deggondirɗe ɗee kala, Almaañ, ko famɗi fof yettiima feccere joofnirde (demi finaal), tee gila 1954, ndi meeɗaa waasde yettaade ko famɗi fof nayaɓal joofnirɗe (kaar de finaal). Ɓurii ɗoon fof bonde, sibu ko Almaañ heedi laaci goomu wonnoo nguu. Ko noon kadi Farayse yaltirnoo kawgel ngel e hitaande 2002 (caggal nde nawi raay e hitaande 1998), no Itaali yaltirnoo ngel e 2010 (caggal nde nawi raay e hitaande 2006) e no Espaañ yaltirnoo ngel e 2014 (caggal nde nawi raay e hitaande 2010).

E nder kippuuji Afrik joy tawtoranooɗi kawgel ngel, hay heen gooto taccaani daawal gadanal ngal, huunde wayrunde waɗde gila 1982.

Kippuuji 10 Orop, kippuuji joy Amerik latineejo e kippu Asi gooto (kippu Japon) tawaama daawal ɗiɗmal ngal (jeetaɓal joofnirɗe). Ko e ngaal daawal kippu Riisi yaltini kippu Espaañ, kippu Farayse yaltini kippu Arsaatiin (4-3). Kippuuji 2 Amerik latineejo keddinooɗi ɗii, hono Urugaay e Beresiil, njalti ko e daawal nayaɓal joofnirɗe, caggal nde Farayse fiyi Urugaay (2-0) e nde Belsik fiyi Beresiil (2-1).

Ɗum noon, ko kippuuji Orop ɓoli kawriti e daawal feccere joofnirɗe (demii finaal) : Korowasi, Angalteer, Belsik e Farayse. Ngol woni joyaɓol ko wayi nii ina waɗa caggal 1934, 1966, 1982, 2006. Ngol woni go’o kadi, e nder daartol kawgel ngel (gila 1930), ko gooto e kippuuji nay ɗiiɗoo ina waasa yettaade feccere joofnirɗe, ɗiin kippuuji ngoni : Beresiil, Almaañ, Itaali e Arsaatiin.

Ɗum noon joofnirgal ngal, ko finaal mo woowaaka hakkunde kippu Farayse (tataɓol mum yettaade finaal caggal 1998 e 2006) e kippu Korowasi (gadanol mum yahde finaal). Ɗum noon, caggal Farayse (go’aɓo) e Korowasi (ɗiɗaɓo), woni kippu tataɓo kawgel ngel hikka ko Belsik caggal nde fooli Angalteer (2-0) ñalnde aset 14/7/2018. Ngol woni go’o Korowasi daraade e toŋŋinorde (podium) kawgel ngel.

Rokkaa karaŋ « ɓurɗo waawde fettude » ko Luka Modric (Korowasi). Biyeteeɗo Kiliyan Mbappe (Farayse, duuɓi 19) heɓi karaŋ « suka ɓurɗo waawde » ; Harri Kan (Angalteer) heɓi karaŋ « ɓurɗo heewde ko wallini » ; Thibaut Courtois (Belsiknaajo) rokkaa karaŋ « ɓurɗo waawde reende wallinirde ».

E ngelɗoo kawgel, fettooɓe ɓee mballinii laabi 169 (hakindo : 2,64) ; kartoŋ oolo (teeŋtingol jeertino) weeynaama laabi 219, kartoŋ boɗeejo (jatingol boowal) weeynaama laabi 4.

Kawgel hikka ngel kadi ina teskiniri ballitoragol wideyoo. Ɗuum woni hakke mo  ñaawooɓe pottitte ɓee ndokkaa ngam waawde ɗaɓɓude duttingol wideyoo mo kameraaji ɗii ƴettata oo, e nder ñaawooje mum en.

Ballitoragol wideyoo

Ballitoragol wideyoo e kawgel fuku winndere 2018
Ballitoragol wideyoo e kawgel fuku winndere 2018

Ɗuum wonnoo ko e hoolkiseede gila 2016. E kala pottital, ñaawooɓe tato aadoraaɓe ɓee ina njogii ñaawoowo wideyoo ballitoowo e sukkuɓe mum tato, tawi heen gooto toppitii tan ko « oorle » (hors-jeux), ko jiidaa e haralleeɓe nayo wideyoo.
E ngelɗoo kawgel, ñaawooɓe 13  FIFA cuɓaama ngam heedde e wideyoo. Ɓe mbaɗaa ko e saal mawɗo ɗo laamorgo Riisi ɗoo (Mosku), aɓe kuufi jaynirɗe (ekraaji), aɓe njiya denndaangal ko kameraaji saaktooɓe ɗii fof ƴettata koo, yantude e ko kameraaji ɗiɗi ɗi alaa ko toppitii so wonaa reende oorle ƴettata koo. Ɗiin wideyooji kala ndewrata ko e laylaytol leeɓol giiɗal (fibre optique). Ina jeyaa heen kadi jooɗaniiɗo FIFA toppitiiɗo habrude saaktooɓe ɓee e haalooɓe ɓee sabaabu ballinoragol wideyoo  kam e njeñtudi mum.

Korowasi.
Korowasi ko leydi Orop hakkundeejo e worgo, njeytiindi e hitaande 1991 caggal pusgu Yugoslaawi. Ndi ɓilii ko hakkunde Sloweni e Hongiri e Serbi e Bosni hersogowin e Montenegoro. Laamorgo mayri wiyetee ko Zagreb. Ko ndi tergal Dental Orop gila 1 sulyee 2013. Huunde haawniinde, keeweendi yimɓe Korowasi woni ko e ustaade (4,3 miliyoŋ neɗɗe e hitaande 2007 ; e 4,1 miliyoŋ e hitaande 2017). Ɗamaawu nguurndam toon ko duuɓi 75 (72 wonande worɓe e 79 wonande rewɓe). Tolno yiyooɓe binndi (ɓooriiɓe humambinnaagu) ko hedde 98,5%.

Ko ɓuri heewde e yimɓe leydi ndii ko e leñol Korowat en njeyaa (89,6%), kono ko ina wona leƴƴi 20 ina nguuri e mayri (Serbe en toon hannde ko hedde 4,5%, kono ko idii wolde ɓe tolnoyinooma e 12% ; leƴƴi keddiiɗi ɗii, alaa heen diwngol 1%).  Dewal ɓurngal yaajde toon ko katolikyaagal (87,8%). Juulɓe toon ko hedde 1,3%.

E ngelɗoo kawgel

  • Dingiral kala (estaad kala) ina waɗi 33 kameraa (ɗii ko sawndo, ɗii ko caggal, ɗii ko dow, ɗii ko dariiɗi ɗo gootel, ɗii ko deegooji, ɗii ko diwooji ekn…) ;
  • – Lomtinde haa fetooɓe 4 (so tawii daawal pottital jokkaama – prolongation)
  • – Fereeji mahaaɗe boowe diwooje kewu nguu tolniima e 117,8 miliyaar ruubal (kaalis Riisi) woni hedde 676 miliyaar ugiyya (MRO)
  • – 31 wallinannde mbaɗi ko e ɓeyde mudda pottital. E nder kewu nguu fof ko laabi 146 wallinaa.
  • – 28 penalti (heen 21 mballinaama).

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.