4 feebariyee ñalawma winndereejo kaɓgol e nguɗu

0
3242

Hannde, e winndere ndee, ko nguɗu (kaaseer) ɓuri fof waawde warde yimɓe, sibu hitaande kala ina yooɓoo fotde miliyoŋaaji 9, tawi heen feccere ina mbaawnoo daɗndeede. Ko ngu ñawu kulaangu no feewi, ngu yimɓe fof moolantoo Alla. Ko ɗuum addani Fedde Ngenndiije Dentuɗe waɗande ngu Ñalngu keeriingu ngam findinde yimɓe, e semmbinde ɗum loskude koye mum en law, mbele ina njiyta ngu law. 

 Hannde, e winndere ndee, ko nguɗu (kaaseer) ɓuri fof waawde warde yimɓe, sibu hitaande kala ina yooɓoo fotde miliyoŋaaji 9, tawi heen feccere ina mbaawnoo daɗndeede. Ko ngu ñawu kulaangu no feewi, ngu yimɓe fof moolantoo Alla. Kono hannde, ko ngu ñawu cafrotoongu, haa teeŋti noon so ngu yiytaama law. Ko ɗuum addani Fedde Ngenndiije Dentuɗe waɗande ngu Ñalngu keeriingu ngam findinde yimɓe, e semmbinde ɗum loskude koye mum en law, mbele ina njiyta ngu law.

Kadi, e duuɓi cakkitiiɗi ɗii, njiylawu safaara maggu waɗii taaɓal mawngal. E ngu joganaa peeje tati paddorɗe ɓurɗe teeŋtude, hono ceekgol ngam heefde ko wuɗi koo, rajo ngam ustude ñawannde ndee e warde celule ñawɗe ɗee, walla simiyoo ngam haɗde cellule guɗaaɗe ɗee wiltude. 

Ɗee peeje tati ceeraani e moƴƴitineede, tee, e ko sakkitii koo, peeje ɗiɗi goɗɗe njiytaama, hono safaara toɓɓoowo celule ñawɗe ɗee tan e goɗɗo kuutortooɗo paddorɗe balndu. Ko cakkitiiɗo oo woni hannde ɓurɗo waɗeede yaakaare, hono safaara kuutortooɗo paddorɗe ɓalndu oo (immunothérapie e Farayse).

Yiytaama wonde celule nguɗu won feere kuutortoo ngam haɗde paddorɗe ɓalndu yettaade ɗum en. Faandaare Safaara keso oo ko yiytude feere ñawu nguu huutortoo oo, ngam haɗde ɗum gollaade, mbele paddorɗe ɓalndu ina mbaawa golloraade no haanirta nii.

Ɗamaawu baɗaaɗo e ndee feere safrirde hesere addani Duɗal Nobel rokkude njeenaari Nobel 2018 ndii wiɗtooɓe ɗiɗo ko faati e paddorɗe ɓalndu, hono ameriknaajo biyeteeɗo James Allison, e Japonnaajo biyeteeɗo Tasuku Honjo, « sabu njiytii safaara nguɗu tuugiiɗo e tippudi paddorɗe ɓalndu ».

Feere ndee ina yuumti sanne, kono ina waɗi ɓalli ɗi njaɓataa nde. Yanti heen, feere ndee woodi tan tawo ko e leyɗe mawɗe ɗee, ndaa noon nguɗu ɓuri heewde ko e leyɗe pamare doole ɗee (hedde 70%).

Bookara Aamadu Bah

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.