Daartol Annabi Luuɗu (JKM)

0
2381

Annabi Luuɗu nelaa ko e nder jamaanu Annabi Ibrahiima (JKM), o nelaa ko e leñol Saduum to leydi Gurweratu jagar, laatiima ɓeen ko yimɓe heefereeɓe ngonnoo, ɓe nguurnoo tan ko e cangarte… 

Hono Wahab bun Man-mbahi wiyi : “Luuɗu ko ɓiy Haaraan ɓiy taarek, oon ko ɓiy miñum Annabi Ibraahiima (JKM).” Hono ganndo biyateeɗo Sadii wiyi : “ina tabiti Annabi Luuɗu nelaa ko e nder jamaanu Annabi Ibrahiima (JKM), o nelaa ko e leñol Saduum to leydi Gurweratu jagar, laatiima ɓeen ko yimɓe heefereeɓe ngonnoo, ɓe nguurnoo tan ko e cangarte, haa geno waɗi e nder leydi maɓɓe ɓeydagol cogguuli nguura, Ibiliis kuɗaaɗo oo, ari e maɓɓe ina jogii mbaadi gorko nayeejo, o wiyi ɓe : “miin ko mi gorko kumpitiiɗo nguurndam geɗe aduna sanne, mbiɗo wiya on, so tawii won ko njogi-ɗon seeɗa e nguura, hoto njeeyee hay gooto e nder ooɗoo dummunna,  so on njaɓii, nanngee juuɗe mon, calo-ɗon yeeyde ko njogi-ɗon e nguura. Ngam ina waawi dumunna gooto maa ar e yimɓe ɓee, tawa toɓataa ilataa, hay huunde alaa ko fuɗata e leydi ko ina ñaamee, tawa hay waadere toɓataa, ko ɗum waɗi mi wiyde on, hoto mbonnee nguura mon, kala arɓe e mon ina njiɗi dañde nguura, hoto njeeyee ɗum en hay huunde, so wonaa leldo-ɗon e mum en, etee ɗum alaa paltoor hakkunde debbo e gorko, jaɓɗo waɗdoreede yeeso e caggal fof njeeyee ɗum.” Firti ko kala jaɓɗo waɗdeede no debbo nii, njeeyee ɗum, kala mo jaɓaani hoto njeeyee ɗum. Hay sinno ko sukaaɓe mbaawnee ɗum en, haa njaɓa lelodeede, ko ɗum woni ɓural mon.” Nde ngoolɗoon leñol nannoo feere Ibiliis ndee tan, ɓe puɗɗorii ko hakkunde maɓɓe, ɓe mbaɗti hakkunde maɓɓe heɓi ñugga, haa won e maɓɓe mbaɗti jooɗaade e boli ina ƴeewa wirtotooɓe ina njaha soklaaji mum en, ɓe njagga ɗum en, ɓe mbaawna ɗum en, ɓe lelodoo e mum en, ɗum ne ɓe ɓuri yaawrude fof ko ɗannotooɓe.

Hono windiyanke Saalabii wiyi : “ɗiin ɗoon koriiji noon, won heen koɗi ko dow kaaƴe, won heen koɗi ko les haayre ndee, feccere hoɗnde e dow kaaƴe ndee noon, ɓe mbayi ko no kullon ladde nii, ɓe njaɓataa renndude e hay gooto, alaa ko haali heddiiɓe les ɓee, Ibiliis ina hoomti ɓe sanne, ngam ɓe ndenta ɗo alaa e sago naalaŋkooɓe ngaddee haa ndenta ɗo gootel, ɓeen ngutta liite mum en, so ɓe nanii liite ɗee tan, kamɓe fof ɓe ngara, ɓe mbaɗa welnere maɓɓe eɓe njara sanngaraaji maɓɓe, rewɓe e worɓe ina lelodoo, hay worɓe e worɓe ina lelodoo, rewɓe kadi ina leladoo e koye mum en, ko aldaa e suuɗaade. Ndeen oon fiyaaku ɓeydiima, ɓeydiima e maɓɓe, ko e oon tuma Geno toowɗo Oo neli e maɓɓe Annabi Luuɗu (JKM). Oon nde ari haɗde ɓe ɗuum, o noddi ɓe ngam rewde Geno Toowɗo Oo, ɗum alaa ko nafi ɓe so wonaa ɓeydude bonannde. E nder konngol Geno Toowɗo Oo, “addan min leepte geno so tawii ina laatii aɗa ngoongɗini” simoore njambala, kaawise : 39, ko caggal ɗumɗoon o wiyi : “ joomi am wallu am e ngolɗoo leñol bonnooɓe ” simoore njambala, kaawise : 30 Ko ndeen geno jaabii mo, caggal ɗuum, neli feewde e maɓɓe Maleykaaji nay e mbaadi moƴƴiri no yimɓe nii. Hono kataadatu wiyi “geno toowɗo Oo wiyi Maleykaaji ɗi : “hoto mbaree leñol Luuɗu haa ceedto-ɗon e maɓɓe laabi nay ”. Ndeen ɓe naatii to Annabi luuɗu ɓe mbiyi : “ minen ko min hoɓɓe maa ooɗoo jamma ”. O ummii o yahdi e hoɓɓe ɓee to galle makko. Nde ɓe njettii o wiyi ɓe : “onon kam, hol ko nganndu-ɗon e fiyakuuji nder ngoo wuro ? ” Ɓe mbiyi, hol ko min nganndata ? O wiyi ɓe : “ ngooɗoo wuro, ko wuro ɓurngo bonde e dow Leydi, e nder winndere ndee kala. ” Ko ndeen noon o felliti saaktude fiyakuuji bonanndeeji koreeji makko ɗii. Kanko Kataadatu o wiyi : “ ina laatinoo hono jom suudu Annabi Luuɗu oo, so tawii hoɓɓe naatii galle maɓɓe oo, o heewi ko nelde nulaaɗo makko to galleeji hoɗdiiɓe ngam tintinde ɗum en hoɓɓe ngarii. So o mo nula oon ɗoon, o wiyata ko ummo yah to hoɗdiiɓe ñaagono-ɗaa mi lamɗam. Oon so arii e nder galleji ɗii wiyi noon tan,  eɓe nganndii won hoɓɓe arɓe to galle Annabi luuɗu too, ɓe ngona e ardude gooto gooto. Ndeen jom suudu Annabi Luuɗu (JKM) nelii nulaaɗo mum e nder leegal ngal yo addan ɗum lamɗam, (ɗuum ko o mo fuunta jom galle makko tan, kono wonaa ɗuum, won rewɓe ɓe o yiɗi tintinde wonde worɓe ngarii e nder galle maɓɓe, omo anndi kadi won e worɓe njiɗi tan ko worɓe hono mum en), nde nelaaɗo debbo annabi yalti galle oo ko ina tolnoo e waktu tan, kamɓe hoɓɓe ɓee, ɓe tinaani haa galle heewi yimɓe saaysaayeeɓe rewɓe e worɓe. Ɗoon e ɗoon Annabi Luuɗu ummii yaltini ɓe uddi baafal galle. O wiyi ɓe : “hoto mbaɗee ɗoo bonannde e yeeso hoɓɓe am ”. Maleykaaji ɗii njiyii ɗuum, ɗi nani kadi ko Annabi Luuɗu haali koo. Hankadi ɗum wonanii ɗi seedeeji. Annabi Luuɗu wiyi ɓe : “ so oɗon njiɗi, ƴettee gooto e ɓiɓɓe am rewɓe ɓee,  mbaason yettaade hoɓɓe am ɓee ”. Ɓe mbiyi mo e haala geno “ so ko goonga aɗa anndi ko min njeyi to bannge jojjande wonande ɓiɓɓe maa ɓee, kono tan,  a anndaa ko min njiɗi koo ” simoore huudu , kawise : 79. Annabi luuɗu seeraani ina faddii ɓe hoto ɓe naatde e galle hee, kamɓe ne ɓe taarii ha ɓe tolnii ɗo ɓe keɓa mo, ɓe ngoni e fiyde mo. Kanko noon o hulanaani hoore makko, o hulani ko hoto ɓe njettaade hoɓɓe ɓee, ɗum woni Maleykaaji ɗii. Caggal ɗuum Maleykaaji ɗi mbiyi mo, e konngol geno jom baawɗe oo, “ minen ko min nelaɓe joome, ɓe njettotaako ma ” simoore huudu, kaawise :  81. Refti heen ko geno toowɗo oo sakkitini Jibril, (JKM) yo yah leppina bibje mum e ndiyam wisa e gite leñol ngol. Ndeen Jibril wifii wibjo mum e gite maɓɓe, ɓe ndonki yiyde ngam gite maɓɓe fof niɓɓiɗii, ɓe ndonki yiyde jeese maɓɓe, ɓe ndonki yiytude laawol galleeji maɓɓe, ɓe ngoni e wiyde :  “ kooni nganndee ko Luuɗu ɓuri winndere ndee fof waawde mbileewu e dow leydi ndi ”. Caggal ɗumɗoon, nde annabi Luuɗu anndunoo hoɓɓe mum ɓee ko nelaaɓe ummoraade e joom mum, o wiyi ɓe : “ njiɗ-mi tan ko kalkon ɓe jooni e nder ooɗoo waktu ”. Ɓe mbiyi mo : “ waktu mum ina heddii, kono tan ɗum leelaataa ”.

Hono ibnu Abbaas (JKM) wiyi : “ geno toowɗo oo lammini jom suudu annabi Luuɗu waɗti ɗum lamɗam haa ɗum baɗtini e makko ngam ko o fuuntiratnoo hoɓɓe lamɗam koo, tawa wonaa ɗuum ko anndinde hoɗɓe ɓee wonde hoɓɓe ngarii galle maɓɓe ”. Caggal ɗuum, geno jom baawɗe oo yamiri annabi Luuɗu yo yaawno kañum e rewɓe mum njalta leydi ndii e nder oon ɗoon jamma ko yaaccii. Nde annabi Luuɗu e ɓesngu mum njaltunoo leydi ndii tan, Jibriil (JKM) naatni wibjo mum e les leydi gure maɓɓe jeeɗiɗi ɗee, ɗuggiti ɗe, nawi ɗe dow asamaan, etee wuro heen fof ina waɗi teemedere ujunere neɗɗo, hakkunde rewɓe e worɓe mawɓe e sukaaɓe, o ɓamti ɗum o nawi ndi haa hakkunde leydi e asamaan, haa ɓe mbaɗti nande haala dow, o wakliti ndi, yimɓe keedi les, leydi heedti dow haa ndi arti ɗo ndi wonnoo. Ko nii woni kamɓe fof ɓe kalkii haa ɓe laaɓi, geno huɓɓi e dow leydi ndii kadi jeynge ummiinge to (sijjiili). Caggal ɗumɗoon, won naamndiiɗo Mujaahid, holi keddiiɗo e leñol annabi Luuɗu mo maayaani ? O wiyi : “ eey ina heddinoo gooto, oon wonnoo ko Makka, ko ɗum tagi geno waɗi haayre makko heddii dow hakkunde leydi e asamaan balɗe capanɗe nay (40). Nde oon yalti makka ina hoota leydi mum en, ko ndeen geno tellini haayre ndee e dow makko, o halkii ”. Ko hono nii geno halkiri leñol annabi Luuɗu, halkaare nde hay leñol gootol meeɗaani halkeede e nder aduna hee, etee alaa ko geno leeptiri ɓe so wonaa gaatuleeje maɓɓe e caay-saayaagal maɓɓe ɓurtungal e dow leydi. Hono winndiyanke Sadi wiyi : “ annabi Luuɗu sankii ko e yonta annabi Ibraahim (JKM).

 Jibril Muusaa joob

Tel : 00222 46 56 51 10 / 22 23 13 19

WhatsApp : 00222 34 46 64 47

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.